icn2.png

» FM 89,4 MHz Mostar i okolica » FM 97,8 MHz Fojnica i Visoko » FM 98,9 MHz Banja Luka » FM 101,2 MHz Jajce » FM 103,3 MHz Sarajevo, Kreševo, Kiseljak, Travnik, N. Travnik i Vitez » FM 105,7 MHz Žepče, Maglaj i Zavidovići » Putem interneta: www.radiomarija.ba » Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV » Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TV » Pretplatnici Telemach

logo2

VIJESTI

ODRŽAN ČETVRTI FESTIVAL DUHOVNE GLAZBE MARIJAFEST BIH

Marijafest 5 5 2018

Četvrti festival duhovne glazbe Marijafest BiH koji je ove godine okupilo 11 glazbenih skupina iz Vrhbosanske nadbiskupije, kao i biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan održan je u Nadbiskupijskom centru za pastoral mladih (NCM) Ivan Pavao II. u Sarajevu.
Susret je započeo Svetom misom koju je predvodio don Mile Vidić, župnik župe sv. Mihovila Arkanđela, Prenj uz koncelebraciju prof. dr. Šime Maršića, ravnatelja Centra, p. Siniše Štambuka, ravnatelja Radia Marije, don Ilije Orkića, župnika župe sv. Ane iz Radunica i Stjepana Didaka, župnog vikara župe Prozor. U prigodnoj propovijedi, na Misi koju su glazbeno animirali mladi članovi glazbenog sastava Spes iz Žepča, don Mile pozvao je mlade da zajedno razmišljaju o tri kreposti. Krepost umjerenosti, hrabrosti i ustrajnosti. Jedna glavna vrlina čovjeka je umjeren biti.
"Draga mladosti, ovu vam krepost posebno stavljam na srce, budite umjereni. Mladi čovjek se lako oduševi, vine se u visine, ali s druge strane lako i pada i ode u dubinu razočaranja. Stoga, neka naša vjera bude čvrsta, bude realna, ona što jest- svakodnevno život, bez izleta u neke visine ili ne daj Bože neke dubine razočaranja", pozvao je mlade, don Mile Vidić istaknuvši na kraju kako mladima danas treba hrabrosti, te kako se ne trebaju bojati biti hrabri i svjedočiti sve ono što žive.
Na kraju Svete mise, nazočnim glazbenim sastavima, obratio se i Josip Milanović, projekt koordinator Centra za mlade Ivan Pavao II. koji se zahvalio svim mladima na dolasku i želji da i ove godine podrže festival duhovne glazbe Marijafest BiH. Nakon svete mise uslijedila je glazbena radionica za sve sudionike festivala koju su i ove godine predvodili Marija i Davor Stipić. Nakon radionica, uslijedio je festival koji je i ove godine bio revijalnog karaktera.
U znak zahvalnosti na sudjelovanje, ali i povjerenju koje godinama pokazuju organizatorima festivala, svim sudionicima uručene su i zahvalnice nakon čega je uslijedila završna točka festivala, himna Marijo Majko koju je izvelo 180 izvođača iz 11 glazbenih sastava koji su se predstavili na četvrtom po redu glazbenom festivalu Marijafest BiH, prenosi mrežna stranica mladicentar.org.

Vaš Radio Marija Bosne i Hercegovine!

Svibanjske pobožnosti

Gospa 02

Svibanjske pobožnosti, odnosno izraženije čašćenje Blažene Djevice Marije tijekom mjeseca svibnja, stara je tradicija Crkve koja svoje korijene vuče još iz srednjega vijeka.
Riječ je o pučkim pobožnostima koje su nastale tako da je narod nosio pred Djevicu Mariju bukete i vijence svježega proljetnoga cvijeća, htijući na takav način njezine kipove i slike još više uresiti i time joj iskazati svoju zahvalnost. Pri tome su joj pjevali razne pjesme i molili marijanske molitve, napose molitvu krunice. S vremenom se ta pobožnost ukorijenila u cijeloj Crkvi, a otkako je u 16. st. odobrena i preporučena, predstavlja narodu vrlo drag oblik štovanja nebeske Majke.

Obično se pobožnost provodi u župnim i samostanskim crkvama i kapelicama, uz slavljenje svete Mise (odatle i naziv “svibanjske večernjice”), kao i moleći krunicu, Lauretanske litanije, pjevajući marijanske pjesme i sl.

S obzirom na takav oblik pobožnosti, dobro je primijetiti dvije stvari i prema njima nastojati oblikovati i način čašćenja Blažene Djevice Marije kroz to vrijeme: s jedne strane činjenicu da se u mjesecu svibnju nalazimo u pouskrsnom vremenu liturgijske godine, a s druge strane činjenicu da Kristovu i našu Majku vrlo često častimo na jedan nedovoljno jasan način, takav koji joj obično pridaje tek ulogu Tješiteljice novoljnih.

S obzirom na prvu činjenicu, odnosno da je riječ o vrlo važnom razdoblju liturgijske godine, kada se sve do blagdana Duhova naročito intenzivno slavi otajstvo Kristova uskrsnuća, nipošto ne bi bilo dobro da to vazmeno vrijeme bude zasjenjeno različitim oblicima pobožnosti prema Majci Božjoj, nego je važno da međusobno budu skladno isprepleteni, kao što su međusobno bili isprepleteni i životi Isusa i Marije.

Potrebno je zato da se i kroz čašćenje Marije u mjesecu svibnju jasno uoči njezina nenametljiva i samozatajna uloga, kao one koja je cijeli svoj život podredila poslanju svoga Sina, ali također da se uoči i njezina uloga kao suotkupiteljice i Majke cijele Crkve. To se lijepo može povezati ne samo kojom dodatnom riječju na početku (svake) svete mise, nego i kroz druge oblike koji kao takvi mogu biti skladni vezivni elementi između krunice i litanija, između marijanskih pjesama i adoracije itd. U tom se smislu mogu sročiti kratke molitve ili tumačenja, čitati prikladni svetopisamski tekstovi ili odlomci nekih knjiga, marijanskih enciklika, razmatranja nad Lauretanskim litanijama ili nekih drugih prigodnih tekstova i sl., a koji kao takvi, ako se skladno i usmjeravajuće podijele tijekom cijeloga mjeseca, mogu postati zgodan način odgajanja vjerničkoga puka i općenito pridonijeti rastu u vjeri. Na takav nas, naime, način pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji uvodi u pouskrsnu mistagogiju, baš kako je to Ona sama činila za svoga života, o čemu nam svjedoče i Djela apostolska, potvrđujući da je bila u uskom zajedništvu s Dvanaestoricom i prvotnom Crkvom, odnosno da su se svi oko nje okupljali, kako to u biti i mi danas činimo. Prostora za takvu povezanost marijanske pobožnosti i vazmenoga vremena ima više nego dovoljno i dobro bi ga bilo iskoristiti.

Također, mjesec svibanj nam može dozvati u pamet važnost ispravnoga načina štovanja Blažene Djevice Marije, a koji se, valja priznati, tijekom povijesti u mnogim svojim elementima udaljio od svetopisamskoga koncepta, do mjere da je Marija u svijesti velikoga broja kršćana postala tek Zaštitnica patnika i Tješiteljica nevoljnika. Na to nas posebno podsjeća molitva Zdravo Kraljice i njezina velika prihvaćenost od strane širokih masa, a u kojoj je Blažena Djevica Marija shvaćena kao ona kojoj vapiju prognani sinovi Evini, kao ona kojoj isti ti uzdišu plačući u ovoj suznoj dolini, a jednako ju tako mole da im nakon ovog (ovozemaljskoga) progona pokaže Isusa, blagoslovljeni plod utrobe svoje.

Naravno, Blažena Djevica Marija je i u tom smislu naša Zagovornica i Tješiteljica, a naznačena molitva itekako ima svoju veliku vrijednost, no bilo bi vrlo necjelovito pridati joj samo takvu ulogu. Stoga je važno da se ona druga, radosna strana Marijina štovanja, jasno vidi barem kroz vrijeme mjeseca svibnja, pa je dobro kroz različite oblike pobožnosti da upravo to dođe do izražaja. Mogu se tako npr. kroz to vrijeme češće moliti i neke druge marijanske molitve koje su vjerničkomu puku manje poznate, kao npr. Slavna Majko Spasitelja… ili Rajska kruno, rajska slavo… ili Pod obranu se tvoju utječemo…, koje se u Časoslovu nude na izbor pri moljenju Povečerja.

Također, u tom radosnom svjetlu ne treba ni zanemariti nastanak ove pobožnosti, odnosno dobro je prisjetiti se da su vjernici jednostavno htjeli cvijećem ukrasiti Marijine kipove i slike i na takav način, uz pjesmu i molitvu, iskazati joj svoju ljubav i predanje. Stoga se čini opravdanim da se i danas vjernici potiču da kroz mjesec svibanj donose cvijeće u crkve i da ih ukrašavaju, a posebno pri tome krune njezine kipove i slike. Isto se može činiti, bilo privatno, bilo organizirano, na Marijinim kipovima u poljima, na groblju, na raskrižjima i drugim mjestima, a sve se to može još svečanije upriličiti uz ophod u kojemu će se npr. pjevati marijanske pjesme, moliti krunica, litanije itd., a sve završiti svetom misom. Gdje je zgodno, mogu u takvim pobožnostima sudjelovati i školska djeca, kao i drugi staleži, što sve uz dobru pripremu može bitno pridonijeti još ljepšem i radosnijem zahvaljivanju našoj Majci jer je spremno prihvatila Božji poziv da postane Majka Spasitelju svijeta.

I, naravno, pri svemu tomu ne treba zanemariti ni obiteljsko štovanje Blažene Djevice Marije, baš kako nas na takvu cjelovitu pobožnost potiče i papa Pavao VI.:

“To je, u stvari, mjesec u kojemu će kršćani u hramovima i u obiteljskim domovima gorljivije i srčanije uzdizati Mariji prinos svojih molitava i pobožnosti. To je ujedno mjesec u kome će više i obilatije silaziti na nas darovi božanskog milosrđa.”

Izvor: Laudato.hr

Vaš Radio Marija Bosne i Hercegovine!

U tijeku je Marijaton...

Natasa i Mara web 000Dragi podupiratelji Radio Marije,

danas 6. svibnja Radio Marija BiH provodi akciju prikupljanja novčanih sredstava za Marijaton 2018.g. Ove godine prikupljamo sredstva s namjenom sudjelovanja u potpori otvaranja Radio postaje Radio Marije u Nazaretu.
Aciju provodimo uz potporu župa u vrhbosanskoj nadbiskupiji i volontera koji su svoje vrijeme darovali kako bi dali doprinos za Marijaton.

Tip povodom donosimo vam nekolio fotografija iz nekih od župa u kojima su volonteri prisutni.

Velika hvala svima koji daju nesebičan doprinos u provedbi ovogodišnjeg Marijatona.

Vaš Radio Marija Bosne i Hercegovine!

Predsjednik svjetske obitelji Radio Marije povodom Marijatona 2018

Mariathon 2018 Hr

Predragi slušatelji,

srdačan vam pozdrav iz Italije, od Vittorija Viccardija, Predsjednika svjetske obitelji radio Marije!


Posljednjih godina služimo kao sredstvo komunikacije, već odavno prisutno u svim porama našeg života - ne samo u razvijenim državama nego i u onima u razvoju. Nije, dakle, slučajno to što Crkva medijima daje sve veću važnost - na poseban način radiju - koji mogu postati istinski sredstvom evangelizacije i spasenja – kako za kršćane, tako i za nekršćane!
Crkva nas preko svojih biskupa upravo poziva na ovu posebnu i radosnu misiju: ostvariti prave postaje Radio Marije, kao posebno sredstvo mira i poslanja.
Papa je prije tri godine, u privatnoj audijenciji, u listopadu 2015. g., prepoznao i priznao ovu jednostavnu karakteristiku Radio Marije: da bude ponizno i učinkovito sredstvo u donošenju nade i vjere onome koji ga sluša, u bilo kojem dijelu svijeta i uz pomoć božanske Providnosti. Danas, za vrijeme, Marijatona, povjeravamo vam pozive Crkve, nove projekte radio Marije za 2018. godinu: u najtežim i područjima Ili pak tamo gdje postoji potreba biti istinskim svjedocima vjere. Utoliko vas pozivam na sudjelovanje u ovom velikom hodu radosti i solidarnosti, preko Marijinog poziva - Marijatona – kako bismo mogli biti istinski misionari trećega tisućljeća, s radošću i istinskim svjedočenjem Evanđelja, kao što nas je pozivao i sv. Ivan Pavao II., u godinama svojega pontifikata.
Zahvaljujem vam na vašoj pomoći i sudjelovanju. U jedinstvu molitve, srdačan zagrljaj! (Vittorio Viccardi)

vittorio vicardi

Vaš Radio Marija Bosne i Hercegovine!

Posmrtni ostaci biskupa Pavla Žanića preneseni u Mostar

Posmrtni ostaci biskupa Pavla Zanica

U srijedu, 2. svibnja 2018., oko 13.30 šest zvona mostarske katedrale pozdravila su svojim skladnim zvucima dolazak posmrtnih ostataka biskupa Pavla Žanića, koji su preneseni iz obiteljske grobnice iz Kaštel Novoga. Pratitelji iz Mostara i glavni organizatori prijenosa bili su don Željko Majić, generalni vikar, i don Ante Luburić, kancelar – dugogodišnji tajnik biskupa Žanića. Na ispraćaj su se okupili članovi obitelji biskupa Pavla, nećaci i nećakinje, te daljnja rodbina, prijatelji i poznanici. Msgr. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup, došao je sa svojim generalnim vikarom msgr. Mirom Vidovićem i tajnikom don Gabrijelom Kamberom. Pridružio se i don Luka Vuco, umirovljenik, koji je kao župnik u Kaštel Novom, stavio dio župne kuće na raspolaganje biskupu Pavlu i njegovoj sestri Jerki 1993. godine.
Nadbiskup je Marin oko 10.00 sati obavio obred ispraćaja uputivši nazočnima pozdrav a zahvalu Bogu za dar života, rada, žrtve i primjera koji je dao u biskupu Pavi, hrabru i vjernu pastiru Crkve u Hercegovini. Pozdravlja odluku da se biskupovi zemni ostatci prenesu i počivaju u njegovoj katedrali. Don Željko je zahvalio svima, napose nadbiskupu Marinu za njegov dolazak, molitvu i upućenu riječ. Sve je prisutne pozvao da 21. svibnja tekućega dođu u Mostar, na svetkovinu Marije Majke Crkve, kada će se svečanom Misom zaključiti “Godina biskupa Pavla Žanića” i predstaviti Zbornik njemu u čast.
Na ulasku u Katedralnu kriptu sv. Josipa zemne ostatke biskupa Pavla, svoga predšasnika, dočekao je s molitvom biskup Ratko sa svećenicima i časnim sestrama iz katedralne crkve. Mrtvački je sanduk postavljen pred oltar u kripti sv. Josipa. U 16.00 sati skupilo se oko 25 dijecezanskih svećenika i više sestara raznih kongregacija.
U homiliji biskup je govorio o Sedam Isusovih poruka s kalvarijskoga križa: Tri su upućene Ocu nebeskomu, Dvije se odnose na Isusa, Jedna na Majku i učenika, Jedna na raskajana razbojnika.
1. Gospodin Isus gleda one koji su ga uzdigli na križ i moli svoga Oca beskrajne ljubavi: „Oče, oprosti im, jer ne znaju što čine“(Lk 23,34). Te objaviteljske riječi ne odnose se samo na one koji su toga dana poduzeli zločinački pilatovsko-herodovsko-kajfinski pothvat protiv Gospodina slave, nego i na sve grješno čovječanstvo. Isus je zato došao na svijet da pokaže Očevo milosrđe ljudima. O, da bismo svi bili dostojni toga Očeva milosrđa!
2. Isus na križu kao čovjek s ljudskom naravi osjeća pravu napuštenost, ispražnjenost. Zato onaj duboki uzdah: „Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio“ (Mt 27,46). Nije to samo ponavljanje starozavjetnoga psalma (22,1), nego pravi doživljaj dna ljudske naravi. Ali vjekovječni Sin ne umanjuje nimalo sinovskoga povjerenja u vjekovječnog Oca.
3. Kako se približava svršetak ovoga života, Isus očituje srdačno sinovsko predanje Ocu: „Oče, u ruke tvoje predajem Duh svoj“(Lk 23,46). Ovaj Isusov uzdah mi svećenici, redovnici i redovnice ponavljamo svaki dan u povečerju. Kao da predajemo duh svoj Gospodinu da kod njega prenoći pa nam ga ujutro vrati! Daj, Bože, da bismo ga svi s punim povjerenjem i predanjem izgovorili i u predvečerje svoga života!
4. U mukama Isus iznemogao vapije s križa: „Žedan sam“ (Iv 19,28.) Raspeti doista trpi fizičku žeđu, ali kudikamo više onu duhovnu žeđu, koja se odnosi na spasenje naših duša. Gospodin žeđa za našom ljubavlju, za odgovorom na njegovu ljubav.
5. Prije nego će predati duh svoj, Isus izgovara riječ „Dovršeno je“ (Iv 19,30). Došao je izvršiti volju Očevu, i sada na svršetku kaže: „Djelo je dovršeno! Oče, sve sam izvršio što si mi zapovjedio.” To je smisao i našega ovozemnoga života i u odnosu na vječnost.
6. Poruka Umirućega s križa upućena je njegovoj Majci i učeniku kojega je volio: „Ženo, evo ti sina! Sinko, evo ti majke!“ (Iv 19,26). Marija je pod križem nova Eva. Ivan je pod križem predstavnik ljudskoga roda, pa je preko njega Isus svima nama dao Mariju za duhovnu Majku. Duhovna je Majka kudikamo jača od fizičke pod riječi Gospodnjoj.
7. Desni razbojnik u određenu trenutku javno priznaje Isusovu svetost i svoju grješnost i moli Spasitelja: „Sjeti me se, kada dođeš u kraljevstvo svoje“. Gospodin mu odmah odgovara: „Danas ćeš biti sa mnom u raju“ (Lk 23,43). Isus je počeo moleći Oca da oprosti svima koji griješe ne znajući što čine, i evo na svršetku na konkretnu primjeru pokazuje kako se prašta zloglasnu razbojniku koji traži samo spomen u kraljevstvu nebeskom. Isus ga proglašava svetim za života. Zločinac pa svetac! Eto to je ljudsko obraćenje. To je božansko Otkupljenje.
————————-
Biskup je na kraju iznio crkvene razloge prijenosa posmrtnih ostataka biskupa Pavla iz Kaštel Novoga u Mostar.
O Stoljetnici rođenja biskupa Žanića, na spomendan sv. Atanazija, biskupa i crkvenoga naučitelja, 2. svibnja 2018. prenesene su kosti nekadašnjega mostarsko-duvanjskog ordinarija iz obiteljske grobnice iz Kaštel Novoga u katedralnu kriptu sv. Josipa u Mostaru.
Prema crkvenom običaju i kanonu 1178 postupak s obzirom na ukop pokojnoga biskupa posljednje mu biskupije jest ovaj: „Neka se sprovod dijecezanskog biskupa obavi u njegovoj stolnoj crkvi, osim ako je sam izabrao drugu crkvu.“ Kanonski je bilo da biskup Pavao bude pokopan u ovoj katedralnoj kripti, pogotovo što je i sam uvelike sudjelovao u gradnji ove katedrale. Ali se od općega kanona više poštuje biskupova osobna pisana oporuka da bude pokopan u drugoj crkvi, neovisno o katedrali. Bilo bi normalno da je biskup Pavao oporučno ostavio da bude pokopan doista u drugoj crkvi, na primjer u župnoj crkvi sv. Petra, gdje je bio kršten, u Kaštel Novom 2000. godine. Ali nije.
Biskupova usmena želja, izražena pred nekim svećenicima u nekoj prigodi, – u pisanoj Oporuci iz 1985. o tome nema ništa – preporučivala je da bude pokopan u obiteljskoj grobnici u Kaštel Novom. Kao njegov nasljednik tu sam želju tako poštovao da sam to stavio i u njegovu Osmrtnicu. Jednostavno se htjela poštovati njegova usmena želja.
Možda je još jača usmena želja da se pokojni biskup Pavao pokopa u Kaštel Novomu bila njegove vjerne sestre Jerke (rođ. 1913.), koja ga je pratila 52 godine kao svećenika i biskupa, od 1941. do 1993., koja je sigurno željela pohađati njegov grob u Kaštel Novom i moliti se za bratovu dušu i koja ga je nadživjela osam godina.
Nakon Jerkine smrti, preminula 26. travnja 2008., počelo se, prije više vremena, razmišljati i razgovarati s njegovom širom obitelji o eventualnom prijenosu njegovih posmrtnih ostataka u Mostar. Kada se uvidjelo da nema primjedaba od strane obitelji, da je crkveni pisani kanon o biskupovu pokopu u katedralu stabilniji od njegove obične usmene želje, trenutačno izražene, da ni više vlasti ne bi imala nikakvih primjedaba, odlučeno je da se pristupi konkretnu prijenosu u povodu Stoljetnice njegova rođenja, 2018.
Više nas je crkvenih razloga potaknulo na ovaj čin:
Biskup je Pavao, nakon biskupskoga ređenja, na današnji dan – 2. svibnja 1971., u sve vrijeme svoje biskupske službe, i koadjutorske i ordinarijske do Papina prihvaćanja njegova odreknuća, 24. srpnja 1993., bitno vezan uz Mostar, uz gradnju ove katedrale i uza službu u ovoj katedralnoj crkvi.
Biskup je Pavao u ovoj Mostarsko-duvanjskoj biskupiji pune 22 godine djelovao, a 12 godina u katedrali propovijedao, svete sakramente dijelio i župnike i kapelane ovdje postavljao. Njemu i nakon smrti po svim pravima i pravilima pripada mjesto u biskupskoj grobnici u kripti ove katedrale koja je stolna crkva ove i njegove dijeceze.
Biskup je Pavao svojski, nesebično i požrtvovno rješavao sve biskupijske probleme, među kojima na prvom mjestu: „hercegovački slučaj“, otkako je počeo djelovati kao koadjutor, 1971., i „međugorski fenomen“, otkako je postao ordinarijem, odnosno od same “pojave” Međugorja, 1981. Stoga njemu pripada i biskupska grobnica u ovoj kripti mostarske stolnice.
Biskup se Pavao, rješavajući spomenute probleme sa svojim ordinarijem biskupom Petrom i s najvjernijim suradnikom svećenikom don Markom potom kotorskim biskupom, najviše vodio svojim mladomisničkim geslom: „U vjeri, nadi i ljubavi“, odnosno svojim mladobiskupskim istim geslom izraženim na latinskom jeziku: In fide, spe et caritate. Stoga mu s pravom pripada mjesto u ovoj kripti sv. Josipa, zaštitnika Mostarsko-duvanjske biskupije, uz biskupe Petra i Marka. Dao Bog da vjernici ovdje nalaze potrebnu snagu vjere, ufanje i ljubavi u svome životu.
Biskup se Pavao i u rješavanju tih i svih drugih sporova kao i u svemu pastoralnom – naučiteljskom, posvetiteljskom i upraviteljskom pogledu – nastojao pridržavati u najvišem stupnju stožernih kršćanskih krjeposti: razboritosti, pravednosti, jakosti i umjerenosti. Nema cjenjenijih kvaliteta za jednoga kršćanina, pogotovo za biskupa.
Tematski radovi dijecezanskih svećenika – Ž. Majića, B. Goluže, I. Drmića, I. Puljića, A. Komadine, A. Luburića, A. Pavlovića, K. Puljića, I. Štironje, M. Krešića, M. Šutala, I. Turudića – kao i prof. mr. Antona Šarca, objavljeni u posebnim Prilozima Crkve na kamenu od lipnja 2017. do svibnja 2018. pokazali su da je biskup Žanić na svim područjima u Crkvi i u društvu, talentirani crkveni strateg i revan širitelj i učvrstitelj Kraljevstva Božjega na području koje mu je Apostolska Stolica povjerila.
Istina mu je Kristova bila vrhovno načelo. Istina izražena u Kristovoj ljubavi. Istina Kristova za koju se u svakome trenutku bio spreman ne samo boriti metodom dijaloga, nego i žrtvovati svjedočanstvom svoga života.
Nije on bio u obrani Istine o Presvetom Trojstvu – Ocu, Sinu i Duhu Svetomu, o Mariji Bogorodici, o Crkvi Kristovoj, o Svetoj Stolici fizički mučen i na križ razapinjan. I u tom pogledu nema mučeničkih obilježja. Ali može se reći da gotovo nije bilo klevete i laži, smutnje i škandala koji mu nije pripisivan, počevši od nedokazivih prijestupa na moralnom području do još manje dokazivijega suradništva s bezbožnom komunističkom Udbom, kao, na primjer, prošle godine u besramnu filmu.
I iz spomenutih objavljenih Priloga, a još više iz drugoga Žanićeva Zbornika „U vjeri, nadi i ljubavi“, koji uskoro izlazi iz tiska, pokazuje se Žanićevo lice sjajno ko podnevno sunce, kao i Lice Crkve koje je on kao svećenik i biskup predstavljao. Upravo u onome u čemu je napadan i potvaran može biti uzorom onima koji su na njega sasipali drvlje i kamenje.
Nakon biskupova pokopa u Kaštel Novom, kada smo svakoga 11. siječnja u ovih osamnaest godina obilježavali njegov smrtovdan u ovoj katedrali – kao da nam je uvijek nešto bitno nedostajalo. Od danas nam to ne će više nedostajati. Ovdje počivaju biskupovi posmrtni ostatci, koji će se o uskrsnuću mrtvih preobraziti i povezati s njegovom besmrtnom dušom.
I ne treba se čuditi ako se jednoga dana, uz odobrenje Svete Stolice, otvori dijecezanski proces o bogoobličnim, stožernim i drugim moralnim krjepostima ovoga vjernoga i vrijednoga biskupa Katoličke Crkve i službenika Božjega.
Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!

Izvor: Crkva na kamenu

Vaš Radio Marija Bosne i Hercegovine!

Potkategorije

Hvaljen Isus i Marija – Krist uskrsnu!

Dragi slušatelji i prijatelji Radio Marije, sretan vam Uskrs! Isus Krist je nadvladao smrt i uskrsnuo od mrtvih! Ovaj bez sumnje najveći kršćanski blagdan kojim slavimo središnju istinu naše vjere – uskrsnuće Isusa Krista od mrtvih – ove godine slavimo na samom početku travnja. To je ujedno i najstariji kršćanski blagdan.
Događaj Uskrsa ima i svoju povijesnu i svoju duhovnu, odnosno nadnaravnu razinu. Isus trećega dana po svojoj smrti nije samo «oživio» od mrtvih, vrativši se u svoj prethodni ljudski život nego je iskusio neusporedivo uzvišeniji kvalitet života. Mi, kršćani, vjerujemo u zbiljnost Kristova uskrsnuća. U toj našoj vjeri blistaju nam i poziv i nada da ćemo i mi, vjernim nasljedovanjem života Isusa Krista, po ovome životu na Dan uskrsnuća, također uskrsnuti na taj novi i savršeni život, kojega je naš Gospodin prvina i najava. Taj život nadilazi svako naše ljudsko iskustvo te mu u potpunosti izmiče. U svetkovini Uskrsa slavimo pobjedu Života nad smrću! Slavimo taj veliki nadvremenski, ali i povijesni događaj te se krijepimo nadom da ćemo i mi uskrsnuti poput Gospodina u kojega smo i kojemu smo vjerovali te baštiniti život koji daleko nadilazi i najsmjelije snove naših zemaljskih nada i nastojanja.

Kalendarski se Uskrs, kao svetkovina, može slaviti najranije 21. ožujka, a najkasnije 25. travnja. Njegova proslava proizlazi iz proslave židovske Pashe koja se slavila 14. dana mjeseca Nisana, što po našem računanju vremena pada između ožujkai travnja. Prva tri stoljeća sam blagdan Uskrsa nije se posvuda slavio istoga dana, stoga je 325. godine na Nicejskom saboru odlučeno da se Isusovo uskrsnuće slavi u nedjelju koja pada nakon punog mjeseca i nakon proljetne ravnodnevnice ili ekvinocija. To je naime prva nedjelja koja nakon židovske Pashe koja se obilježava 14. dana mjeseca Nisana.
Od reforme kalendara 1528 g., zapadna ili latinska Crkva Uskrs slavi prema gregorijanskom, a istočna Crkva prema julijanskom kalendaru. Sve je očitija potreba i nastojanje da svi kršćani proslavu Isusova uskrsnuća obilježavaju na isti datum. Sveti Ignacije, u svojim duhovnim vježbama navodi kako se Isus kao prvoj osobi, nakon što je uskrsnuo, objavio svojoj Majci, našoj miloj Gospi. Iako to evanđelja ne spominju, to se ne čini nemogućim budući da je upravo Isusova i naša Majka Marija bila ona čija je vjera, u tmini i užasu Velikoga petka, ostala jedina svijetla točka na Zemlji. Stoga nam se čini opravdanim i pravednim ako je upravo Nju – svoju Majku – Gospodin prvu počastio svojim ukazanjem, kao što ju je prvu – prije svih ljudi – kao Majku i savršenu vjernicu, počastio i tjelesnim uznesenjem na nebo.

Neka je svima još jednom blagoslovljen Uskrs i hvaljen Isus i Marija!

Urednik

Vaš Radio Marija Bosne i Hercegovine!

Program uživo

Petak, 25.05.2018.

00:00h  Anđeo Gospodnji  + Pjesma Rajska Djevo kraljice Hrvata  
00:45h Glazba i Meditacija 
00:15h Krunica slavna + Posvetna molitva Srcu Marijinu
01:00h Emisija: Konatakt s urednikom /R/
02:00h Zvučna Biblija
02:30h Komentar Evanđelja
03:00h Krunica Božanskog milosrđa (pjevana) + litanije Božanskog milosrđa 
04:00h Emisija: Srce za Krista /R/
05:00h Čitamo knjigu
05:15h Svetac dana i  Imendan
05:30h Misli za svaki dan
06:00h Anđeo Gospodnji
06:10h Krunica – Nakane Apostolata molitve
06:45h
JUTARNJI PROGRAM
07:00h Jutarnja Božanskog Časoslova
07:30h Najave programa do 10h + Prognoza i stanje na cestama
07:45h Upoznajmo Bibliju
08:00h "U tišini srca" - Filotea  /Draženka Tole/
08:15h Svakodnevni poticaj /Nikolina Marčić/
08:30h Dogodilo se na današnji dan
08:45h Svetac dana + Imendan
09:00h Jutro na valovima Radio Marije

10:00h       

Vijesti radija Herceg Bosna
10:05h  Najave i obavijesti
                    Blok glazbe po izboru

10:30h          Emisija: moralna teologija /don Mile Vidić/

11:30h          Padre Pijo nas uči /Inga i Marinko Raos/

11:50h          Molimo litanije

POSLIJEPODNEVNI PROGRAM
12:00h Anđeo Gospodnji + Srednji čas + Molitva za dobročinitelje
12:30h Najava programa do 17h
  Glazba
13:00h  Vijesti radija Herceg Bosna
13:10h
Čitamo knjigu
13:30h Emisija: Razgovarajmo sa svećenikom /p. Siniša Štambuk/
14:15h

Komentar Evanđelja

14:30h Informativne minute
15:00h
Krunica Božanskog Milosrđa
15:30h
 Molitvene nakane
15:45h  Vijesti iz života Crkve - HKR
16:10h  Čitanje molitvenih nakana
16:15h  Molimo krunicu
17:00h
Najave i obavijesti
17:10h
Priča s porukom - iz knjige "Male priče za dušu" - Bruno Ferrero /

17:30h

17:50h

Večernja iz Božanskog Časoslova

Molitva za Sinodu VN

18:00h
 Sveta Misa /iz katedrale sv. Bonaventure, Banja Luka/

VEČERNJI PROGRAM

18:50h         Vijesti Radija Vatikan na hrvatskom jeziku

20:00h Prigodna emsija
21:00h Molimo Krunicu /otajstva svjetla/
22:00h Radio Vatikan - vijesti na Hrvatskom jeziku /R/
 
22:40h "U tišini srca" - Filotea /Draženka Tole/
23:05h Kateheza: Rastimo u vjeri, nadi i ljubavi /R/

 

rmwf 2014b

rmwf mariathon a

Duhovni kutak

Ne boj se, Marijo!

                         Ta našla si milost u Boga.

                                                              Lk1,30

Koji dio našeg programa najradije slušate?
Glasujte za emisiju mjeseca - Svibanj
Glasujte za pjesmu tjedna 21.5.-28.5.

Pismo urednika

Pišite uredniku

FGTAB.png

VGTAB.png

footlogo.png

 

 

 

Studio Sarajevo
Zagrebačka 18, Sarajevo 71000, BiH
Program uživo: +387 33 260 260, +387 33 260 261 | Redakcija: +387 33 263 055 | Fax: +387 33 263 056

 

Studio Mostar
Blajburških žrtava 33E. Mostar 88000, BiH
Program uživo: +387 36 312 400 | Redakcija: +387 36 312 401

Sva prava pridržana - Radio Marija.

designer17