Prva nedjelja pokorničkog vremena u službi riječi pojašnjava kako nastaje grijeh, koja su sredstva protiv grijeha i kako se oduprijeti grijehu. Tema razmatranja je kušnja, situacije u kojima se provjeravaju naše sposobnosti, izazovi po kojima očitujemo svoj identitet. Najstariji biblijski spisi nazvani Knjiga postanka nakon opisa postanka svijeta opisuju postanak čovjeka te postanak grijeha.
Foto: Christianity com
Čovjek naime ima veliku slobodu izbora ali mu je nedostupna spoznaja razlučivanja dobra: „Sa svakoga stabla u vrtu slobodno jedi, ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo“. Sotona zavodi otpočinjući razgovor izvrtanjem činjenica: „ne smijete jesti ni s jednog drveta“, pri tom zmija simbolizira požudne snage u čovjeku. Lik žene personificira emocionalni element unutar ljudskog bića, muškarac je prema drevnom poimanju bio racionalan, arhetipsko je objašnjenje mehanizma nastanka grijeha. Na koncu priče ljudi su shvatili da su uvrijedili Boga, spoznali su kako su nagi tj. nagonska bića, psalam 51. izražava svijest o grešnosti, žaljenje, kajanje. Osoba koja utire put povratka Bogu je Sin Božji koji je nadvladao kušnje, svladao grijeh i ovladao zlom, opisuje poslanica Rimljanima, stavljajući Krista nasuprot Adamu.
Piše: fra Mijo Šuman, vikar u župi Dolac kod Travnika
Isus je bio kušan u pustinji pred početak javne djelatnosti. Kruh simbolizira žudnju na materijalnoj razini. Tjelesni smo ali nam valja paziti da potrebe zadovoljavamo u skladu s Božjim zakonom. Baciti se s vrha hrama s vjerom da ti se neće ništa dogoditi grijeh je preuzetnosti da će nas Bog očuvati i kada ne poštujemo prirodne procese kao božansku datost. Kušnja je to suprotna prvoj, od ekstremnog materijalizma prelazi se na fanatičnu duhovnost pretjerano vrednujući sebe i svoje sposobnosti, negacija je kreposti poniznosti. Treća kušnja odnosi se na društvenu dimenziju ljudskosti. U nama se nalazi urođena grešna kušnja da budemo prvi, glavni i važniji od drugih ljudi i težnja da njima vladamo. U tu svrhu skloni smo štovati lažne bogove, bogataše i bogatstva, u stanju smo pristajati uz idole, moćnike i silnike za zadovoljenje tih nepoćudnih potreba.
U našem jeziku riječ vladati stoji uz određeni objekt, vladam nekim ili nečim, ali ona može biti i povratni glagol, „vladati se“, u značenju biti pristojan. Krist je u pustinji nadvaldao kušnje, vladao nad svojim žudnjama i ovladao kršćanskim dušama. Po uzoru na njega, njegovom pomoću i njegovim sakramentima svladavajmo naše kušnje, u suprotnom popuštanje kušnji može značiti da sam od požude stvorio Boga!
Izvor: RM BiH
Objavljeno: 26.veljače 2023.