Usrećuje li nas znanost ili religioznost, dilema je misnih čitanja nedjelje nakon Uskrsa. Što je prioritet, znanje ili vjerovanje, učenje ili religija, škola ili crkva? U prošlosti ljudi su se jasno određivali po ovom pitanju. Bilo je perioda kad su civilizacijski trendovi preferirali jedno ili drugo područje. Rješavanje izazova ideološki se povjeravalo spoznajnim ili doktrinarnim metodama. Sukob je kulminirao u 20. stoljeću kad se pod utjecajem znanstvenog dogmatizma razvio neokolonijalizam, komunizam i fašizam.

Slično se događa u psihološko-razvojnim etapama odrastanja od djetinjstva do starosti. U djetinjstvu se s apsolutnim povjerenjem predajemo vodstvu roditelja, odgojitelja i učitelja. U mladalačkoj dobi događaju se sumnje, preispitivanja i nevjerovanja svemu čemu smo poučeni. S jedne strane to je korisno jer mladi ljudi kritikom unose nove ideje u čovječanstvo. Istodobno, njihova sklonost da se sve preispita vodi ih prema mnogim pogubnim incidentima. Zrelost nastupa kad suvereno primjenjujemo vještine za određeno područje svjesni svojih ograničenja. Preduvjet za samostalnost u odlučivanju, za ostvarenje u profesiji i u bračnom životu jest imati samopouzdanje.

Piše: fra Mijo Šuman, vikar u župi Dolac kod Travnika

Samouvjerenost je osobina poznavanja vlastitih kvaliteta kojima se samopouzdano koristimo. U pluralnom svijetu ova svojstva su još potrebnija, neutralan stav je samo u teoriji moguć. Profesionalno djelujemo na temelju prihvaćenih iskustvenih spoznaja i stečenog teorijskog znanja. Emocionalno reagiramo kroz svjesno i nesvjesno ostvarena uvjerenja o važnim idejama. Ideja izvorno označuje način viđenja i osobnog doživljavanja određene stvarnosti. Ideja uskrsnuća unosi koncepciju trijumfa života nad smrću, pravde nad nepravdom, dobra nad zlom.

Kršćani s uvjerenjem nastupaju kako ljudi po križu ka uskrsnuću stižu te prihvaćaju trpljenja, ispaštanja, ograničenja. S vjerom u uskrsnuće Kristovi sljedbenici prihvatili su stradanja ali su naviještali Evanđelje. Koliko imamo vjere u Uskrsloga toliko ćemo u sebi nositi radost, nadu i mir unatoč nerazumijevanjima. Nerazumijevanje, nezrelu vjeru i težnju ka znanju opisuje današnje evanđelje kroz lik nevjernog Tome. Njemu se objavio uskrsli Krist s porukom: „Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju“. Mnoge bitne stvari u svijetu ne vidimo i zato nam je potrebna vjera u život, životna nada i vjerska ljubaznost.
Izvor: RM BiH
Objavljeno: 7.4. 2024.