Posljednje nedjelje liturgijske godine razmatraju posljednja vremena. Vrijeme je dimenzija kojom sveprisutno operiramo, planiramo i bivstvujemo. Sveti Augustin u Ispovijestima prostodušno izjavljuje kako zna što je vrijeme, samo to ne zna objasniti. Intuitivno doživljavamo slijed pojava, tijek događanja, razvoj procesa, no teško je objektivno odrediti veličinu trajanja. Fizika uočava kako isti procesi različito traju u različitim prirodnim uvjetima ovisno o tlaku, temperaturi, električnoj provodljivosti. Isaac Newton inzistira na potrazi za s vremenom koje objektivno vrijedi za sve promatrače, međunarodni standard za mjernu jedinicu uzima sekundu. Njezino trajanje svojedobno je određivano kao 86 400-ti dio srednjega dana a preciznije je reguliran 1967. na temelju zračenja atoma cezija -133
Foto: Shutterstock
Vrijeme je relativno, tvrdi Einstein, što osjećamo u svojoj svijesti, različito ga percipiramo u snu, radu ili odmoru, drukčije u djetinjstvu ili starosti. Stari Grci razlikuju vrijeme kao trajanje (kronos) i kao poseban trenutak (kairos), npr. mačka može trčati za mišom ili pažljivo čekati priliku da ga ulovi. Život nam pruža prilike, dosežemo ih pažnjom, pozornošću, sabranošću kao kad na kolodvoru tražimo prijevoz pa nam se valja ukrcati na pravi vlak. Tko ugrabi priliku taj pretvara vrijeme u put a put u cilj, kao što veli Victor Hugo: budućnost je za slabe nedostižna, za strašljive nepoznata, a za hrabre ona je prilika.
Krist se služi parabolom djevojačkog iščekivanje zaručnika. Napominje kako valja biti opremljen resursima i optimalno ih koristiti. Ne treba mnogo mudrosti da moramo biti opremljeni gorivom za svijeće. Naglasak u prispodobi nije na solidarnosti jer pred izazovom jedinstvene prilike osobno stojimo. Ma koliko nekoga poštovali, voljeli i željeli mu dobro ne možemo koristiti njegove šanse. Pojedinac je pred prigodom sam i samostalno treba odlučiti kad, kako i gdje se ostvariti. Ako nam prijeti opasnost, vlastitim refleksima moramo reagirati da bismo preživjeli. Možemo imati sreće da nas drugi posavjetuje ili zaštiti, ali najčešće za to neće biti vremena.
Piše: fra Mijo Šuman, vikar u župi Dolac kod Travnika
Bdijte, dakle jer ne znate ni dana ni časa, završava odlomak iz evanđelja. Knjiga mudrosti napominje kako je mudrost preduvjet posjedovanja ostalih kvaliteta. Psalam 63. izjednačuje mudrost s Bogom te očituje žudnju za istima na svim razinama. Poslanica predstavlja poticaj na pouzdanje u život nakon smrti, izražava vjeru u uskrsnuće. Biblijska čitanja sveukupno pozivaju na spremnost za svečani trenutak prelaska iz jednog stanja života u drugi. Mnogo je značajnih momenata u našim životima, za važne događaje se spremamo, iznimne trenutke iščekujemo. Trenutak smrti je značajan i zavrjeđuje posebnu pozornost!
Izvor: RM BiH
Objavljeno: 12.studenoga 2023.