Obično kažemo: "Blago njemu, na izborima je pobijedila njegova stranka, djecu će zaposliti u moćnu službu i imat će mnogo novca". Krist pak tvrdi: "Blago siromasima, gladnima, uplakanima, odbačenima jer osobnost se izgrađuje oskudicama". Isusova blaženstva predstavljaju osnovni kršćanski nauk kao što su bile Deset Božjih zapovijedi u Starom savezu. Nagovor iz evanđelja započinje riječju „blago“ što je prilog u značenju izražavanja zadovoljstva zbog nečega dobroga. S izmijenjenim naglaskom imenica „blago“ kod nas znači bogatstvo, dragocjenost, imetak koji smo stekli, dobili ili naslijedili. Stekli smo iskustvo jer smo uvučeni u određena događanja i baštinili smo zadane osobine, karakter i narav čime je oblikovana naša ličnost. Svaka zbilja, draga ili nepoželjna, oblikuje i određuje ljudsku spoznaju i u konačnici čovjekove sposobnosti čime se zadaje sudbina pojedinca. Blaženstvo se poistovjećuje s ostvarenjem, radošću i srećom koja je vlastita prosudba položaja unutar svijeta, sistema i organizacije.

Ne možemo odrediti što je bogatstvo dok se ne definira siromaštvo. Različito se kategorizira neimaština prapovijesti, srednjeg vijeka ili modernog čovjeka. Drukčija je percepcija oskudice u razdoblju rata ili mira, u gradu ili na selu, u Africi ili Europi. Neka djeca plaču jer nemaju skupocjenu trendovsku igračku, neki mladi pate jer ne nose unikatnu odjeću, dok su drugi sretni kad su siti. Sit gladnog ne razumije, kaže narod, i tek kada iskusimo djelomičnu oskudicu hrane počinjemo cijeniti njezinu vrijednost i suosjećati s gladnima. Cijena robe određuje se prema mjeri rada koji se uloži u proizvodnju ali i prema potražnji pa bilo je perioda kad se za žito, brašno ili kruh davalo za suho zlato. Ma kako se trudili, mi ne možemo sasvim razumjeti osjećaje drugih osoba dok sami slično ne proživimo, dok ne doživimo veću tugu nećemo spoznati pravu radost. Crnu crtu vidimo tek na svijetloj podlozi, glazba se sluša u tišini a sportski prvaci postaju tek kad imamo mnoštvo poraženih. Voće je slasno jer nosi fini balans šećera i kiselosti, ukusna jela su slatka i gorka istodobno.

Na taj način shvaćamo blaženstva iz evanđelja koja apsurdno izgledaju, pa se blaženim proglašava osoba u nedostatku. Ako svoju sreću mjerimo s Kristovom, onda su mjerila drugačija. Jer, Božji sin je govorio, doživio i preživio pa je ustvrdio: Blago vama kad vas ljudi zamrze, pogrde i izopće zbog Sina Čovječjega, velika je plaća vaša na nebu. Ali jao vama bogataši koji se prejedate i veselite i častite jer tako su častili lažne proroke. Mnogi dolaze na položaje na nečastan način i mnogi se vesele jer ne uviđaju bijedu našega svijeta. Kad bismo spoznali nepravde i kad bismo to iskusili nepravdu zacijelo se ne bismo tako radovali. Mnogi se bogate jer su dionici konzorcija, udruženja i organizacije koja na nepošten način stječu imovinu. Kao dionici dominantne zapadnjačke civilizacije, makar na rubu, korisnici smo povlaštenog položaja u odnosu na ostatak svijeta. Što imamo a ne koristimo zapravo smo otuđili od potrebitih, stekli smo jer smo bliski otimačima. Kristova utjeha „blago“ i prijetnja „jao“poziv je na sućut, obzirnost i suosjećanje.

Piše: fra Mijo Šuman, vikar u župi Dolac kod Travnika

Blaženstva u biblijskom, liturgijskom i crkvenom značenju razumijevamo sukladno riječi blagoslov. Želimo potvrdu našega života, djelovanja i imanja od samog Boga što se zazivlje imenom Božjim. Blagoslovnom molitvom zazivamo božansku milost na stvari, osobe i događanja. Nemoguće je tražiti blagoslov odnosno milosrđe ako nismo sami milosrdni. Napredak i zaštitu tražimo s Božje strane skromno i sa sviješću da smo slabi. Pridjev blag znači skroman, darežljiv i lijepe naravi. Prorok Jeremija kaže: Proklet čovjek koji se uzda u svoje slabo tijelo. Sveti Pavao tvrdi da vjernik crpi snagu iz nade u Kristovo uskrsnuće i vječni život. Psalam također započinje riječju „blago“ onome koji uživa u zakonu Gospodnjem. Poklik aleluja izdvaja citat iz evanđelja koji poziva na radost jer je plaća naša na nebu. Empatija je ugrađena i zadana u sve tri vjere naše tradicije s kojom možemo graditi bolji svijet. Poslovica kaže: „Nit se u zlu nizi, nit u dobru visi“, s porukom suosjećajmo!

Izvor: RM BiH
Objavljeno: 16. 02. 2025.