Mediji oblikuju stvarnost. Oni su vrlo bitan društveni kanal komunikacije i imaju esencijalnu ulogu u svakom društvu. Nažalost zbog značajnosti koju nose vrlo često su na udaru te mnogi pokušavaju njima ovladati zbog potencijalne moći koju u njima vide. Upravo zbog spomenute činjenice često nisu neutralni. Mediji formiraju, a ne informiraju. Ne dajući svima isti prostor, tako kreiraju stvarnost te stavljajući u fokus nešto, oni usmjeravaju u kojem smjeru će ići i naše razmišljanje i percepcija zbilje. Vršeći selekciju informacija oni svjesno i smišljeno oblikuju javno mnijenje.
Foto: medisjkapismenost.hr
Svaka vijest je konstruirana od strane nekoga.
Bitan je sadržaj informacije, ali je bitna i forma i mjesto i vrijeme i način na koji se prenosi. To sve utječe na našu percepciju stvarnosti. Mediji su domišljati i koriste razne kreativne tehnike kako bi prodali svoj proizvod kao gotovu priču. Koriste se i boje, zvuk, pokret, glas, svjetlo, kontrast i glazba kako bi djelovali sugestivno. Sve je to psihološka igra koja nam oblikuje i konstruira našu realnost.
Danas mnogi imaju pristup medijskom prostoru. Gotovo svi mogu javno pisati o bilo čemu i najbolji primjer su možda društvene mreže. Kažu ograničen um i neograničen internet je veoma opasna kombinacija. Izjednačavaju se stručnjaci i laici u nekom području. Recimo svi pišu o tome treba li se cijepiti, zašto treba, zašto ne treba…
Mediji plasiraju određene vijesti s već unaprijed zadanim ciljem koji bi trebao proizvesti određene reakcije ili stvoriti određenu klimu.
Kolumna: Žena i mediji
Piše: Vanja Ivković, mag.teologije
Rekla bih da je subjektivnost posebno izražena na raznim internetskim portalima. Takoðer mnogi od njih često djeluju po principu copy -paste. Zanimljivi su komentari ljudi, koji nekako se čini, na bilo koju temu (bilo da se radi o sportu, glazbi, politici, religiji..) reagiraju izljevom mržnje i imaju taj jedan nacionalistički narativ koji je opterećen strahom i antipatijom prema drugom i drugačijem.
Ljudi kao da samo čekaju da se uhvate za neku temu i onda pišu ono što nose u sebi cijelo vrijeme.
Vrlo su bitni primatelji poruke. Različiti ljudi neće isto shvatiti istu poruku. Pored ostalih razlika, inteligencije, političkih ili religijskih uvjerenja bitno je recimo da li ih poruka osobno dotiče ili ju promatraju samo kao činjenicu. Nadalje, također je važno je, jesu li uopće osjetljivi na tekst ili nije uopće u fokusu njihovog interesa. Bitno je što je kome važno i imam li osobno odnos naspram toga.
Kada nešto slušamo ili čitamo, trebamo voditi i računa o tome tko nam prenosi informaciju i bitan je kontekst. Odnosno bitno je tekst (informaciju) staviti u kontekst.
Bitno je da poslušamo i suprotnu stranu ili više strana, jer istina bi mogla biti negdje između.
Također je važno da budemo svjesni, da ne postoji samo ono što je napisano ili medijski eksponirano, postoji i ono sto se dogodilo, a nije zabilježeno. Mediji ne mogu obuhvatiti cijelu zbilju, ali je problem zašto se baš nešto selektira i ono postaje informacija.
Kao primjerice i sveti tekstovi, zašto je baš taj tekst izabran ući u kanon, a ne neki drugi. Velika je tu odgovornost na onomu tko to bira.
Bitno je kritički slušati/čitati sadržaje koji nam se plasiraju. Neki mediji imaju za cilj uvjeriti nas i stvoriti nam potrebu možda i za nekim proizvodom/uslugom koja nam zapravo i ne treba.
Izvor: RM BiH
Objavljeno: 04.svibnja 2023.
