Svakim danom u 13:05 sati poslušajte rubriku „Dogodilo se na današnji dan“. Rubrika koja donosi zanimljive povjesne sadržajeje s kojom možete osvježiti svoje znanje kao i naučiti nešto novo. U današnjoj rubrici izdvajamo nekoliko događaja. U današnjoj rubrici izdvajamo rat za Španjolskim nasljeđem 1701. potom, osnivanje Las Vegasa 1905. te na samom kraju o Križni put u Bleiburgu. 

-

Rat za španjolsko naslijeđe započeo je 15. svibnja 1701. godine. Uzrok mu je bilo izumiranje španjolske grane obitelji Habsburg, nakon čega su austrijski Habsburgovci pokušali zadobiti vlast nad Španjolskom i njenim golemim posjedima u Južnoj i Srednjoj Americi te Europi (Milano, Napulj, Sicilija, Sardinija i područje današnje Belgije).

Francuska Luja XIV., koja je bila vodeća europska sila u to vrijeme, nije namjeravala prepustiti Habsburgovcima te zemlje. Francuska je imala i jači legitimitet na španjolsko naslijeđe jer je posljednji španjolski kralj iz dinastije Habsburg – Karlo II. – ostavio svoje zemlje u naslijeđe francuskoj kraljevskoj dinastiji Bourbon.

Čak i po redovnoj liniji nasljeđivanja Luj XIV. bio je u prednosti jer je njegova supruga bila najstarija sestra preminulog kralja. Dakle, Lujev bi najstariji sin trebao po majci naslijediti španjolsko prijestolje (bio je ujedno i francuski prijestolonasljenik s titulom dofena). Da bi se izbjeglo ujedinjavanje dvaju prijestolja na taj način, za španjolskog je kralja Luj XIV. postavio svog unuka – dofenovog mlađeg sina Filipa, vojvodu od Anjoua.

Izbio je rat između Francuske i Habsburška Monarhije, pri čemu je svaka od tih sila imala znatan broj saveznika. Rat je potrajao 14 godina, a završio se kompromisom. Filip je dobio španjolsko prijestolje i njene kolonije, uz uvjet da se Španjolska i Francuska ne smiju ujediniti pod vlašću jedne osobe. Austrijski su Habsburgovci dobili velik dio španjolskih posjeda u Europi (Milano, južnu Italiju, područje današnje Belgije itd.), što je za bečki dvor bio velik dobitak (ti razvijeni dijelovi Europe donosili su bečkim vladarima veće prihode nego cijela Austrija, Ugarska, Hrvatska i ostale njihove zemlje u Srednjoj Europi).

-

Dana 15. svibnja 1905. osnovan je u američkoj saveznoj državi Nevadi grad Las Vegas. Iz španjolskog jezika potječe i ime države i grada. Naime, Nevada znači snježna (prema snježnom gorju Sierra Nevada), a Las Vegas znači livade. Las Vegas je to ime dobio po zelenim livadama koje su se na tom mjestu nalazile zbog prisutnosti vode iz podzemnih arteških bunara (okolna zemlja je pustinjska). Ta voda je omogućila nastanak grada u pustinji, a drugi važan faktor bila je željeznička pruga koja je tuda sagrađena, a povezivala je Los Angeles sa Salt Lake Cityjem.

Las Vegas osnovan je kao željeznički grad na jednoj od postaja te pruge. Grad je na početku imao površinu od samo 45 hektara, ali je naglo počeo rasti. Danas Las Vegas s okolicom ima oko 2.000.000 stanovnika, a ako nastavi rasti ovom brzinom do 2040. bi navodno trebao prestići New York. Zanimljivo je da se na području Las Vegasa godišnje obavi preko 110.000 vjenčanja. Prva kockarnica u Las Vegasu otvorena je legalno 1931. godine i zvala se Northern Club. Danas se većina kockarnica nalazi na poznatom Stripu, oko 7 kilometara dugoj ravnoj ulici okruženoj hotelima i kockarnicama.

-

Što se dogodilo na Bleiburgu?

Jedna od najvećih tragedija hrvatskog naroda započela je 15. svibnja 1945. godine na poljima kraj Bleiburga, mjesta u austrijskoj pokrajini Koruškoj. Toga se dana više od sto tisuća vojnika NDH (ustaša i domobrana) i civila, koji su bježali pred partizanskom vojskom, pokušalo predati britanskim snagama stacioniranim u samom Bleiburgu. Britanci su ih odbili i ostavili na milost i nemilost partizanima. Počeo je pokolj nakon kojeg je uslijedio Križni put preživjelih koji je završio tek u kolovozu u Makedoniji. Točan broj stradalih nikada nije točno utvrđen, a procjene žrtava kreću se od 50.000 do 300.000.

Povlačeći se pred partizanima, 15. svibnja 1945. godine, pripadnici Hrvatske vojske, točnije vojne snage Nezavisne države Hrvatske nastale 1944. spajanjem domobranstva i Ustaške vojnice , s civilima počeli su se povlačiti prema britanskoj vojsci kod Bleiburga u austrijskoj pokrajini Koruškoj. Britanci su međutim odbili prihvatiti predaju oružanih snaga NDH i naredili im da se moraju predati Jugoslavenskoj armiji. Osnažene partizanske postrojbe s gotovo 800.000 pripadnika raspodijeljenih u pet armija gonile su ostatke poraženih snaga sve do Koruške. Bitno je istaći da su vojnici bili izmiješani s brojnima civilima, s brojnom djecom i ženama.

Uvod u tragediju zbio se 6. svibnja kada je Pavelić s ustaškom vladom i vojskom napustio Zagreb, a za njima je krenuo narod (muškarci, žene, djeca i starci) koji se bojao partizanske osvete. Pravac povlačenja bio je Celje – Slovenj Gradec – Dravograd, a onda prema Bleiburgu koji se nalazi blizu slovensko – austrijske granice. Sam Pavelić, s užom pratnjom, napustio je kolonu te se probio u unutrašnjost Austrije prema američkim snagama. Ostatak kolone (više od sto tisuća ljudi) predvodili su ustaški generali te se cijela masa vojnika i naroda, uz povremene napade lokalnih partizana, uspjela probiti do bleiburškog polja gdje su ih zaustavile britanske snage. Uskoro su ih opkolile postrojbe Jugoslavenske armije. Nastala je pat-pozicija – zapovjednici hrvatske vojske tražili su od Britanaca da zaštite narod, partizani su zauzeli položaje po okolnim šumama, a britanski zapovjednik Patrick Scott tražio je instrukcije od nadležnih.

Generali Ivo Herenčić i Vjekoslav Servatzy te pukovnik Danijel Crljen potom odlaze u bleiburški dvorac na pregovore o predaji s generalom Scottom, koji ih dočekuje s “hladnoćom koja nije slutila na dobro” (iz memoara Danijela Crljena). Pregovarači nisu znali da je Scott u međuvremenu dobio zapovjed da se hrvatska vojska i nagomilani narod predaju u ruke partizanima, kao i da je kod njega partizanski komesar Milan Basta, s kojim se dogovorio da je najprihvatljivije rješenje da Hrvati dobrovoljno odlože oružje i predaju se partizanima. Tako da nikakvih pregovora nije moglo ni biti. Scott je odmah rekao da predaja njegovim snagama ne dolazi u obzir, a Basta je postavio ultimatum: “Zahtijevamo bezuvjetnu predaju cijele vojske za jedan sat. Ako prihvatite, žene i djeca mogu se vratiti svojim kućama. Vojnici i časnici ostat će ratni zarobljenici…”. 

Herenčiću je bilo jasno da nema izbora, pogotovo nakon što je Scott naglasio da će britanski tenkovi pružiti podršku partizanima ako ne pristane na izložene uvjete, i pristaje na ultimatum. Vrativši se među narod naređuje vojnicima da odlože oružje i počinjava samoubojstvo. Nakon što je istekao rok za predaju hrvatski vojnici istaknuli su bijele zastave i odbacili oružje. Tada su Britanci tenkovima vojnike i narod natjerali u redove, nakon čega su se povukli. Uprkos Bastinim obećanjima partizani su odmah otvorili vatru na očajnu masu nenaoružanih ljudi. Prema svjedočanstvima preživjelih pucnjava je trajala 15 do 20 minuta.

Preživjele partizani su u nepreglednoj koloni poveli prema Jugoslaviji. Počeo je Križni put.

Prema izvješću štaba 12. divizije Jugoslavenske armije, sačinjenim odmah nakon događaja, 15. svibnja se na Bleiburgu predalo 93.000 pripadnika poražene vojske NDH. Partizanske snage koje se od ožujka 1945. nazivaju Jugoslavenska armija zarobljene vojnike i civile s Bleiburga povukle su dublje na područje pod svojom kontrolom te su velik broj tih ljudi pobile u masovnim zločinima kod Teznog, na Kočevskom Rogu, u Maceljskoj šumi i na mnogim drugim manjim stratištima, dok na samom Bleiburgu nisu zabilježeni pokolji zarobljenika. Demograf Vladimir Žerjavić u svojima analizama navodi podatak od 50 000 stradalih Hrvata, ali bitno je reći da je tu bilo i Muslimana, Slovenaca i brojnih drugih.

Od soatlih događaja izdvajamo:

• - Genovaprodala otok Korziku Francuskoj.
• - Janko Kamaufje izabran prvim gradonačelnikom Zagreba.
• - Prva službena utakmica i prezentacija nogometa u Varaždinu: Varaždinski gimanzijski športski klub (VGŠK) protiv Olimpijeiz Karlovca.
• - Započelo je emitiranjeRadio Zagreba, prve radio postaje u Hrvatskoj koja kasnije postaje sastavnim dijelom HRT-a.
• - Po prvi put je prikazan animirani filmPlane Crazy u kome se po prvi put pojavio Miki Maus.
• - Staljinraspustio Treću internacionalu.
• - Započinje bitka na Sutjesciizmeđu Sila osovine i partizana
• - Na Bleiburškom poljuhrvatska vojska i izbjeglice izručeni partizanima.
• - Pljevlja(Crna Gora) proglašena za grad.
• - Započelo emitiranje Televizije Zagreb, prve televizijskepostaje u Hrvatskoj koja kasnije postaje sastavnim dijelom HRT-a.
• - Sovjetski Savezlansirao Sputnjik 4.
• 1970. - Izašla je LPLet it be, posljednji album Beatlesa.
• - Na aukciji u New Yorkuje sliku Portret doktora Gacheta Vincenta van Gogha, kupio japanski biznismen Ryoei Saito za 82,5 milijuna dolara.
• - Pokoljna planini Vlašiću: srpske agresorske snage ubile 14 zarobljenih pripadnika HVO-a Travnik.

Toliko za danas dragi slušatelji od rubrike dogodilo se na na današnji dan. Ostanite i dalje na valovima radio Marije. Mir vam i svako dobro.

Pripremio: Dražen Janko, mr. povijesti