Život je posvetio zaštiti svetosti ljudskoga života od njegova prvog trenutka do prirodne smrti. Snažno zauzimanje na području bioetike. Kada je 1973. godine Medicinski fakultet Katoličkoga sveučilišta Presvetoga Srca u Rimu odlučio ojačati pastoralnu službu za zajednicu svojih profesora i studenata, izabran je za tu službu postajući oslonac za cijelu sveučilišnu zajednicu. Nakon 19 godina, kada mu je istekao mandat, to mu je sveučilište povjerilo studij i poučavanje etičkih pitanja u biomedicini.

U studenom 1992. godine imenovan je biskupom i tajnikom Papinskoga vijeća za obitelj. Biskupski je red primio po rukama Ivana Pavla II., 6. siječnja 1993. godine. Svoju je dužnost u spomenutom vijeću obavljao još u prvim mjesecima 1996. godine, kada se počeo potpuno posvećivati radu u uredu dopredsjednika Papinske akademije za život, postavši potom, 3. siječnja 2005. godine, njezin predsjednik. Na toj je dužnosti ostao do 2008. godine.

Na pitanje, u jednom razgovoru za Vatikanski radio, koji su prioriteti u njegovu radu, istaknuo je zlo pobačaja, u vezi s kojim se Crkva – kako je rekao – ne može ni prilagoditi, ni šutjeti, ni pristati na kompromis. Ali, ima i novih, kao što je umjetna oplodnja, kloniranje, zloporaba ljudskoga života i djece, eutanazija. Uvijek se nadamo da savjesti neće popustiti i da će se moći potvrditi pravo na život, priznavanje dostojanstva te prihvat bolesne i umiruće osobe – rekao je kardinal Sgreccia, prenosi Vatikanski radio.