Međugorju se danas obilježava 37. obljetnica ukazanja Blažene Djevice Marije.  Ukazanja u Međugorju - prvi put 24. lipnja 1981. godine šestero mladih - Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović, izvijestilo je o ukazanju Majke Božje na brdu Crnica, u Međugorju.

Kako su se izvješća o ukazanjima ponavljala, s vremenom je Međugorje postalo jednim od poznatijih marijanskih hodočasničkih odredišta.

Svi svećenici koji su bili u svezi s ovim bili su predmetom nesmiljenih progona u ondašnjoj SR BiH. Tajne su službe nastojale zatrijeti svaku informaciju o Međugorju, a posebice prema fra Jozi Zovki, duhom pokretačem otkako se pojavio slučaj tog fenomena.

Politički mig Branko Mikulić, visokog komunističkog dužnosnika i stranačkog ideologa u BiH bio je prvi udar. Taj znak novinarima za medijsku harangu dao je na govoru na Tjentištu 4. srpnja 1981. godine, na ondašnji državni praznik Dan borca. Tom je prigodom bez ustezanja izjavio "da su međugorsku Gospu izmislili kleronacionalisti".Ta je etiketa poslije bila provlačila se kroz sve optužbe i kazneni postupak kojim su teretile i progonili fra Jozu Zovku, neke mladiće iz okolice Ljubuškog te fra Ferdu Vlašića i fra Jozu Križića.Etiketa "kleronacionalističkog" je bilo ono čime je jugopolitički vrh želio trajno označiti Međugorje, katoličku Crkvu, osnovna izvorišta vjere i osobe važne za katoličanstvo u Hrvata.

I ini visokopozicionirani komunistički dužnosnici u SR BiH udarali su po Međugorju: ondašnji član Predsjedništva SRBiH Ivo Jerkić na jednome je skupu u Čitluku jasno zaprijetio, etiketiravši međugorski događaj i ljude u svezi s njime još težim atributom ustaštva, otvoreno navješćujući sudsku presudu: "Očigledno je da ono što se događa i kaže u raznim propovijedima, ispisanim parolama na raznim predmetima, pa sve do ustaških pjesama na povratku s proštenja, ne spada u domene vjere. Ako to ima političku boju i ako se želi manifestirati politički, onda se i mi s tim pravom miješamo u taj posao." Malo poslije tog govora mržnje protiv katoličkih Hrvata u BiH, kasno navečer fra Jozo Zovko je uhićen 17. kolovoza 1981. i sproveden u istražni zatvor mostarskog Okružnog suda.  Pred sudom je fra Jozu Zovka branio poznati hrvatski odvjetnik Milan Vuković.  Montirani proces koji je uslijedio bio je jedinstven po tome što je sadržaj Svetog pisma postao dijelom optužbe i kazne koju je sud izrekao običnom fratru, za tekst koji svi fratri svakodnevno čitaju.

Ondašnje su jugokomunističke vlasti računale da će uhićenjem fra Joze Zovka zauvijek riješiti se slučaja Međugorja i "ojačati" samoupravni socijalizam temeljen na deluziji "bratstva i jedinstva" t.zv. "jugoslavenskih naroda".Bezočni udar na katoličku Crkve i tamošnje Hrvate, te reakcije nekih ondašnjih dužnosnika bh. Hrvata primjer su protuhrvatstva i katolikofobije komunističke Jugoslavije te nacionalnog samomrzja kod tih dužnosnika.

-

Sv. Ivan Krstitelj iznimno je poštovan u kršćanskom svijetu. U srednjem vijeku, njegov blagdan zvali su „ljetni Božić“. U čast sv. Ivanu Krstitelju, podignute su mnoge crkve počevši od Lateranske bazilike u Rimu, papinske katedrale. U Rimokatoličkoj Crkvi njegovo se rođenje slavi kao svetkovina 24. lipnja, a mučeništvo, nekad nazivano i Glavosjek sv. Ivana Krstitelja, kao spomendan 29. kolovoza.

Zaštitnik je pjevača, glazbenika, krojača, kožara, krznara, vunara, remenara, gostioničara, nožara, brusača, zatvorenika, osuđenih na smrt, uzgajivača ptica, oboljelih od epilepsije, krštenika, Malte, Jordana i velikog broja gradova širom svijeta. Relikvije svetog Ivana Krstitelja danas se čuvaju u crkvi sv. Silvestra u Rimu i u Amiensu u Francuskoj.
 
U Hrvatskoj po njemu su nazvana mjesta Ivanić Grad, Ivanec, Kloštar Ivanić, Sveti Ivan Zelina, Sveti Ivan Žabno, Ivanska, Ivankovo i još neka mjesta. U Mariji Bistrici, postavljen je njegov kip na otvorenom prostoru. U Bosni i Hercegovini, u Podmilačju kraj Jajca postoji veliko svetište sv. Ivana Krstitelja.

Od ostalih događaja izdvajamo:

• 1419. - Dubrovačka Republikakupila od Bosne istočni dio Konavala.
• 1509.- Henrik VIII. i Katarina Aragonska okrunjeni za kralja i kraljicu Engleske
• 1812.- Napoleon krenuo na pohod prema Rusiji.
• 2007. - U Zagrebuse održao Energetski samit jugoistočne Europe

Pripremio: Dražen Janko