Britanski misionar John Bradburne mogao bi uskoro postati prvi svetac afričke države Zimbabve, u kojoj se posvetio služenju onima koje je društvo odbacilo.
Nazvan od mnogih „Damjanom de Veusterom 20. stoljeća”, Bradburne je posljednjih deset godina svojega života proveo kao skrbnik naselja za gubavce u gradu Mutemweu. Rođen u anglikanskoj obitelji u engleskom gradu Cumbriji, Bradburne se s 26 godina obratio na katoličanstvo tijekom življenja s benediktinskim redovnicima.
Nakon obraćenja živio je kao hodočasnik na relaciji Engleska – Bliski Istok – Italija, a sav njegov posjed stao je u jednu vreću. Godine 1956. pridružuje se trećem franjevačkom redu, a nekoliko godina potom odlazi u Zimbabve. Nakon dolaska u Afriku jednom je franjevačkom svećeniku povjerio rekao kako u životu ima tri želje: „Služiti gubavcima, umrijeti kao mučenik i biti pokopan u franjevačkom habitu.”
Sedam godina nakon dolaska, ispunjena mu je želja za služenjem gubavcima, budući da je imenovan skrbnikom naselja za gubavce u Mutemweu.
Bradburne se svakog jutra budio u 3 sata, prao bolesnike, previjao im rane, družio se s njima, a neke je čak nosio na misu. Zbog želje da poboljša uvjete u kojima su gubavci živjeli, sukobio se s voditeljima naselja, koji su mu naposljetku dali otkaz, dopustivši mu da živi u kolibi na rubu naselja.
Iako su uvjeti u kojima je živio bili izuzetno skromni, bio je sretan što može pomagati gubavcima kako god je mogao.
Tijekom građanskog rata u Zimbabveu koji je trajao od 1964. do 1979. Bradburne je štitio gubavce od iskorištavanja u ratne svrhe, zbog čega je postao sumnjiv, posebice zato što je bio stranac. Godine 1979. Bradburne je u 58. godini života ubijen s leđa, a pokopan je u franjevačkom habitu, kao što je i želio.
U intervjuu za BBC vlč. Fidelis Mukonori koji je blisko surađivao s Bradburnom prisjetio se njegovih riječi: „Otkad sam prvi put vidio ove ljude, otkrio sam da sam i ja gubavac među vlastitim narodom.”
„Radeći za njih i s njima osjećam se zahvalno što mogu činiti nešto dobro, a oni me zovu Baba (Oče) John.”
Sedamdeset osmogodišnja Colleta Mafuta, jedna od žena koja je izliječena od gube, poznavala je Bradburna. Za BBC je izjavila da je u njihovo naselje došao s vrlo malo osobnih stvari noseći samo ljubav. „Naselje je bilo prljavo, baš kao i ljudi. Nije bilo lijekova ni odjeće, a ljudi su bili gladni. On se brinuo za svačije potrebe – hranio nas je, prao i previjao naše čireve”, dodala je. Prema pisanju Independent Catholic Newsa, dvoje ljudi je reklo kako su čudesno izliječeni zagovorom Johna Bradburna. Riječ je o ženi iz Južnoafričke Republike koja nije mogla hodati i muškarcu iz Škotske koji je izliječen od tumora na mozgu.
Početkom srpnja ove godine Kongregacija za kauze svetaca odobrila je inicijalno istraživanje Bradburnove kauze, a u rujnu ove godine nadbiskup Hararea, Robert Ndlovu, obilježio je 40. godišnjicu Bradburnove smrti misnim slavljem u Mutemwi te službeno otvorio kauzu, prenosi portal bitno.net.