icn2.png

» FM 89,4 MHz Mostar i okolica » FM 97,8 MHz Fojnica i Visoko » FM 98,9 MHz Banja Luka » FM 101,2 MHz Jajce » FM 103,3 MHz Sarajevo, Kreševo, Kiseljak, Travnik, N. Travnik i Vitez » FM 105,7 MHz Žepče, Maglaj i Zavidovići » Putem interneta: www.radiomarija.ba » Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV » Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TV » Pretplatnici Telemach

logo2

PISMO UREDNIKA

SILAZAK DUHA SVETOGA – DUHOVI

Poštovani prijatelji, silazak Duha Svetoga nad Isusove učenike – okupljene oko Marije – na dan Pedesetnice, svakako je očitovanje Božjeg obećanja ispunjena u i po Isusu Kristu. Mi slavimo svetkovinu Duhova i počesto se stječe dojam da je riječ o više duhova, ali nije tako. Svetkovinom je Pedesetnice nastupilo novo razdoblje; novi dani – dani Duha Svetoga ili Duhovi dani ili samo Duhovi. Dakle, riječ je o jednom – Božjem Duhu – koji se izlijeva na Isusove učenike. Njegov je zadatak da sve ljude koji vjeruju u Isusa Krista, okupi, vodi i posvećuje i po Njemu je Isus trajno s nama i u svakom od nas.

Prorok Joel – i sam zahvaćen Duhom – naviješta Božje riječi: Poslije ovoga izlit ću duha svoga na svako tijelo, i proricat će vaši sinovi i kćeri, vaši će starci sanjati sne, a vaši mladići gledati viđenja. Možemo reći da, kao što je Isusovo uskrsnuće na vječni i neraspadljiv život, zalog našeg uskrsnuća na koncu ljudske povijesti, tako je ovo izvanredno očitovanje i izljev Duha Božjega nad Isusove učenike, zalog sveopćega izljeva Duha Svetoga na svako tijelo, kojega današnja Crkva zaziva i iščekuje.

Silazak Duha Svetog nad učenike njih je uistinu učinio apostolima - poslanicima. Isus ih je već prije bio izabrao za apostole (Lk 6,12–16), poslanike, ali tek ih je Duh učinio takvima! Tek kada su primili Duha, otključali su vrata iza kojih su se – u strahu od Židova – bili sakrili (Iv 20,19) te su izašli u javnost, smjelo propovijedajući Isusa Krista, kao Otkupitelja i jedinog Spasitelja čovječanstva!

Dragi čitatelji, svetkovina Pedesetnice je i pravi rođendan Crkve. Na taj dan su oni koji su bili s Isusom; koji su s njime živjeli, slušali njegove riječi i gledali znamenja i čudesa, uistinu povjerovali u svog Učitelja! Tada su shvatili! Tada se više nisu bojali nikoga i ničega, već su smjelo naviještali Božju Riječ i za nju trpjeli, pa i život dali. Osim samih Apostola, sjetimo se svjedočanstva velikoga Pavla. Koji ga je duh vodio, ako ne Božji Duh?! Duh Božji nas zaista čini Mističnim tijelom Kristovim – Crkvom, a u Crkvi postajemo – po tom istom Duhu koji je sabire, usmjerava, jača i posvećuje – istinski sinovi i kćeri Božje i braća i sestre Isusa Krista.

Taj Duh – Duh Sveti – potreban je i današnjoj Crkvi, koja je kao omamljena u mnogim svojim udovima. Mi već jesmo, dragi prijatelji – preko valova Radio Marije – učenici okupljeni oko Marije, i zajedno s Njom, našom Zagovornicom, molimo i iščekujemo taj veliki događaj, koji se ima ostvariti u ovim posljednjim vremenima povijesti. Bog Otac nam je već darovao svoga Duha po svome Sinu, ali se tom Duhu trebamo i osobno otvoriti. Ne čekati da se nešto dogodi, nego prije moliti jednostavna i iskrena srca s našom Gospom i sa svoje strane ukloniti sve ono što je u našoj moći i vlasti, a što toga Svetoga Gosta nije dostojno. Neka vam je svim sretan i blagoslovljen rođendan Majke Crkve! Bog vas blagoslovio i hvaljen Isus i Marija!

Urednik

MARIJATON 2018.

Poštovani čitatelji, hvaljen Isus i Marija!

I ove smo godine, kao Radio Marija BiH, sudionici Marijatona koji se od 4. do 6. svibnja odvija na međunarodnoj razini diljem svijeta. Marijaton je akcija solidarnosti u kojoj Radio Marija na lokalnoj odn. nacionalnoj razini, uz pomoć svojih slušatelja, dobrovoljaca, podupiratelja, ali i drugih ljudi dobre volje, prikuplja financijska sredstva za otvorenje novih postaja Radio Marije, u zemljama i područjima, gdje su tamošnji ljudi izrazili potrebu za otvaranjem novih postaja Radio Marije.
Prije devet godina nesebičnim zalaganjem i solidarnošću drugih postaja Radio Marije u svijetu, prikupljena su i novčana sredstva za ostvarenje projekta Radio Marije Bosne i Hercegovine. Njihovom solidarnošću mi danas imamo Radio Mariju BiH. I ne samo to! Zbog svoje specifične i mnogostruko nepovoljne situacije, Radio Marija BiH je još uvijek «korisnik» sredstava iz zajedničkog fonda, kao rezultata Marijatonâ iz prethodnih godinâ.
Upravo iz toga razloga je i Radio Marija BiH također pozvana sudjelovati u ovoj velikoj akciji solidarnosti svih postaja Radio Marije, kako bi se ostvarili projekti predviđeni za ovu 2018. godinu. Među projektima za ovu godinu nalaze se Izbjeglički kamp u Južnom Sudanu (zaseban humanitarni projekt), zatim su tu projekti za Afriku, Ameriku, Aziju i Srednji Istok te projekti za Europu i Oceaniju.
Projekt koji mi na poseban način ove godine ističemo i na koji stvaljamo poseban naglasak jest projekt za Aziju i Srednji Istok, područje kojemu pripada i Nazaret – Isusov zavičaj. Za taj projekt potrebno je prikupiti oko 270 000 Eura i vjerujem da će se u toj akciji i plemeniti ljudi iz Bosne i Hercegovine, prema svojim mogućnostima, također iskazati. Mi na području BiH, dakako, ne trebamo prikupiti cijeli iznos već samo jedan dio, u skladu s našim mogućnostima i dobrom voljom.
Način prikupljanja sredstava je takav da se po cijelom svijetu prikupljaju sredstva za svaki od gore navedenih projekata, s time što se nacionalne Radio Marije mogu ograničiti samo na jedan od projekata, kao što mi to ove godine činimo za Nazaret. Naravno, svi smo svjesni specifične situacije na prostoru Bosne i Hercegovine, kao i s tim povezanih otežavajućih okolnosti, ali se kao Urednik nadam da će ljudi dobre volje, makar bili i skromnijih primanja, u okviru svojih mogućnosti, ipak konkretno iskazati svoju velikodušnost i dati svoj prilog otvaranju Radio Marije u gradu Nazaretu te tako omogućiti radost koju je ovakva akcija solidarnosti (Marijaton) već donijela drugim zemljama.
Pozivam i potičem sve vjernike i ljude dobre volje, koji čuju za Marijaton na svojoj župi da se odazovu ovom pothvatu i doprinesu ostvarenju projekta Nazaret. Neka sve one koji iskažu svoju solidarnost s vjernicima iz Nazareta, ali i sve ljude dobre volje prati zagovor Djevice Marije i oblje Božjega blagoslova+!
Hvala vam na konkretnim djelima solidarnosti.

Urednik

Hvaljen Isus i Marija – Krist uskrsnu!

Dragi slušatelji i prijatelji Radio Marije, sretan vam Uskrs! Isus Krist je nadvladao smrt i uskrsnuo od mrtvih! Ovaj bez sumnje najveći kršćanski blagdan kojim slavimo središnju istinu naše vjere – uskrsnuće Isusa Krista od mrtvih – ove godine slavimo na samom početku travnja. To je ujedno i najstariji kršćanski blagdan.
Događaj Uskrsa ima i svoju povijesnu i svoju duhovnu, odnosno nadnaravnu razinu. Isus trećega dana po svojoj smrti nije samo «oživio» od mrtvih, vrativši se u svoj prethodni ljudski život nego je iskusio neusporedivo uzvišeniji kvalitet života. Mi, kršćani, vjerujemo u zbiljnost Kristova uskrsnuća. U toj našoj vjeri blistaju nam i poziv i nada da ćemo i mi, vjernim nasljedovanjem života Isusa Krista, po ovome životu na Dan uskrsnuća, također uskrsnuti na taj novi i savršeni život, kojega je naš Gospodin prvina i najava. Taj život nadilazi svako naše ljudsko iskustvo te mu u potpunosti izmiče. U svetkovini Uskrsa slavimo pobjedu Života nad smrću! Slavimo taj veliki nadvremenski, ali i povijesni događaj te se krijepimo nadom da ćemo i mi uskrsnuti poput Gospodina u kojega smo i kojemu smo vjerovali te baštiniti život koji daleko nadilazi i najsmjelije snove naših zemaljskih nada i nastojanja.

Kalendarski se Uskrs, kao svetkovina, može slaviti najranije 21. ožujka, a najkasnije 25. travnja. Njegova proslava proizlazi iz proslave židovske Pashe koja se slavila 14. dana mjeseca Nisana, što po našem računanju vremena pada između ožujkai travnja. Prva tri stoljeća sam blagdan Uskrsa nije se posvuda slavio istoga dana, stoga je 325. godine na Nicejskom saboru odlučeno da se Isusovo uskrsnuće slavi u nedjelju koja pada nakon punog mjeseca i nakon proljetne ravnodnevnice ili ekvinocija. To je naime prva nedjelja koja nakon židovske Pashe koja se obilježava 14. dana mjeseca Nisana.
Od reforme kalendara 1528 g., zapadna ili latinska Crkva Uskrs slavi prema gregorijanskom, a istočna Crkva prema julijanskom kalendaru. Sve je očitija potreba i nastojanje da svi kršćani proslavu Isusova uskrsnuća obilježavaju na isti datum. Sveti Ignacije, u svojim duhovnim vježbama navodi kako se Isus kao prvoj osobi, nakon što je uskrsnuo, objavio svojoj Majci, našoj miloj Gospi. Iako to evanđelja ne spominju, to se ne čini nemogućim budući da je upravo Isusova i naša Majka Marija bila ona čija je vjera, u tmini i užasu Velikoga petka, ostala jedina svijetla točka na Zemlji. Stoga nam se čini opravdanim i pravednim ako je upravo Nju – svoju Majku – Gospodin prvu počastio svojim ukazanjem, kao što ju je prvu – prije svih ljudi – kao Majku i savršenu vjernicu, počastio i tjelesnim uznesenjem na nebo.

Neka je svima još jednom blagoslovljen Uskrs i hvaljen Isus i Marija!

Urednik

Vaš Radio Marija Bosne i Hercegovine!

KORIZMENO VRIJEME

Dragi čitatelji i prijatelji Radio Marije, mir vama! Ušli smo u korizmeno vrijeme! O korizmi svake godine ima dosta govora i napisa no, što je to korizma?! Sam naziv korizma potječe od latinske riječi quadragesima, što znači četrdesetnica ili razdoblje od 40 dana. Jednostavnim jezikom možemo reći, da je korizma jedno intenzivnije razdoblje liturgijske godine u kojemu kršćanski vjernici (posebno katolici) – na neki način – dublje ulaze u svoje biće, u svoje srce, kako bi intenzivnije razmatrali o Božjoj ljubavi, savršeno izraženoj u Gospodinu našem Isusu Kristu; kao i o svom osobnom odgovoru na tu ljubav! Tako se, kroz kršćanski post, odricanje, molitvu i djela milosrđa prema potrebnima, vjernici dostojno pripravljaju za vrhunac kršćanske liturgijske godine i najveću kršćansku svetkovinu – Uskrs!
Korizma započinje na tzv. Čistu srijedu ili Pepelnicu, a traje kroz četrdeset (40) dana, sve do svečane večernje mise Velikoga četvrtka, kada je ustanovljen sakrament Presvete euharistije. Nedjelje u krizmi se ne računaju ili ne ubrajaju u korizmeno vrijeme (nedjelja jest i označava, naime, sam dan Uskrsa)! Na prve tragove korizme kao priprave na Uskrs nailazimo već na Općem saboru u Niceji (325. g.). Čini se da je priprava na Uskrs postojala i ranije, ali ne kroz 40-dnevno razdoblje nego samo kroz Veliki tjedan ili samo Sveto trodnevlje.

KORIZMA ili PRIPRAVA

Korizma ili četrdesetnica, kako smo spomenuli, traje 40 dana. Četrdeset (40) je biblijski broj punine. U bibliji na više mjesta nailazimo na taj broj kad se Bog sprema ili čini nešto važno i veliko za ljude (za Božji narod, koji je danas Crkva). Izraelci, nakon izlaska iz Egipta, u pustinji lutaju četrdeset godina. Njihov veliki vođa i Božji prijatelj, Mojsije, posti na Božjemu brdu 40 dana i 40 noći te od Boga prima ploče Saveza. Zatim je i veliki Ilija 40 dana išao ususret Božjoj objavi na Horebu. Naš se Gospodin Isus, nakon svoga krštenja i prije početka svojega javnoga djelovanja, 40 dana postom i molitvom pripravljao za svoje poslanje i td. Broj 40 je broj punine i savršenosti, a može označavati i cjelovitost odn. potpunost ljudskog života ili službe.
Kroz povijest, prema našem vremenu, korizma je bila obilježena strogim postom no, nakon II. Vatikanskog sabora, post i nemrs su propisani samo za Pepelnicu i Veliki petak, a u petke kroz korizmu se prakticira samo nemrs.

POST

Post je kod katolika najčešće shvaćen kao odricanje od hrane, odn. od – za život važne sastavnice. Ipak, u korizmenom vremenu, Bog nas na poseban način poziva i uvjerava da je njemu milo milosrđe, a ne žrtva! Time nam želi reći da post ili odricanje ne trebaju samo biti odricanje od hrane, nego i od nekih stvari ili užitaka bez kojih mogu. Postiti se može od vlastitih navika – pa i onih koje nisu grješne! Može se postiti od mnogih stvari na koje – po sebi – imamo pravo. Smisao posta nije u tome da se sebi zagorča ili «zacrni» život nego da se čovjek bolje upozna; da upozna svoje granice, vlastitu grješnost; nezahvalnost prema Bogu ili možda neosjetljivost ili bezobzirnost prema bližnjemu. Da se pokaje i obrati i naprijed kroči Božjim putem. Cilj posta je u prvom redu duhovan, a ne toliko tjelesan ili zdravstven. Čovjek kroz odricanje otkriva koliko je slobodan od vlastitih navika, užitaka i stvari za koje obično i ne osjeća zahvalnost i uzima ih kao zdravo za gotovo odn. ne doživljava ih kao dar Božje naklonosti i dobrote, nego nešto što ga «ide».

NEMRS

Nemrs je odricanje od mesa, kao osnovne ili kako se počesto zna čuti «najvažnije» namirnice, u suvremenoj prehrani. Kod mnogih vjernikâ posljednjih nekoliko desetljeća je običaj da se u korizmene petke ne jede meso («jer je nemrs»). Ipak, za petak se traži i nabavlja dobra i kvalitetna riba (koja je neki put i skuplja od mesa, a koja na neki način – po njihovu shvaćanju – «nadomješta» meso. Ali ako jabuke nadomjestim kruškama, jesam li se time odrekao voća?! – Nisam! Budimo iskreni… Petkom bi se u korizmi trebala jesti lagana posna hrana, bez mesa bilo koje vrste ili čovjek sebi podilazi i zavarava se…

DJELA MILOSRĐA

Djela milosrđa – kako ona duhovna tako i ona tjelesna – Bogu su draža i pred Njim su zaslužnija nego naše odricanje od hrane ili odricanje općenito (post). Zbog čega je to tako? Bogu post o kruhu i vodi ili – neki put isključivo o vodi – nije po volji, ako smo zatim skloni ispadima, zavisti, klevetanju i ogovaranju u odnosu prema bližnjemu. Odricanje od nečega može biti nekakvo dobro za mene, ali ne pomaže nužno bližnjemu – osim ako je upravo radi toga i poduzeto! Ako postim i trapim se zbog sebe, to može biti i sebično; ali ako postim radi dobra bližnjega, onda je u to utkana nesebična ljubav i onda je to Bogu milo i blagonaklono na to gleda.
Isus je upravo zbog toga kritizirao svoje suvremenike: da, naime, ocu i majci uskraćuju uzdržavanje, kako bi imali za korban ili sveti hramski dar za Boga. Isus to naziva ljudskim predajama ili uredbama kojima se dokida četvrta Božja zapovijed (Poštuj oca i Majku…). Bog ne traži da mu služimo bez obzira na bližnjega, niti mimo bližnjega nego upravo po bližnjemu, u bližnjemu i zajedno s njime! Ne kaže li On da štogod učinimo jednom od njegove najmanje braće – Njemu učinismo! Zbog toga je, eto, Bogu milije milosrđe prema bližnjemu nego teški postovi koji znaju odisati ohološću i sebičnošću…
Dragi čitatelji i prijatelji Radio Marije, odricanje nije samo sebi cilj nego svoj smisao i ispunjenje nalazi u ljubavi prema Bogu, odjelotvorenoj u djelima ljubavi i milosrđa prema najmanjima i najpotrebnijima, koji su oko nas! Dakle, što ćemo odlučiti ili smo već odlučili za ovu korizmu…?! Štogod to bilo neka bude manji ili skromniji korak s više ljubavi nego teška žrtva i odricanje s malo ili čak bez ljubavi. Da bismo uistinu služili bližnjemu – jer na to smo pozvani i tako zapravo služimo Bogu – potrebno je odricati se vlastitog sebeljublja (egoizma) i zbog toga je post moćno, ali zahtjevno sredstvo koje podupire – kako samu molitvu – tako i cjelokupni duhovni život. Cijeli je naš život, ako hoćete, korizma koja nas pripravlja na vrhunac i slavlje vječnog Uskrsa! Svima vam, u tom smislu, želim plodonosnu i ljubavlju prožetu korizmu. Bog vas blagoslovio i Hvaljen Isus i Marija!

Urednik

DAN POSVEĆENOG ŽIVOTA – SVIJEĆNICA

Poštovani čitatelji!

Slavimo blagdan Prikazanja Gospodinova, koji se kod nas još zove i svijećnica. Na taj dan Marija i Josip su Bogu, u jeruzalemskom hramu, prikazali Isusa i tako ispunili «ono što propisuje Zakon». Isus je prikazan Bogu kao prvorođenac, kao jaganjac i kao žrtva za spasenje svijeta. Ipak, ovaj put taj Prvorođenac, Jaganjac i Žrtva, dokida potrebu svih dotadašnjih žrtava, koje su se prikazivale za očišćenje i oproštenje grijeha. On je žrtva sveta, savršena, «Bogu mila» i neprocjenjiva.
Danas se na poseban način sjećamo i molimo za redovnike i redovnice koji su – svojim zavjetima i po Isusovu primjeru – svoj život posvetili Bogu, za spasenje svijeta. I njihov je život žrtva Bogu za spas bližnjega i cijeloga svijeta – ali u Isusu, s Isusom i po Isusu. Podržimo ih svojom molitvom da ostanu vjerni vršitelji Božje volje i navjestitelji kraljevstva Božjega. Oni su potrebni naše molitve i našeg povjerenja. I sam Isus je Maslinskom vrtu bio potreban molitve svojih najbližih učenika…
U svetom bogoslužju, na blagdan Svijećnice, susrećemo «svjetlost svijeta» i «svjetlo istinito» simbolizirano u svijeći koju prima svaki vjernik. Mojsijev Zakon je propisivao da, 40 dana poslije poroda, roditelji donesu svoga prvorođenca u Hram te ga posvete Bogu. Roditelji su pritom bili dužni žrtvovati Bogu janje ili – ako su siromašni – «dvije grlice ili dva golubića».
Dok su Marija i Josip s Isusom ulazili u hram, došao je onamo, po nadahnuću Duha i čovjek imenom Šimun. Duh Sveti mu je bio objavio da «neće umrijeti dok ne vidi Pomazanika Gospodnjega». Šimun ga primi na srce te pun radosti zahvali Bogu za ispunjeno obećanje i što je napokon i uistinu vidio «svjetlost na prosvjetljenje naroda i slavu puka svoga izraelskoga.» (Usp. Lk 2, 25-32)
Krist je svjetlo istinito koje dolazi na svijet; koje Bog šalje da nam svijetli u ovom životu, na našem putu prema punini vječnog života. U spomen na taj događaj, vjernici pale svijeću, koja je simbol vjere. Čovjek bez vjere tapka u mraku i ne vidi jasno put prema istinskom životu te upada u zablude i luta. Vjera nije nekakvo ljudsko nastojanje i postignuće nego Božji dar!
Čovjek vjere traži i nalazi smisao svojega života. Patnja je sastavni dio života i zato kad ga snađe, vjernik ne očajava jer smisao koji nalazi u svjetlu vjere, nadilazi ono svjetovno i opipljivo te njegov pogled upravlja prema onome uzvišenom i vječnom. Vjera budi i nadu po kojoj čovjek unatoč težini života; patnji i boli koje ga snalaze, nastavlja čeznuti i hoditi putem ljubavi i prema Ljubavi, koje je žedan, a kojom ga može savršeno ispuniti jedino ona sama.
Na primjeru starca Šimuna vidimo da čovjek koji susretne Spasitelja, ne žeđa za ovim životom nego u svom srcu čezne za onim što je u Isusu samo blago naslutio, a što ga je tako snažno ispunilo radošću. Šimun je našao smisao svoga života; vidio je obećanog Mesiju i osvjedočio se u vjernost Božju te sad može umrijeti u miru. Svjetlo vjere je u njemu upalilo čežnju za Mesijom; svjetlilo mu na putu iščekivanja i traženja. Sada ga je pronašao i susreo te je njegova duša «kao sala i mrsa sita» – kako kaže psalam. Bog po svršetku ovog života nagrađuje ustrajnost naše vjere i daruje nam život vječni, u vječnoj svjetlosti koja je On sam.
Poštovani čitatelji, dobrotvori, simpatizeri i prijatelji Radio Marije! Molite za osobe posvećenog života. U trenutku oduševljenja i pohodu Milosti, lako je donijeti odluku za Krista; lako se odlučiti za korijeniti život duha, usred svijeta, ali to nije lako obnavljati u sebi svaki dan. I onda kad nailaze na nerazumijevanje, pa i tvrdoću vlastite obitelji ili vlastite zajednice, u kojoj žive i kojoj pripadaju. Ako takvih dana ne manjka, neka ne pomanjka ni vaše molitve! Nije lako biti «u svijetu, ali ne od svijeta». Zato su redovnice i redovnici i sve osobe posvećenog života potrebni vaše molitve; vaše pažnje i potpore. Potrebni su vašeg razumijevanja, jer su ljudi koji – poput svih ostalih – imaju također svoje potrebe, rane, nesavršenosti, ali i svoje darove i sposobnosti koje stavljaju na službu svakoga čovjeka. Oni su već sada – u ovom životu – odlučili živjeti životom neba, što na zemlji nije nimalo jednostavno; no – zato imaju vas: braću i sestre koji ih razumiju, vole, za njih Bogu zahvaljuju i za njih se Bogu mole. Hvala vam od srca i Bog neka vam uzvrati za vašu ljubav!

Urednik: p. Siniša Štambuk

Program uživo

Petak, 08.06.2018.

00:00h Anđeo Gospodnji  + Pjesma Rajska Djevo kraljice Hrvata  
00:45h Glazba i Meditacija 
00:15h Krunica slavna + Posvetna molitva Srcu Marijinu
01:00h Emisija: Kraljice, šalji nas od srca do srca /R/
02:00h Zvučna Biblija
02:30h Komentar Evanđelja /don Davor Berezovski/
03:00h Krunica Božanskog milosrđa (pjevana) + litanije Božanskog milosrđa 
04:00h Emisija: Priča o jazzu /R/
05:00h Čitamo knjigu
05:15h Svetac dana i  Imendan
05:30h Misli za svaki dan
06:00h Anđeo Gospodnji
06:10h Krunica – Nakane Apostolata molitve
06:45h Komentar Evanđelja /don Davor Berezovski/
JUTARNJI PROGRAM
07:00h Jutarnja Božanskog Časoslova
07:30h Najave programa do 10h + Prognoza i stanje na cestama
07:45h Upoznajmo Bibliju
08:00h "U tišini srca" - Filotea  /Draženka Tole/
08:15h Svakodnevni poticaj /Nikolina Marčić/
08:30h Dogodilo se na današnji dan
08:45h Svetac dana + Imendan
09:00h Emisija: Jutro na valovima Radio Marije
10:00h   Vijesti Radija Herceg Bosna
10:05h  Najave i obavijesti
   Blok glazbe po izboru
10:30h Emisija: Padre Pio nas uči /Inga i Marinko Raos/
11:00h    Sveta Misa /župa Zvornik/
11:50h    Molimo litanije
POSLIJEPODNEVNI PROGRAM
12:00h Anđeo Gospodnji + Srednji čas + Molitva za dobročinitelje
12:30h Najava programa do 17h
  Blok glazbe po izboru
13:00h Vijesti Radija Herceg Bosna
13:10h
 Čitamo knjigu
13:30h

Emisija: Razgovaramo sa svećenikkom /p. Siniša Štambuk/

14:15h Komentar Evanđelja /don Davor Berezovski/
14:30h Informativne minute
15:00h
Krunica Božanskog Milosrđa
15:30h
 Molitvene nakane
15:45h  Vijesti iz života Crkve - Hrvatski katolički radio
16:10h Čitanje molitvenih nakana
16:15h Molimo krunicu
17:00h
Najave i obavijesti
17:10h
Priča s porukom - iz knjige "Male priče za dušu" - Bruno Ferrero /
17:30h Večernja iz Božanskog Časoslova
17:50h Molitva za Sinodu VN
18:00h
Emisija: Izazovi majčinastva

VEČERNJI PROGRAM

18:50h Vijesti Radija Vatikan na hrvatskom jeziku
20:00h Emisija: Putovima Crkve i kršćana danas /fra Eduard Vjeko Tomić/

21:00h

21:40h

Molimo Krunicu /otajstva svjetla/

Padre Pio nas uči /Inga i Marinko Raos/R/

22:00h Radio Vatikan - vijesti na Hrvatskom jeziku /R/
22:40h "U tišini srca" - Filotea /Draženka Tole/
23:05h Emisija: Putovima Crkve i kršćana danas /R/

 

rmwf 2014b

rmwf mariathon a

Duhovni kutak

"Zasijani na dobru zemlji - to je onaj koji Riječ sluša i razumije, pa onda, dakako, urodi i daje: jedan stostruko, jedan šezdesetostruko, a jedan tridesetostruko."        

                                                        (Matej 13,23)

Koji dio našeg programa najradije slušate?
Glasujte za emisiju mjeseca - Lipanj
Glasujte za pjesmu tjedna 18.6.-25.6.

Pismo urednika

Pišite uredniku

FGTAB.png

VGTAB.png

footlogo.png

 

 

 

Studio Sarajevo
Zagrebačka 18, Sarajevo 71000, BiH
Program uživo: +387 33 260 260, +387 33 260 261 | Redakcija: +387 33 263 055 | Fax: +387 33 263 056

 

Studio Mostar
Blajburških žrtava 33E. Mostar 88000, BiH
Program uživo: +387 36 312 400 | Redakcija: +387 36 312 401

Sva prava pridržana - Radio Marija.

designer17