Kako biste tretirali prosjaka, čovjeka koji vam ište neku milostinju a koji pri tom nadmeno umišlja vlastitu veličinu? Svakako nam se ne bi svidio njegov pristup zbog diskrepancije (proturječja) onoga što si utvara (umišlja) i što postupcima pokazuje. Oprostite na usporedbi ali sličan je odnos između religioznog čovjeka i Višeg bića kojemu se obraća u molitvi. Moliti se Bogu prije svega znači staviti se u status prosjaka što znači biti u stanju pokornosti, podložnosti ili poniznosti. Ovo podrazumjeva smjernost u odnosu prema osobi kojoj se obraćamo, a u vjerskom kontekstu označava priznavanje vlastite neznatnosti u odnosu prema Bogu. Nemoguće je tražiti od Boga milost a umišljati sebi dostatnost, svetost, savršenost, baš kao što šegrt pred majstorom ne smije utvarati umješnost.
Foto: Getty images
Čitanje iz Knjige Sirahove poučava starozavjetnu mudrost kako Bog uslišava obraćanje siromaha, poniznog čovjeka koji molitvom očituje svoju potrebu, jer „jadnik vapi i Gospodin ga čuje“, tvrdi psalam 34. Isus u evanđelju govori o dvojici molitelja, opisuje dva modela ophođenja prema Bogu obzirom na svojstvo skromnosti koju poželjnom smatraju u svim filozofskim i religijskim tradicijama. Krepost skromnosti suprotna je svim oblicima ponosa, oholosti i narcisoidnosti i jedina je vrlina kojom se ne možemo dičiti, jer kad bismo se hvalili - onda više ne bismo bili krotki. Pavlovo pismo Timoteju nastalo je u doba njegova zatočeništva, napuštenosti i krivih optužbi ali nikoga ne prezire već slavi Boga koji će ga u duhu spasiti.
Piše: fra Mijo Šuman, vikar u župi Dolac kod Travnika
Ukoliko želimo međureligijski surađivati krepost poniznosti izvrstan je put, temelj i povod. Kineski filozof Konfucije smatra kako je skromnost temelj svih drugih vrijednosti. Skromnost vodi poučljivosti i potiče nas da odbacimo nadmenosti svog znanja, imanja i obrazovanja te zadržimo ljudskost. Kad govorimo o skromnosti kao relacijskom stanju najprije podrazumjevamo naš odnos prema stvarima, skromna osoba ne čezne za materijalnim bogatstvom. Druga razina je osobna, skromni smo ukoliko se ne uznosimo u odnosu prema drugim ljudima. No, danas se zanemaruje intelektualna skromnost, svijest kako nisam najpametniji na svijetu. Pa čak i kad bih bio ekspert za određeno područje potrebna mi je potčinjenost i suradnja zbog interdisciplinarnosti u poslovanju.
Klinički je dokazano kako su ljubazne, dobrohotne i bogobojazne osobe manje anksiozne. Ipak većina medija i zapadnjačka kultura ne promoviraju skrušenost kao poželjan stav, štoviše veličaju se osobe, skupine i događaji koji donose profit. Prisjetimo se koje smo likove i kakve događaje u školi izučavali, što nam je nametano kao cilj, metodologija i tehnologija djelovanja. Božji sin zato je i došao u naš svjet da ispravi pogrešne pristupe životu i da pouči: „Svaki koji se uzvisuje, bit će ponižen, a koji se ponizuje, bit će uzvišen“.
Izvor: RM BiH
Objavljeno: 23.listopada 2022.