Vrijeme je skupljanja plodova njiva, vrtova i voćnjaka. Pokazuju se rezultati našega rada i darova prirode. Uloženi ljudski trud predvidljiva je veličina u proizvodnji i mjeri se ugovorenom plaćom. Priroda je ćudljiva, hirovita i riskantna, u proizvodnju unosi nestalnu komponentu. Činitelj prirode čini poljoprivrednu godinu na poseban način uspješnom i može umanjiti profit. Nameće se pitanje tko preuzima rizik ako usjevi podbace i tko ima pravo na zaradu od obilnog uroda. Ljudske zajednice razvile su različite proizvodne sisteme, odgovorna društva poticajima potpomažu rizične djelatnosti. U sezonama pozitivnih uroda zbog motivacije proizvođači iskazuju zahvalnost svima koji su doprinijeli uspješnosti.
Foto: Shutterstock
U drevnim biblijskim vremenima razvila se svijest kako je pravedno biti zahvalan Gospodaru prirode za plodove zemlje. Bog je stvoritelj i darivatelj zemlje, kiše, sunca i bilo bi neozbiljno, suludo i oholo umišljati kako smo hranu stvorili bez njegove milosti. Mnoge važne stvari, mnogi važni procesi, mnogi važni učinci nisu proizvod koincidencije, dar su od Boga i ta spoznaja tjera nas na poniznost. Osjećaj poniznosti uvodi nas u božansku pravednost koja je drukčija od svjetske pravde na koju se često pozivamo u raspodjeli dobara.
„Moje misli nisu vaše misli, moji puti nisu vaši puti“, prenosi poruku Božju prorok Izaija. Božju pravdu, putove i milosrđe opjevava psalam 145. Sveti Pavao ne plaši se i priželjkuje smrt kao susret s Kristom. Ipak pristaje na ovozemaljski život poradi poslanja za druge ljude. Evanđelje prispodobom poučava vjernike novozavjetnim ekonomskim odnosima. Gospodar vinograda iskorištava povoljan urod, najmi radnike, dogovara plaću. Angažira besposlene, prema prvima se drži dogovora a prema drugima iskazuje milosrđe. Nailazi na negodovanje jer očituje pravednost drukčiju od one na koju su radnici navikli u okviru svog proizvodnog sistema. Krist ukazuje na ljudsku kušnju uspoređivanja vlastitog stanja, imovanja i bivovanja s drugim osobama, raskrinkava zluradost, sitničavost i zavist.
Piše: fra Mijo Šuman, vikar u župi Dolac kod Travnika
Posesivnost, svadljivost i ljubomora očituje se u ranoj dobi i s njom se teško nose roditelji kad nastoje održati dobre odnose i mir u kući. Uskogrudnost, zajedljivost i mrzovolja destruktivni su osjećaji koji narušavaju odnose u svim radnim kolektivima te umjesto radosti zbog zarade unose nezadovoljstvo.
Prestanimo se porediti s drugim osobama jer njihove su datosti drukčije od naših, usporedimo radije vlastito stanje s trenucima kad smo bili slabi, bolesni i očajni žudeći za malo dobra da budemo sretni!
Izvor: RM BiH
Objavljeno: 24.rujna 2023.
