“Nakon što su komunisti 1945. godine ugrabili vlast u Albaniji, započeo je nasilni progon Crkve kakav nije viđen od prvih stoljeća kršćanstva. Despot Enver Hoxha proglasio je Albaniju 1967. prvom ateističkom državom na svijetu. Sve religije bile su zabranjene, crkve i džamije uništene, a kler uhićen i poslan u logore”, piše Benedict Kiely. Nakon sloma komunizma situacija se, pak, uvelike promijenila.
Najprestižniji američki časopis koji se bavi religijskim pitanjima, First Things, objavio je zanimljiv tekst o životu Katoličke Crkve u Albaniji.
Članak naslovljen “Uskrsnuće u Albaniji” potpisuje Benedict Kiely, a mi vam donosimo najzanimljivije dijelove.
“Nakon što su komunisti 1945. godine ugrabili vlast u Albaniji, započeo je nasilni progon Crkve kakav nije viđen od prvih stoljeća kršćanstva. Despot Enver Hoxha proglasio je Albaniju 1967. prvom ateističkom državom na svijetu. Sve religije bile su zabranjene, crkve i džamije uništene, a kler (…) uhićen i poslan u logore.”
Kiely navodi kako je Hoxha gajio posebnu mržnju prema Katoličkoj Crkvi, smatrajući ju stranim utjecajem i alternativnim središtem odanosti za narod.
“Posljedično, Crkva je stavljena pod najstroža ograničenja, svaka katolička služba morala se izvoditi u tajnosti. U slučaju da ih otkriju, katolici bi bili kažnjeni zatvorom ili smrću.”
Mnoge su crkve srušene, a katedrala u Skadru pretvorena je u sportsku dvoranu (na Wikipediji piše kako je u njoj 1973. godine čak održan Kongres komunističkih žena Albanije).
“Kristovo upozorenje iz Evanđelja kako će djeca predavati svoje roditelje i roditelji djecu postalo je stvarnost u desetljećima intenzivnog progona. Ako bi djeca primijetila ikakav znak religijske pripadnosti ili aktivnosti – Bibliju, ikonu – prijavila bi to vlastima. Izumljene su najbarbarskije i najdemonskije metode mučenja: svećenike bi utapali u poljskim zahodima, a mlada redovnička novakinja, Maria Tuci, umrla je nakon što su je zavezali u vreću skupa s divljom životinjom (kako donosi portal Crux, radilo se o uličnoj mački.
Kiely piše kako se nakon sloma komunističkog režima 1991. dogodila zadivljujuća stvar.
“Ispostavilo se da je nekoliko svećenika preživjelo i vodilo bogoslovije u tajnosti. Narod – koji je nekako zadržao svoju vjeru, krsteći djecu i moleći krunicu – ponovno je zaposjeo zgrade koje su nekada bile crkve. U Skadru su čak organizirali naoružanu stražu koja je čuvala katedralu, bojeći se povratka komunista. Nakon nekoliko desetljeće održana je prva javna sveta misa (bila je to ‘misa vjekova‘ jer je Drugi vatikanski koncil zaobišao ateističku državu).”
Autor teksta piše kako je na nedavnom putovanju u Albaniju upoznao neke od heroja tamošnje Crkve, poput oca Gjergja Simonija koji je preživio boravak u jednom od najbrutalnijih logora u Albaniji. Kasnije je, kao jedan od tajnih bogoslova, postao prvi svećenik zaređen nakon sloma komunizma.
Njegov brat, navodi Kiely, koji je 16 godina proveo u zatvoru, bio je jedan od trojice biskupa koje je tijekom svog posjeta 1993. zaredio papa Ivan Pavao II.
“Danas, u 2019., posjetitelji mogu svjedočiti izvanrednom uskrsnuću albanske Crkve iz pepela. Apostolski nuncij u Albaniji, nadbiskup Charles Brown, ističe kako je vjera među ljudima snažna, kako je cijela crkvena infrastruktura uvelike nanovo izgrađena, a postotak onih koji sudjeluju na misi visok – premda i dalje postoji manjak svećenika.”
“Ove sam godine za Uskrs bio u skadarskoj katedrali (nekadašnjoj sportskoj dvorani) na misi kojoj je prisustvovalo četiri tisuće ljudi. Na Veliku subotu obitelji su donosile hranu na blagoslov u katedralu, a svećenici su blagoslov molili svakih sat vremena.”
“Drevna tradicija je preživjela, a najrepresivnije modernističke snage nisu uspjele pobijediti nešto neizmjerno snažnije od vladavine Partije”, zaključuje Kiely u tekstu za First Things.
Napomenimo da se, prema popisu iz 2011. godine, više od 10 posto albanskog stanovništva deklarira katolicima, većinom na sjeveru zemlje, prenosi Bitno.net.