Bogatstvo je prioritetni izazov mnogih područja, naraštaja i staleža. Velike poteškoće donosi neimaština ali i izobilje stvara problem. Praksa je pokazala kako je pretjerano posjedovanje mnogima naškodilo. Mnogi mladi loše su odgojeni jer su odrastali u obilju. Brojni moćnici su propali jer su nepravilno koristili obilno imanje. Nekada je čovječanstvo patilo od neishranjenosti, danas pak bolujemo zbog pretilosti. Granica oskudice i obilja nije jasno označena, vezana je za stvar, osobu i epohu. Pitanje imanja podrazumijeva imanje mudrosti kako bi se koristili imanjem.
Prvo misno čitanje iz Knjige Mudrosti ističe mudrost kao prioritet svih stvari, pojava i imanja. Mudar čovjek mnoge stvari stekne, bez pameti stečeno, naslijeđeno ili zarađeno se izgubi. Brojne su izreke, aforizmi i poslovice o mudrosti kao vrednoti koja nas spašava. Gotovo da ne postoji mislilac, učenjak ili vođa koji se nije referirao o mudrosti. Poimlje se kao sposobnost rasuđivanja, sjedinjenje inteligencije, djelovanja i znanja. Poistovjećuje se s poznavanjem samoga sebe te usuglašavanje svrhe, volje i znanja.
U antičkom svijetu označava nadilaženje od straha, vraćanje hrabrosti ili samopouzdanja. Istočnjačko mišljenje traži uvid u unutarnju istinu a ne izvanjsko pojavljivanje. U modernom značenje za nekoga se kaže da je inteligentan, da mnogo zna ali ne postupa mudro. Psalam 90. predstavlja molitvu upućenu Bogu za mudro srce da nam uspije djelo ruku. Poslanica Hebrejima hvali Riječ Božju kao moćnu silu koja prodire u dušu i tijelo. Poklik aleluja uvod je i citat iz evanđelja kojim se sretnima proglašavaju siromašni.
Piše: fra Mijo Šuman, vikar u župi Dolac kod Travnika
Pitanje siromaštva, bogatstva i mudrosti tretira se u današnjoj nedjelji kroz lik imućnog mladića. Slijedio je Božji zakon, želio je vječni život ali se nije mogao odreći imanja. Isus tada izriče poznatu izreku: „Lakše je devi kroz ušice iglene nego bogatašu u kraljevstvo Božje“. Bogatstvo je zapreka na putu prema Bogu, a sve što nas odvraća od pravoga puta treba ukloniti. Imenice Bog i bogatstvo u slavenskim jezicima imaju isti korijen, porijeklo i značenje. Krvna slika očituje zdravstveno stanje organizma a govor odaje duhovno stanje nacije i osoba. U europskim jezicima glavni su tzv. pomoćni glagoli imati (have, haben, avere) i biti (jesam, sam).
Način govorenja, odabir riječi, učestalost pojmova i rečenična struktura upućuju na mentalitet pojedinca. Rečenična konstrukcija odražava dilemu koju je uočio socijalni psiholog Erich Fromm tezom - imati ili biti. Rascijepljenost društva, duše i duha događa se zbog neriješene dileme između posjedovanja i ostvarenja. Ljudski duh je pogođen i pogrđen zato što vlastito postojanje svodimo na posjedovanje. Društvo je u prošlosti pretrpjelo nemire zbog nepravedno raspoređenog bogatstva. Duša je razdijeljena gotovo do shizofrenije uslijed nesposobnosti da se opredijelimo. Ravnoteža imanja i bivanja označava posjedovanje i postojanje mudrosti.
Izvor: RM BiH
Objavljeno: 13. 10. 2024.