U četvrtak, 7. 11. 2024. članice viteške udruge „Svjetlo“ bile su u posjeti Franjevačkom samostanu u Gučoj Gori. Domaćin je bio gvardijan samostana fra Davor Petrović koji je nas je kratko proveo kroz bogatu povijest gučogorskog kraja, samog samostana i djelovanja franjevaca. U tom smislu, istaknuo je bitnu povijesnu činjenicu da je opstanak hrvatskog katoličkog puka, kako u ovim krajevima lašvanske doline, tako i u cijeloj BiH, osobito vezan za dolazak franjevaca u Bosnu, prije više od 700 godina. Kako je kazao - franjevci su prije svega misionari, žive i djeluju s katoličkim pukom kao čuvari katoličke vjere, baštine i sveukupnog hrvatskog identiteta.

Tekst i foto: Vlatka Mlakić

Tako je ovaj samostan i crkva sv. Franje Asiškog simbol opstanka Hrvata lašvanske doline kroz povijest, kako davnu tako i u novije vrijeme.  Svjedoči i proživljava sa svojim pukom tragedije, stradanja i pokušaje zatiranja svega što je katoličko i hrvatsko. Tako su i samostan i crkva dva puta preživjeli devastaciju. Krajem 2. svjetskog rata,1945. godine, zapaljeni su od strane partizanske vojske nakon čega je uslijedila obnova i crkve i samostana. U najnovijim ratnim događanjima 1993. godine, mudžahedini su potpuno devastirali cijeli kompleks samostana i crkvu.

Oskrnavljena freska Krista Svevladara, Zlatko Kesser 1977.

Ali ne daju se naši fratri! Ponosno, prkosno i uz pomoć Božju, ponovo kreću u obnovu. Pokojni fra Franjo Križanac vraća se 1995. godine i odmah započinje obnovu koja traje i do danas.

Kako je kazao fra Davor - "sada je na redu obnova crkve sv. Franje unutar koje su još uvijek vidljivi tragovi divljačkog skrnavljenja". I sam kip sv. Franje Asiškog, u klaustru samostana, još uvijek svjedoči tim nemilim događajima, naime, vidne su rupe na spomeniku, tragovi od mnogih ispaljenih metaka.

Moći sv. Frane Asiškog, prvoga stupnja, komadić kosti (čuva sa na oltaru samostanske kapelice)

Obnova muzeja je u završnoj fazi tako da se relativno brzo očekuje njegovo službeno otvorenje.

Franjevački samostan Guča Gora, od samog svog osnutka (1856. godine) ima izniman značaj za Hrvate lašvanske doline i šire. Osobito raduje činjenica da se od 2022. godine nalazi na svjetskoj turističkoj mapi kao posebno kulturno umjetničko blago gučogorskog kraja i cijele regije. Pored toga, selo Guča Gora je proglašeno jedno od najljepših sela u Bosni i Hercegovini.

Najstarija knjiga, iz 12. stoljeća

Nedaleko od samostana nalazi se prekrasno staro groblje Gorica, koje je i posljednje počivalište fratara lašvanske doline. Njegovoj ljepoti i starosti svjedoči prekrasna kamena kapela, ostaci starih spomenika, stećaka i katakombi.

Župa trenutno broji oko 500 župljana i postoji velika nada da će se, zahvaljujući značaju i velikom interesu ne samo vjernika nego i turista, ljudi vraćati u ovaj prekrasni osunčani kraj.

Guča Gora je oduvijek poznata po velikom broju školovanih i visokoobrazovanih ljudi a najveće zasluge za to imaju upravo fratri Franjevačkog samostana koji, od dolaska u Guču Goru, aktivno sudjeluju u svim segmentima života svojih župljana.

Najveća tragedija je što su Gučogorci i njihova mladost, kao uostalom i Hrvati širom ove naše bogomdane, najljepše zemlje na svijetu s prekrasnim osunčanim krajolicima, raseljeni širom Europe i svijeta. Njihov samostan Guča Gora udahnjuje život ovome kraju i jamac je da će se oni ipak vratiti u svoju jedinu, najljepšu „obećanu zemlju“.

Izvor: V.M./RM BiH
Objavljeno: 11. 11. 2024.