Religija i duhovnost imaju isti cilj – čovjeka približiti Bogu. Sve religije svijeta i svaka duhovnost istražuju univerzalne vrijednosti. Sistem vjere, obreda i pravila ponašanja koji nas uvode u božanski svijet je religija. Duhovnost predstavlja individualno traganje u odnosu na izazove nadnaravnog, života i smisla. Kršćanstvo se izjednačavalo s duhovnošću do vremena kad se ušlo u kontakt s drugim religijama. Moderni ljudi se susreću i upoznaju druge oblike religioznosti te preispituju vrijednosti vlastite duhovnosti.
Foto: Shutterstock
Vjernici su davno uočili kako nisu svi kršćani pobožni te su stvarali monaške zajednice u kojima su osobno i u malim skupinama tragali za istinom. Unutar Svetog pisma otkrivaju se i potvrđuju utjecaji različitih tzv. poganskih kultura što nas obvezuje preispitivanju biblijskih pripovijesti. Švicarski psihijatar C. G. Jung uočava kako različite religije dijele iste simbole, ukazuje na prisutnost kolektivne podsvijesti te razvija teoriju o arhetipovima. Svaki čovjek, narod i kultura nose urođene obrasce mišljenja i ponašanja koji su određeni duševnom strukturom, urođenim i društveno stečenim datostima.
Motiv dvojice braće nalazi se u mnogim mitovima, legendama, bajkama, romanima, filmovima i oni svojim stanjem, ponašanje i karakterima stvaraju dramsku kontroverzu. Pustolovinu o braći nalazimo i u Bibliji u pripovijesti o Kainu i Abelu, Jakovu i Ezavu, Josipu Egipatskom kao i u paraboli iz današnjeg evanđelja. U Isusovoj priči, dakle fiktivnom ali mogućem događaju, govori se o dvojici braće koji dobivaju nalog za posao od oca. Jedan je samo verbalno neposlušan dok drugi riječima očituje pokornost no djelima ne izražava lojalnost ocu i time stavlja u pitanje odnosa teorije i prakse, govorenja i djelovanja, razuma i volje.
Piše: fra Mijo Šuman, vikar u župi Dolac kod Travnika
Pripovijest iz evanđelja na socijalnoj razini se tumači kao kritika religiozne skupine koja tek formalno časti Boga a u stvarnosti ne pristaje uz njegovu istinu. Na individualnoj razini je ukor osobama koje pametno govore ali neispravno djeluju. Dubinsko-psihološka teorija uviđa kako dvojica braće predstavljaju dva aspekta ljuske ličnosti. U svakomu od nas prebiva brat koji je deklarativno religiozan ali je zastranio u svojoj duhovnosti. Razumom pristajemo uz Boga i vjerske vrednote no voljno nismo u stanju uzdržati se od zla.
Spisi proroka Ezekiela odaju duhovnu situaciju u narodu koji je spekulirao o Božjoj nepravednosti. Prvo čitanje strogo inzistira na svojstvu božanske pravednosti koje se trebamo praktično držati. U drugom čitanju poslanica također govori o poslušnosti, vrednoti koja se promovira u evanđelju a naučava se u svim svjetskim religijama. U kontekstu sukoba religija i njihovog nadmudrivanja tko je u pravu njemački teolog K. J. Kuschel predlaže da se umjesto natjecanja tko je u pravu prijeđe na natjecanje u činjenju dobra.
Izvor: RM BiH
Objavljeno: 01.listopada 2023.
