Svetište Majke Božje Bistričke je najpoznatije i najposjećenije svetište u Hrvatskoj, gdje svake godine hodočasti i do milijun vjernika iz Hrvatske i svijeta. Posebno je svečano na blagdan Majke Božje Bistričke, koji se slavi 13. srpnja.
Pogledamo li današnje sazive Hrvatskoga sabora i pogledamo li “vrijednosti” za koje se većina njegovih zastupnika borbeno zalaže – uništavanje obitelji, nacije i vjere, ne možemo se bez dubokoga osjećaja žalosti i nostalgije ne sjetiti vremena kada je upravo Sabor bio onaj koji je, uz Crkvu, budno bdio nad istinskim obiteljskim, društvenim i religioznim vrijednostima, te ih nastojao svojim zakonima i odredbama ugrađivati u sve životne pore.
Tako je, primjerice, još davne 1715. god. Hrvatski sabor podigao u Mariji Bistrici veliki zavjetni oltar i odobrio pobožnost hrvatskoga naroda prema Majci Božjoj Bistričkoj, jasno uviđajući kolika je snaga u vjeri i koliko je pobožnost prema Majci Božjoj ukorijenjena u našem narodu, te koliko kao takva donosi plodova i na društvenom području. Kada bi te vrijednosti znali prepoznati i današnji saborski zastupnici, barem oni koji se nazivaju kršćanima i katolicima, i kada bi se za njih htjeli istinski i bez vlastitih interesa zauzimati, naša bi zemlja zasigurno procvjetala u svakom pogledu.
Marija Bistrica je mjesto u Hrvatskom zagorju, udaljeno od Zagreba kojih 40-tak kilometara, a spominje se kao feudalni posjed župana Vratislava još 1209. god. Negdje pred kraj 15. st. poznato je kako se u tom mjestu nalazi crni kip Majke Božje s Djetetom Isusom u naručju, a rad je nepoznatog autora. Iako kip pripada nizu crnih Madona, prilikom restauracije je postalo jasno kako ta crna boja ipak nije izvorna.
Prvotno mjesto kipa bilo je na Vinskom vrhu, a kasnije je prenesen u župnu crkvu u Mariji Bistrici. Tijekom 16. i 17. st. je dva puta bio izgubljen i nađen. Naime, kako bi sačuvali kip od opasnosti koje su prijetile, svećenici i vjernici su ga jednom zakopali, a drugi puta zazidali. Oba puta je nakon toga zaboravljen, ali kasnije i pronađen.
Od kada je pronađen drugi puta – 1684. god., počinje se hodočastiti u to svetište, a broj hodočasnika raste iz stoljeća u stoljeće, tako da sada svake godine ondje godišnje prođe oko milijun vjernika.
Počevši od 1688. god., kada povijesni izvori bilježe prva uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke, postoje mnoga i mnoga svjedočanstva, koja su itekako pridonijela da Marija Bistrica postane najpoznatije svetište kod nas.
Za njega je posebno značajan datum 15. kolovoza 1971. god., kada je u Mariji Bistrici održan XIII. međunarodni marijanski kongres, a tom su prigodom biskupi Mariju Bistricu proglasili hrvatskim nacionalnim svetištem, te uveli Blagdan Majke Božje Bistričke, koji se slavi 13. srpnja.
Ondje je održan i Nacionalni euharistijski kongres 1984. god., a svetište je posjetio i papa Ivan Pavao II., te tom prilikom, 3. listopada 1998. god., proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca.
Preuzeti: https://www.vjeraidjela.com/majka-bozja-bistricka/
