icn2.png

» FM 89,4 MHz Mostar i okolica » FM 97,8 MHz Fojnica i Visoko » FM 98,9 MHz Banja Luka » FM 101,2 MHz Jajce » FM 103,3 MHz Sarajevo, Kreševo, Kiseljak, Travnik, N. Travnik i Vitez » FM 105,7 MHz Žepče, Maglaj i Zavidovići » Putem interneta: www.radiomarija.ba » Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV » Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TV » Pretplatnici Telemach

logo2

22. listopad Dan Kraljice Katarine

Kraljica KatarinaSveto misno slavlje prenosi Radio Marija!

U župi Kraljeva Sutjeska i ove godine obilježavaju se Dani Kraljice Katarine. Dan je ovo kada se vjernici tog kraja tradicionalno sjećaju posljednje bosanske kraljice Katarine Kosača-Kotromanić. Uspomenu na kraljicu Katarinu još i danas čuvaju žene sutješkoga kraja koje, prema predaji, nose crne marame u znak žalosti za bosanskom kraljicom.

Svečana sveta misa bit će slavljena u nedjelju 22. listopada 2017. godine s početkom u 11:00 sati, a misno slavlje možete pratiti na valovima Radio Marije.

Svima vama koji se želite upoznati s Radio Marijom na raspolaganju će biti ekipa RM. Potražite nas i saznajte kako nam se možete pridružiti i postati jedan od volontera Radio Marije.

Nakon misnog slavlja uslijedit će “Smotra folklora”!

Povijet župe Kraljeva Sutjeska
 Granice pastoriziranja sutješkog samostana u povijesti
Franjevci su pastorizirali sutješke katolike već od svoga dolaska u taj kraj u 14. stoljeću. Od tada je dušobrižništvo tamo trajno u njihovoj nadležnosti, također i nakon pada Bosne pod osmansku vlast. Početkom 17. stoljeća sutješki franjevci postoriziraju veliko područje u koje su uključene župe Vareš, Kuzmadanj, Seočanica, Derventa, Dubočac, Vinska, Vasiljevo Polje i Radunjevac – dakle od srednje Bosne, pa do Save između rijeka Ukrine i Bosne. U tim je župama tada živjelo 18.940 katolika Hrvata. Sredinom sedamdesetih godina 17. stoljeća njihov se broj smanjio zbog raznih epidemija. Nakon Bečkog rata (1683.-1699.) pastoriziraju i župe porušenih samostana: Olovo, Modriča, Tuzla i Gradovrha.
 Brojčano stanje vjernika sutješke župe kroz povijest i danas
Sutješka župa imala je 1743. god. 1.891 katolika, a 1768. god. samo 1.750. Kasnije je broj katolika ubrzano rastao: 1813. god. bilo ih je 2.673, 1877. god. 3.838, te 1935. god. 5.463. Sredinom 19. stoljeća u svoj pastoralni rad franjevci uključuju i pučku prosvjetu. Prva školska zgrada izgrađena je 1857. godine, ali je sama škola utemeljena nekoliko godina ranije.
Sutješka župa prije ovog rata brojala je oko 12.500 katolika (a 1974. god. 10.670) dakle, njihov broj se bio povečavao. U župi Kraljeva Sutjeska početkom 21. st. živi oko 2000 vjernika u više od 750 obitelji.
Naselja koja pripadaju župi Kraljeva Sutjeska
Nju i danas tvore slijedeća naselja: Sutjeska, Aljinići, Babići, Bijelo Polje, Bištrani, Bjelavići, Bulčići, Čatići, Dobrinje, Dujmovići, Gora, Govedovići, Grmače, Klanac, Kopjari, Kovači, Kučukovići, Lučići, Lukovo Brdo, Miljačići, Papratno, Pavlovići, Pezeri, Poljani, Poljice, Ratanj, Seoce, Slapnica, Šćitari, Šošnje, Teševo, Trnovci, Turbići i Zajezda.
Na području vrlo prostrane sutješke župe nalaze se područne crkve u Čatićima, Poljanima, Pavlovićima, Bjelavićima, Dobrinju i Grmačama, te 19 kapelica.
Mise se svake nedjelje slave u župnoj crkvi (3x), Čatićima (2x), Bjelavićima (1x), u Seocu i Dobrinju naizmjenično svake nedjelje.

Tko je bila posljednja bosanska kraljica- kratka biografija

Katarina Kosača-Kotromanić (1425/6 – 25. oktobar 1478)  bila je supruga bosanskog kralja kralja Stjepana Tomaša (1443-1461) i pretposljednja bosanska kraljica.
Rođena je 1425. ili 1426. godine u Blagaju kod Mostara. Otac joj je bio herceg Stjepan Vukčić Kosača, a majka Jelena Balšić,  kćerka zetskog velikaša Balše Balšića i unuka Jelene Lazarević, kćerke srpskog kneza Lazara Hrebljanovića.
Prije nego se udala za bosanskog kralja Stjepana Tomaša živjela je Katarina u sredini izložen snažnom utjecaju šizmatičke Crkve bosanske čiji je vjernik bio njezin otac. Sigurno je bila i pod utjecajem svoje pravoslavne bake koja je odgojila njezinu majku. Isto je tako morala poznavati i katolike brojne na posjedima njezina oca koji je u jednom trenutku i sam prihvatio katoličku vjeru.
Tražeći suprugu kralj Stjepan Tomaš je, po nagovoru savjetnika, izabrao Katarinu, kćer Stjepana Vukčića Kosače, koja je u to vrijeme imala 22 godine. Vjenčanje je obavljeno na dan Uzašašća, 26. maja 1446. godine u Milodražu kod Fojnice. Prije braka, Katarina se morala odreći Bosanske vjere i Crkve bosanske i prihvatiti rimokatoličanstvo. Ovim brakom kralj Stjepan Tomaš dobio je moćnog saveznika u liku svoga punca, Stjepana Vukčića Kosače, u ratu protiv Osmanlija. Za vjerski odgoj kraljice Katarine brinuli su se franjevci. Papa Eugen IV poslije vjenčanja iste godine dao je dozvolu da sama po svojoj želji izabere dva kapelana među bosanskim franjevcima. Katarina, zajedno sa svojim mužem Stjepanom Tomašem, sagradila je po Bosni mnoge crkve, među kojima su crkva Presvetog Trojstva u Vrlima, crkva Sv. Katarine u Jajcu, crkva Sv. Tome u Vranduku, kao i najveću započetu crkvu u gradu Bobovcu 1461. godine.
Katarina je Stjepanu Tomašu rodila dvoje djece – Žigmunda i Katarinu, a imala je i pastorka Stjepana Tomaševića, vanbračnog sina njenog muža i krstjanke Vojače. Kralj i kraljica su stolovali u Kraljevoj Sutjesci.
Katarinin muž umire 10. jula 1461. godine i ona njegovom smrću prestaje biti bosanska kraljica. Nasljednik njenog muža, Stjepan Tomašević, dao joj je titulu kraljice majke i Katarina je nastavila živjeti na dvoru kraljice Mare, supruge Stjepana Tomaševića.
Prilikom turskog osvajanja Bosne maja i juna 1463. Katarina se spasila bijegom u Dubrovnik, dok su joj djecu Turci zarobili i odveli sa sobom iz Bosne tako da ih više nikad nije vidjela.
Tokom druge polovice 1464. Katarina dolazi u Rim gdje je, uživajući papinsku zaštitu, boravila do smrti oktobra 1478. Iako u tuđini, bez muža, djece i kraljevstva, Katarina je dostojanstveno podnosila svoje nedaće. Uvijek se očitovala kao zakonita nasljednica porobljenog kraljevstva. Talijanska i rimska javnost s poštovanjem je gledala na njezinu nezavidnu sudbinu. Nekoliko vijesti govore o njezinim tadašnjim javnim nastupima i njezinom kraljevskom držanju, kao prilikom prijenosa kostiju sv. Bernardina Sijenskog 1472. u gradu Akvili. Tom prilikom, pored markantnog lika kraljice obučene u crno, posebnu je pozornost privukla njezina pratnja.
Teže od svega ostalog, kraljici je padala razdvojenost od njezine djece koja su u međuvremenu primila islam. Godine 1470. zatražila je od milanskog kneza Galeazza Sforze pomoć u cilju oslobađanja svoje djece. Istu molbu kraljičino je poslanstvo u Milanu ponovilo 1474. godine. Sve to, kako je poznato, ostalo je bez pravoga odjeka.
Njezin boravak u središtu katoličanstva djelovao je na njezin vjerski život. Teška sudbina silila ju je da razmišlja o smislu života, da produbljuje kršćansko rješenje ljudskog životnog puta i da što bolje primjenjuje u svome životu pravila za pravo kršćansko življenje. U Rimu je stupila u vezu sa franjevačkim samostanom Aracoeli, bujnim rasadištem franjevačkog života. Tu je bosanska kraljica pristupila u bratstvo Trećeg reda sv. Franje. U crkvi samostana Aracoeli skupljalo se i društvo Bl. Djevice Marije, koje se, među ostalim, brinulo i za bolnicu sv. Alberta u Rimu. Katarina je s ovim društvom svojski surađivala i pomagala ga. Dugo su iza njezine smrti članovi toga društva davali jedanput godišnje služiti svetu misu za ispokoj njezine duše.
Zdravlja načetog životnim nedaćama Katarina je teže obolila te je kao zakonita nasljednica Bosanskog kraljevstva 20. X. 1478. odlučila napraviti oporuku.
U svojoj oporuci bosanska je kraljica najprije izrazila svoju volju da se pokopa u crkvi Aracoeli. Za posmrtne obrede i pokop ostavila je 200 dukata.
Papu Siksta IV i njegove zakonite nasljednike imenovala je baštinicima Bosanskog kraljevstva i zamolila ih da ga u cijelosti predaju njezinom sinu Sigismundu ako se vrati na kršćanstvo; ako Sigismund ne bi ponovno postao kršćanin da Bosansko kraljevstvo predaju njezinoj kćeri Katarini ako se ona obrati na kršćanstvo. Ako bi pak oboje ustrajalo u muslimanskoj vjeri, Sveta Stolica postaje vlasnica Bosanskog kraljevstva i o njemu može odlučivati prema svojoj uviđavnosti. Ostala svoja dobra, pokretna i nepokretna, razdijelila je kraljica svojim dvorjanicima koji se je vjerno služili tijekom svih 14 godina boravka u Rimu.
Crkvi sv. Jeronima ”pro natione Sclavonorum” ostavila je kraljica sve ostale stvari iz svoje kapelice (misal, kalež s patenom i korporalom, kazulu i ostalo misničko odijelo zajedno sa svilenim oltarnikom).
Sinu Sigismundu ostavila je mač njegova oca, ukoliko bi se vratio na kršćanstvo, a ako ne bi postao kršćanin, onda je mač trebalo predati Balši, sinu njezina brata Vladislava.
Sve relikvije koje je posjedovala ostavila je bosanska kraljica crkvi sv. Katarine u Jajcu.
Pet dana nakon što je napravila oporuku, 25. X. 1478., kraljica Katarina je umrla i sahranjena u franjevačkoj crkvi Aracoeli, kako je to oporučno odredila. Grob joj je bio postavljen pred glavnim oltarom crkve. Nadgrobna ploča bila je ukrašena reljefnim likom kraljice u naravnoj veličini (1,78 m),  s krunom na glavi. S jedne i druge strane glave urezan je po jedan grb, kraljevski bosanski i obitelji Kosača. Ispod nadgrobne ploče bio je postavljen natpis bosanskom ćirilicom. Godine 1590., prilikom rekonstrukcije crkve, grob je pomjeren na drugo mjesto, nadgrobna ploča je skinuta i postavljena na najbliži stup. Tu se gubi svaki trag njezinim kostima. Današnji latinski natpis ispod nadgrobne ploče kraljice Katarine godine 1545. napravljen je rukom rimskog kaligrafa Ivana Palatino.
Kraljica Katarina umrla je u tuđini, ali nije ostala zaboravljena. Sam položaj njezina groba u jednoj od najpoznatijih crkava u Rimu, u službenoj crkvi rimske gradske općine, pred glavnim oltarom, jasno je govorio da je osoba u njemu zakopana prije smrti uživala izuzetan ugled.
Od prve polovice XVI. stoljeća franjevački pisci spominju kraljicu Katarinu među svetim osobama Trećeg reda. U liturgijskoj knjizi Martyrologium Franciscanum Katrina se bilježi kao blažena.
Uspomenu na kraljicu Katarinu još i danas čuvaju žene sutješkoga kraja koje, prema predaji, nose crne marame u znak žalosti za bosanskom kraljicom.

https://www.kraljeva-sutjeska.com

Vaš Radio Marija Bosne i Hercegovine!

Program uživo

Srijeda, 18.04.2018.

00:00h  Kraljice neba  + Pjesma Rajska Djevo kraljice Hrvata  
00:45h Glazba i Meditacija 
00:15h Krunica slavna + Posvetna molitva Srcu Marijinu
01:00h Emisija: Prigodna emisija o Marijatonu /R/
02:00h Zvučna Biblija
02:30h Komentar Evanđelja 
03:00h Krunica Božanskog milosrđa (pjevana) + litanije Božanskog milosrđa 
04:00h Emisija: Glazbene minute /R/
05:00h Čitamo knjigu
05:15h Svetac dana i  Imendan
05:30h Misli za svaki dan
06:00h Kraljice neba
06:10h Krunica – Nakane Apostolata molitve
06:45h
JUTARNJI PROGRAM
07:00h Jutarnja Božanskog Časoslova
07:30h Najave programa do 10h + Prognoza i stanje na cestama
07:45h Upoznajmo Bibliju
08:00h "U tišini srca" - Filotea  /Draženka Tole/
08:15h Svakodnevni poticaj /Nikolina Marčić/
08:30h Dogodilo se na današnji dan
08:45h Svetac dana + Imendan
09:00h Jutro na valovima Radio Marije

10:00h       

Vijesti radija Herceg Bosna
10:05h Najave i obavijesti
 10:30h          Emisija: Upoznajmo Mariju

11:30h           Vijesti iz kulture i društva

11:50h          Molimo litanije

POSLIJEPODNEVNI PROGRAM
12:00h  Kraljice neba + Srednji čas + Molitva za dobročinitelje
12:30h Najava programa do 17h
  Glazba
13:00h  Vijesti radija Herceg Bosna
13:10h
Čitamo knjigu
13:30h  Emisija: Kraljice, šalji nas od srca do srca /Danijel Paradžik/
14:15h

Komentar Evanđelja

14:30h  Informativne minute
15:00h
Krunica Božanskom Milosrđu
15:30h
 Molitvene nakane
15:45h  Vijesti iz života Crkve - HKR
16:10h  Čitanje molitvenih nakana
16:15h  Molimo krunicu
17:00h
Najava večernjeg programa
17:10h
Priča s porukom - iz knjige "Male priče za dušu" - Bruno Ferrero /

17:30h

17:50h

Večernja iz Božanskog Časoslova

Molitva za Sinodu VN

18:00h
Sveta Misa + Klanjanje pred Presvetim /svetište sv. Nikole Tavelića, kovačići/

VEČERNJI PROGRAM

18:50h         Vijesti Radija Vatikan na hrvatskom jeziku

20:00h Prigodna emisija
21:00h Molimo Krunicu /otajstva svjetla/
22:00h Radio Vatikan - vijesti na Hrvatskom jeziku /R/
22:30h  Vijesti iz kulture i društva /R/
22:45h "U tišini srca" - Filotea /Draženka Tole/
23:05h Emisija: Upoznajmo Mariju /R/

 

rmwf 2014b

rmwf mariathon a

Duhovni kutak

Neka mi Gospodin podari smirenost da prihvatim stvari koje ne mogu promijeniti, hrabrost da promijenim stvari koje mogu promijeniti i mudrost da ih razlikujem.
Sv. Franjo Asiški

Koji dio našeg programa najradije slušate?
Glasujte za emisiju mjeseca - Travanj
Glasujte za pjesmu tjedna 16.4.-23.4.

Pismo urednika

Pišite uredniku

FGTAB.png

VGTAB.png

footlogo.png

 

 

 

Studio Sarajevo
Zagrebačka 18, Sarajevo 71000, BiH
Program uživo: +387 33 260 260, +387 33 260 261 | Redakcija: +387 33 263 055 | Fax: +387 33 263 056

 

Studio Mostar
Blajburških žrtava 33E. Mostar 88000, BiH
Program uživo: +387 36 312 400 | Redakcija: +387 36 312 401

Sva prava pridržana - Radio Marija.

designer17