icn2.png

» FM 89,4 MHz Mostar i okolica » FM 97,8 MHz Fojnica i Visoko » FM 98,9 MHz Banja Luka » FM 101,2 MHz Jajce » FM 103,3 MHz Sarajevo, Kreševo, Kiseljak, Travnik, N. Travnik i Vitez » FM 105,7 MHz Žepče, Maglaj i Zavidovići » Putem interneta: www.radiomarija.ba » Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV » Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TV » Pretplatnici Telemach

logo2

VIJESTI

Bože, ulij mi u srce veću ljubav prema mužu

heather mount 607549 unsplash

Jednom sam se molila da mi Gospodin ulije u srce još veću ljubav prema mužu. Zamišljala sam to pomalo romantično, nešto kao: dopustit će mi doživjeti neki jači osjećaj ljubavi. Veću razinu zaljubljenosti. Možda će mi prišapnuti neko iznenađenje za njega. Ono da mu pročitam misli i izmamim osmijeh. Zamišljala sam još kako bi to moglo značiti da će nam Gospodin osloboditi više vremena za zajedničku molitvu. Ili će uspavati našu djecu ranije da imamo više vremena za razgovor. U svakom slučaju, Gospodin ne može pogriješiti i On će mi sigurno uslišiti molitvu na jedan predivan način. Vjerujem da će me naučiti još više voljeti mog ljubljenoga kojemu sam se obećala.

Iskusila sam ljepotu križa
I doista jest. Gospodin je vrlo brzo uslišio molitvu mog srca. Darovao mi je tu mogućnost, trenutke u kojima ću još više moći ljubiti svoga supruga.

No, događalo se to na Kristov način. Gospodin je pomiješao naše jezike. I to tako da je improvizirao trenutke velike iscrpljenosti tijela, a potom se kao nikada prije nismo uopće razumjeli. Daleko je to bilo od pukog osjećaja privlačnosti. Daleko od one neke romantike koju sam dok sam molila zamišljala. Više bi taj Njegov smišljen način za veće voljenje mogla usporediti s odbojnošću. Nešto više kao ljutnja, osjećaj nerazumijevanja. Dao nam je Gospodin šansu da se ljubimo tako što smo bolje progledali razlike među nama.

Tako nam se činilo da se gotovo u svakoj rečenici razilazimo. Ponekad je postajalo nepodnošljivo. Ponekad iscrpljujuće. Pobjegla bi koja riječ viška, koji kilogram tišine. Poneki bijeg u samosažaljenje ili namjerno izbjegavanje objašnjenja. Poneki rast ega. Ili višak ponosa što strši poput planine među nama. Poneki zaborav zaljubljenosti. Poneki uzdah: „Život je surov“. I kada je izgledalo da se ljubav osušila poput smokve u zimsko doba, sjetila sam se one molitve. Pomalo naivne.

I sine mi, poput strijele, misao: „Ljepota križa“. Kako nekoga više voljeti nego podnoseći ga? Kako nekome više iskazati ljubav nego poljubivši njegove mane? Kako s više strasti nekoga grliti nego upravo tako da, kada se ne razumijemo, ustupim njemu za pravo? Upravo tada kada ne možeš napustiti svoju zamisao čak ni pod cijenu života i smrti, popustiti. A zamisli su obično nakon nekog vremena bezvezne, poput sapunice su kratkog vijeka. Sljedeći trenutak već niti ne znaš više zašto ti je toliko bilo važno da ostvariš da nešto mora biti baš na tom mjestu i nikako više.

Prava ljubav se događa kad s Kristom pobjediš sebe
Gospodin poziva na veću ljubav upravo onda kada ne razumiješ svoga brata u Kristu. Gospodin ti pruža mogućnost svetosti u dvoje baš onda kada odustanete i ti i on od svoje žarke zamisli i zajedno kleknete pred Njega, stavljajući svoju netrpeljivost pod noge apostolima, u ispovijedi. Ostavljajući svoju grešnost u ispitu savjesti navečer na jastuku. Gaseći je, umjesto raspirujući. Odlučujući da ćeš barem još jednom pokušati. Još jednom se podignuti i pregaziti svoj ego, ostavljajući na njemu otisak stopala poput onih u snijegu. A taj trag će biti znak pobjede i podsjetnik za neka buduća vremena da se prava ljubav događa tek kao pobjeda nad sobom. Kao pobjeda Krista u tvom srcu nad grijehom koji te guta i hoće ti ukrasti vječnost. U svakodnevici, u običnome.

Gospodine, pomozi da se podnosimo u ljubavi Tvojoj
Gospodine Isuse, dođi u naš odnos. Ti znaš i mene i njega. Ti znaš da smo slabi. Ti znaš na kojim područjima se ne razumijemo. Stvori Ti mostove prijelaza mene k njemu, i njega k meni – baš ondje gdje smo puknuli jedinstvo naših srdaca. Učini Ti da se još više zavolimo na mjestima gdje krvari naša ljubav. Da se zavolimo u Uskrsu našeg odnosa, prelazeći zajedno preko uobičajene Kalvarije naših mana. Gospodine, učini nas herojima ljubavi na križu. Ne možemo bez Tebe, budi Ti u nama Onaj koji će ljubiti onu drugu osobu. Budi Ti naš Otkupitelj ondje gdje smo najslabiji i grešni. Ondje gdje naš temperament ranjava ono ljudsko biće do nas koje želimo najviše ljubiti na zemlji. Ti budi nježnost. Budi Ti naša snaga jer smo slabi. Budi naša utjeha da se podignemo. Daruj nam milost da se više volimo upravo podnoseći jedno drugo u ljubavi. U ljubavi Tvojoj.

„Jednog dana ćemo spoznati da smo mogli Božju Pravdu zadovoljiti samo s malim trpljenjima života, što ih trebamo podnositi u staležu u koji nas je Bog stavio, ako bismo s time istodobno spojili nekoliko suza pokore i iskreno pokajanje radi naših grijeha.“ (sv. Ivan Krstitelj Marija Vianney, župnik Arški)

Preuzetoo s portala: https://zenavrsna.com/vecu-ljubav-prema-muzu/16011 

Pet koraka do bolje molitve

Praying Hands

Molitva nam pomaže u boljem upoznavanju i ljubljenju Boga. Molitvom postajemo sve više onakvi kakvi želimo biti: puni ljubavi, integriteta, suosjećanja, opraštanja i radosti.

MOLIMO jer ljubimo Boga. A molitva je jedan od glavnih načina za bolje upoznavanje i veće ljubljenje Gospodina.

U MOLITVI nalazimo smisao, snagu i smjer našeg života. Postajemo malo pomalo onakvi kakvi doista želimo biti. Navodimo pet stvari koje nam mogu pomoći na tom putu.

1. Moliti Boga

Biti osoba molitve nije nešto što se postiže vlastitim naporima. Sjetio sam se neke priče pustinjskih otaca, pustinjaka iz rane kršćanske prošlosti koji su živjeli u egipatskoj i palestinskoj pustinji a koja zorno prikazuje narav molitve. Mladi monah je upitao starog učitelja: “Koliko mi dugo treba da postignem prosvjetljenje?” Učitelj je odgovorio: “Pet godina.” Monah je zatim upitao: “Ali što ako se doista budem jako, istinski trudio?” Učitelj je odgovorio: «Deset godina.» Molitva je milost od Boga. To nikada ne smijemo zaboraviti. Ali Bog nam tu milost gorljivo želi dati. To je također milost na čije primanje možemo i sami utjecati. Započnimo jednostavno, zamolivši Boga za milost duha molitve. Ne trebamo to tražiti ni na neki dug, ni kompliciran način. Obrati se Bogu u svom srcu i reci nešto poput ovog: “Dragi Bože, doista te želim bolje upoznati. Molim te pomozi mi da budem čovjek molitve. Obznani mi ako postoji išta što mogu učiniti u tom smislu. Amen.” Dobro je moliti Boga za neke stvari. Na kraju krajeva, “Očenaš,” molitva koju nas je Isus naučio djelomično je popis zamolbi Bogu. Stoga mi se čini važno dodati tom popisu još i duh molitve.

2. Usporiti i opažati stvari

Živimo u doba posvemašnje zaposlenosti i strahovitog tempa života. Stoga, mnogi među nama trče naokolo poput nekih 'vjeverica'! I ti se također možeš zateći u poslu i žurbi. Takva okupiranost rađa nestrpljivost. Budi iskren. Gubiš li katkad strpljenje ako su tvoja mikrovalna pećnica ili računalo “odviše spori”? Hvata li te tjeskoba čekajući u redovima, na semaforima ili ako ti prijatelj kasni pet minuta?

Povjesničari vele da u 19. stoljeću dok su ljudi putovali kočijama, nije bilo nimalo neobično da kočija kasni 2-3 dana. Putnici su samo morali sjediti naokolo i čekati da stigne. Možeš li zamisliti da se današnji ljudi tek tako pomire s tim? Nipošto. Danas pobjesnimo ako kojim slučajem naš avion—koji je upravo preletio 900 kilometara za dva sata, kasni 20 minuta!

Teško je biti osoba molitve ako se samo žurimo, obavljamo stotinjak zadataka ili nas zaokuplja 101 stvar koju treba obaviti. Ono što moramo učiniti da postanemo ljudi molitve jest: usporiti. Pokušajte ovo: umjesto gutanja hrane, uživajte u svakom zalogaju. Umjesto jurnjave niz ulicu, šetajte opušteno. Morate li čekati na nešto ili nekoga, oduprite se iskušenju da to vrijeme ispunite radom. Radije upotrijebite tih nekoliko minuta da postanete svjesniji svijeta oko sebe i unutar vas.

Molitva započinje s pozornošću. A pozornost je nešto što se može njegovati. Počinjemo sa zamjećivanjem malih stvari: načina kako sunčevo svjetlo struji kroz prozor, cvrkuta crvendaća na hrastu, mirisa sapuna u našim rukama, stalnog ritma našeg disanja. Usporiti i obratiti pozornost ključno je za molitvu, jer ono uvećava vjerojatnost da naiđemo na Božje tragove u svom svakodnevnom životu.

3. Počni moliti

Pisac E. L. Doctorow jednom je rekao: “Planiranje pisanja nije pisanje. Govoriti ljudima o pisanju nije pisanje. Pisanje je pisanje.” Isto to se može reći i za molitvu. Planiranje molitve nije molitva. Govoriti ljudima o molitvi nije molitva. Samo je molitva - molitva. A molitva je u biti razgovor s Bogom.

Često započinjem svoju molitvu tako što Bogu velim gdje se nalazim u neko određeno vrijeme: “Bože, danas se osjećam izvrsno... Bože, iscrpljen sam... Isuse, tužan sam i ne znam zašto... Bože, tako sam zabrinut zbog toga i toga... Bože, uistinu sam bijesan.” U molitvi, često je dobro započeti baš tamo gdje jesmo i krenuti odatle.

Stara izreka kaže: “Ako si prezaposlen za molitvu, onda si uistinu previše zaposlen.” To znači da si moramo uzeti vremena za molitvu u nekom dijelu našeg dana baš kao što planiramo i sve svoje druge važne aktivnosti. Ne želimo čekati da nađemo vremena za molitvu ili moliti samo kada to poželimo. Naime, kad bismo tako postupali, molili bismo zasigurno veoma malo. Ne, ako želimo usvojiti duh molitve, moramo moliti svakodnevno.

Koje doba dana je najbolje za molitvu? Možda ujutro prije nego li se stvari zahuktaju. Ili možda vam se više sviđa predah usred dana, ili navečer kada se dan bliži kraju. Koje god vrijeme izaberete, molitva vam mora biti od prvotne važnosti - jer Bog je važan, jer doista želite ostvariti dubok osobni odnos s Isusom, jer doista trebate Boga.

Rekao sam da je molitva razgovor s Bogom. To znači da je to dvosmjerna ulica. Tijekom molitve obraćamo se Bogu, ali dajemo njemu i priliku da se On obrati nama. Ponekad u molitvi koristimo neke riječi, ponekad ne. Thomas Merton, poznati trapistički monah, jednom je rekao prijatelju neka se prestane tako jako truditi oko molitve. Rekao mu je: “Kako jabuka sazrijeva? Samo čeka na suncu da sazrije.”

4. Potraži pomoć

Ima mnogo predivnih izvora literature koji nam mogu pomoći oko molitve. Nebrojene knjige su napisane o molitvi. Postoje duhovni časopisi u kojima se nalaze kratke meditacije za svaki dan u godini. i ne zaboravite neke mrežne stranice koje govore o molitvi. Samo uguglajte “molitva” i vidjet ćete čega sve ima.

Drugi ljudi nam također mogu pomoći oko molitve. Razgovor s prijateljima o molitvi može biti veoma blagotvoran. Zapravo, molitva s njima je čak i bolja. Mnogim je ljudima pomoglo što su se pridružili (ili osnovali) biblijsku grupu ili klub duhovne literature. Neke osobe nađu čak i duhovnika, osobu s kojom se redovito sastaju da podijele svoja iskustva molitve i svakodnevnog življenja. Duhovnici mogu biti svećenici, časne sestre, redovnici, ili laici (žene i muškarci) veoma iskusni u molitvi, a vješti su i u vođenju drugih osoba putovima duhovnog života.

5. Eksperiment

Ima mnogo različitih načina molitve. Eksperimentiranje s raznim oblicima molitve može biti zdravo. Neki ljudi vole moliti krunicu; drugi radije čitaju psalme. Neki vole svakodnevno uzeti odlomak iz Svetog pisma i razmatrati ga. Drugima opet pomaže slušanje duhovne glazbe. Neki se mole dok hodaju ili trče; drugi pak vole sjediti ili klečati. Možete pokušati i moliti Časoslov ili neke druge oblike meditacije.

U želji da postanemo što više ljudi molitve, dobro je upamtiti da je u konačnici molitva ipak samo sredstvo, a ne cilj duhovnog života. Ne molimo samo zato jer volimo moliti. Molimo jer ljubimo Boga. A molitva je jedan od ključnih načina da Boga upoznamo i zavolimo još više. U molitvi nalazimo smisao, snagu i smjer našeg života. Postajemo sve više onakvi kakvi bismo željeli biti: osobe ljubavi, integriteta, suosjećanja, opraštanja i radosti.

Što je molitva?

Niže navodimo 10 izjava o molitvi. Dok ih razmatrate, upitajte se: Kako se one slažu s mojim iskustvom? Slažem li se s njima? Zašto se slažem ili ne slažem? Možda ćeš htjeti razgovarati s Bogom o ovim izrazima glede molitve. Ili razgovarati o ovom članku s jednim ili s dvojicom prijatelja. Možda pripadaš nekoj duhovnoj zajednici u crkvi s kojom bi želio podijeliti reakcije i odgovore na ova pitanja.

“Želja da se molimo jest istodobno i molitva.” (Georges Bernanos)
“Biblija u raspadnutom stanju obično pripada cjelovitoj osobi.” (Nepoznat autor)
“Sve što osobu okreće prema Bogu jest molitva.” (sv. Ignacije Loyola)
“Svrha molitve su dobra djela, dobra djela, dobra djela.” (sv. Tereza Avilska)
“Bolje je moliti iz srca bez riječi, nego s riječima bez srca.” (Mahatma Gandhi)
“Nemoj se nikada moliti u prostorji bez prozora.” (iz Talmuda)
“Molitva je naprosto svjesno bivanje s Bogom.” (Biskup Kenneth Untener)
“Ne molimo da budemo učinkoviti. Molimo jer je Bog – Bog, a mi smo mi, i stoga je taj susret s njim najvažnija stvar u našem životu.” (Jane Ubertino)
“Molitva je ‘gubljenje’ vremena pred Bogom.” (Michel Quoist)
“Molitva je naš skrušeni odgovor nedokučivim iznenađenjima življenja.” (Rabi Abraham Heschel)

Preuzeto s portala: https://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1963&Itemid=38 

Molitva Duhu Svetom za svaki dan

shutterstock 151280234 e1515692597348

Svoju ljubav Bog je obećao onima koji za nju mole: „Otac vaš s nebesa obdarit će Duhom Svetim one koji ga zaištu“! (Lk 11,13). Izmoli svaki dan ovu snažnu molitvu Duhu Svetom koju je napisao sveti Augustin i ne boj se!
O, božanska Ljubavi, sveta zajednico Svemoćnog Oca i Preblaženog Sina, svemoćna pomoći, Duše Sveti, predobri Tješitelju žalosnih! Izlij se svojom jakom silom u dno srca moga, prebivaj u njemu i razveseli sve tamne kutove te zapuštene kuće trakom svoga sjajnog svjetla, pohodi me i oplodi obilnom rosom svojih milosti tvrdu zemlju duše moje, koja odavno potpuno suha gine i vene.

Rani strelicom svoje ljubavi moju nutrinu, užeži i pronikni spasonosnim plamenom duh moj, rasvijetli me ognjem svete revnosti i sažeži sve što je nečisto, a što se tako čvrsto drži duše mi i tijela! Napoji me rijekom svojih slasti, da više ne pođem za otrovnom slašću ovoga svijeta. Sudi mi, Gospodine, i odvoji me od naroda nesvetoga, uči me vršiti tvoju Volju, jer Ti si Bog moj!

Vjerujem da Ti svakoga, u kome stanuješ, činiš hramom Oca i Sina. Blago onome, tko te za gosta primi, jer će se, po tebi, u njemu nastaniti i Otac i Sin.

Dođi, predobri Tješitelju žalosne duše, Zaštitniče i Pomoćniče u sreći i nesreći! Dođi, Štite slabih, Pomoćniče palih! Dođi, Učitelju poniznih, Uništitelju oholih! Dođi, preljubezni Oče sirotih, Okrepitelju bolesnih, Zvijezdo morska onih, koji plove na moru, luko spasa, jedini ukrase svih živih i jedini spase svih umirućih!

Dođi, Duše Sveti, smiluj mi se i promijeni me po svojoj volji. Udostoj se k meni doći, da ti moja poniznost prema tvojoj veličini, moja slaboća prema tvojoj jakosti, prema punini tvoga Milosrđa, omili. Po Isusu Kristu, mojem Spasitelju, koji s Ocem, u tvojem jedinstvu, živi i kraljuje u sve vijeke vjekova. Amen.

sv. Augustin

Preuzeto s portala: https://www.bitno.net/vjera/molitve/molitva-duhu-svetom-sveti-augustin/ 

Objavljena papina poruka za 27. svjetski dan bolesnika

28NYnuOe papa franjo

''Besplatno ste primili, besplatno dajte“ tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana bolesnika koji će se 11. veljače posebno svečano slaviti u Kolkati, u Indiji
Dar je sposoban suprotstaviti se individualizmu i suvremenom društvenom razdvajanju, kako bi se među narodima i kulturama potaknule nove veze i različiti oblici ljudske suradnje – istaknuo je papa Franjo u poruci za XXVII. svjetski dan bolesnika o temi „Besplatno ste primili, besplatno dajte“, koji će se 11. veljače posebno svečano slaviti u Kolkati, u Indiji.

Život je Božji dar, a darovati znači dati samoga sebe. Papa u poruci podsjeća kako pobijediti kulturu odbacivanja i ravnodušja; rješenje je za to dar koji je prije svega 'uzajamno priznavanje'. U daru je odraz Božje ljubavi koja svoj vrhunac ima u utjelovljenju Sina Isusa i u izlijevanju Duha Svetoga. Promicati kulturu besplatnosti i darivanja – primijetio je Papa – prijeko je potrebno kako bi se nadvladala kultura profita.

Geste besplatnoga dara najvjerodostojniji su put evangelizacije – napomenuo je Sveti Otac te objasnio – u brizi o bolesnima potrebne su profesionalnost i nježnost, besplatne geste, neposredne i jednostavne poput milovanja. Upravo stoga što je dar, život se ne može smatrati jednostavno svojinom ili privatnim vlasništvom, posebice pred postignućima medicine i biotehnologije koja bi u čovjeku mogla pobuditi napast manipuliranja stablom života.

Solidarnost je krjepost prijeko potrebna za život. Nijedan se čovjek neće nikada uspjeti potpuno osloboditi potrebe za drugim i za njegovom pomoći. Jedino kada se čovjek ne smatra svijetom za sebe, nego pojedincem koji je po svojoj naravi povezan sa svima drugima, moguća je solidarna društvena praksa usmjerena na opće dobro. Ne trebamo se bojati priznati da smo u potrebi i nesposobni dati si sve ono što nam je potrebno, jer sami svojim snagama ne uspijevamo nadvladati svako ograničenje – dodao je Sveti Otac.

Papa Franjo je u poruci podsjetio također na uzor ljubavi koji je učinio vidljivim Božju ljubav prema siromašnima i bolesnima. Riječ je o svetoj Majci Tereziji iz Kolkate, koja je tijekom cijeloga svojeg života bila velikodušna djeliteljica Božjega milosrđa, i koja se sagnula nad osobe na završetku života, ostavljene umrijeti na rubovima ulicā, prepoznajući dostojanstvo koje im je Bog dao; učinila je da moćnici svijeta čuju njezin glas. Sveta Majka Terezija nam pomaže shvatiti da jedino mjerilo za djelovanje treba biti besplatna ljubav – napisao je Papa.

Napomenuvši potom da je ljudska besplatnost kvasac u djelovanju dragovoljaca koji su vrlo važni na društveno-zdravstvenom području, i koji rječito žive duhovnost Dobroga Samarijanca, Papa je napomenuo da bi dimenzija besplatnosti trebala nadahnjivati ponajviše katoličke zdravstvene ustanove, jer njihov rad određuje evanđeoska logika, i u naprednijim i u manje naprednim dijelovima svijeta.

Katoličke su strukture pozvane izraziti smisao dara, besplatnosti i solidarnosti, i to kao odgovor na logiku profita po svaku cijenu – primijetio je Papa te na kraju istaknuo da je zdravlje dobro u kojemu se potpuno može uživati samo ako je podijeljeno s drugima; radost je besplatnoga dara, naime, pokazatelj kršćaninova zdravlja.

Izraz „Besplatno ste primili, besplatno dajte“ iz Matejeva Evanđelja dio je uputa koje Isus daje svojim učenicima. Ton toga poslanja na koje upućuje Isus jest besplatnost, a izvanredno svjedočanstvo besplatne ljubavi bio je život Majke Terezije iz Kolkate, koju je papa Franjo 4. listopada 2016. godine proglasio svetom. Zbog toga će se dan bolesnika posebno svečano slaviti u Kolkati. (kta/rv)

 

 

Danas nije pravoslavni Božić! Evo i osam razloga zašto nije!

Umro poglavar Koptske pravoslavne crkve papa Shenouda III

Do kada traje Božić i koji Božić danas slavimo, odgovara profesor Ivan Zelić.

1. Baš SVI kršćani slave Božić 25. prosinca, ali ne svi po istom kalendaru.*

2. Razlika u kalendaru NIJE razlika u vjeri.

3. Danas slave Božić oni kršćani koji se u liturgiji drže julijanskog (“starog”) kalendara, a po tom kalendaru DANAS je 25. prosinca 2019.

4. Nije točno da se katolici drže novog kalendara a pravoslavni starog kalendara, nego se NEKI katolici i pravoslavni drže novog, a NEKI se katolici i pravoslavni drže starog kalendara. Neki primjeri slijede.

5. DANAS slave Božić vjernici Srpske i Ruske PRAVOSLAVNE Crkve, ali isto tako KATOLICI Ukrajinske grkokatoličke Crkve.

6. Prije 13 dana smo Božić (po novom kalendaru) slavili mi KATOLICI rimskog obreda (službeno: latinska Crkva), ali isto tako i vjernici Grčke, Bugarske i Rumunjske PRAVOSLAVNE Crkve.

7. I papa uvijek čestita Božić “katolicima i pravoslavnima” koji ga danas slave.

8. U svakom slučaju: sretan vam Božić svima. Naime, ni za nas katolike rimskog obreda Božićno vrijeme NIJE završilo jučer (kako neki krivo misle) ni na Staru godinu (kako neki drugi krivo misle), nego ono službeno liturgijski završava u Nedjelju krštenja Isusova, tj. prvu nedjelju nakon Bogojavljenja (Sveta tri kralja).

Ivan Zelić | Bitno.net

* Iznimka je Armenska Crkva koja blagdan Bogojavljenja i Božić slavi isti dan – 6. siječnja, prema staroj kršćanskoj tradiciji.

Potkategorije

Dragi i poštovani naši slušatelji,

Poslije dugo vremena da Vam se ukratko javimo i predstavimo. Naime, zasigurno ste već uočili preko radio valova ili stranice pa čak i stranice na facebooku da je RM s ovim ljetom krenula i s novom ekipom. Nova je, zamjenica glavnog urednika i promotor. Novi je i stari ravnatelj/glavni urednik.  

Pa idimo redom!

Nova zamjenica glavnog urednika je Ruža Hrkać (Mostar),

Novi promotor je Dražen Janko  (Žepče),

A novi/stari glavni uredik je p. Mato Anić (Sarajevo).

Bivšim djelatnicima: Davoru Brđanoviću, Nikolini Marčić, Ružici Rotim, Kristini Biokšić, Danici Škutor i p. Siniši Štambuku od srca zahvaljujemo za sve dobro što su ugradili i ostavili na RM, te im želimo obilje Božjeg blagoslova na novim službama i poslovima.  

Želimo s Vama podijeliti i veliku radost zbog lijepog broja novih suradnika i volontera. Oni su stup RM. Bez njih (Vas) ona ne postoji. Jedni su svoj doprinos dali i ostavili trajni trag na našem radiu, drugi su nastavili svoju misijun a treći tek počeli. Svi ste vi dio Marijina djela. Neka Vas Gospa čuva u svome srcu.

Napravili smo i stanovite izmjene u programskoj shemi. Vjerujemo nabolje.

Na koncu velika hvala svima Vama dragi naši dobročinitelji. Naše donacije nisu velike, ali su nam dragocjene. Poznata nam je Vaša ljubav prema Gospi i vjerujemo da zajedno možemo dalje, više i bolje.

Neka Vas sve prati Božji blagoslov i Gospin zagovor.

  1. p. Mato Anić 
na danasnji

Duhovni kutak

Žito i kukolj rastu u meni, Gospodine. Želio bih ljubiti čitavim bićem, ali popustim i nadvlada me sebičnost. Želim služiti onima koji me okružuju, a opet tražim udobnost i pažnju za sebe. Pomozi mi spoznati samoga sebe, a osobito upoznati i voljeti Tebe. Amen.

Koji dio našeg programa najradije slušate?
Glasujte za emisiju mjeseca - Srpanj
Glasujte za pjesmu tjedna 23.7.-30.7.

Pismo urednika

FGTAB.png

VGTAB.png

footlogo.png

 

 

 

Studio Sarajevo
Zagrebačka 18, Sarajevo 71000, BiH
Program uživo: +387 33 260 260, +387 33 260 261 | Redakcija: +387 33 263 055 | Fax: +387 33 263 056

 

Studio Mostar
Blajburških žrtava 33E. Mostar 88000, BiH
Program uživo: +387 36 312 400 | Redakcija: +387 36 312 401

Sva prava pridržana - Radio Marija.

designer17