icn2.png

Frekvencije:» FM Sarajevo,Travnik, N. Travnik i Vitez 103,3 MHz» FM Banja Luka 98,9 MHz» FM Mostar i okolica, Široki Brijeg 89,4 MHz» FM Jajce; 101,2 MHz» FM Fojnica, Visoko te dijelovi općina Kreševo i Kiseljak 97,8 MHz» FM Žepče, Maglaj i Zavidovići 105,7 MHz» Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV» Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TVProgram uživo:Slušajte

ficn ficn ficn ficn ficn

logo

Letargiji biskupa se svojevremeno rugao i Miroslav Krleža izrazom „Kaptol hrče”. Vjerojatno je to neka aluzija na Isusovu muku u Getsemanskome vrtu u kojemu se on krvlju znojio dok su njegovi učenici spavali. O letargiji biskupa neću iznositi svoja vlastita zapažanja. Radije bih se poslužio dvama tekstovima čije prijevode ovdje donosim.

 kardinal sirahFoto: Vaticannews.va

Prvi je preuzet iz talijanskoga dnevnog lista Il Giornale (rujan 2021.), a autor mu je Robert kardinal Sarah. Tekst je vrlo snažan J'accuse (optužba) biskupâ Katoličke Crkve u vrijeme pandemije. Drugi tekst je sažetak dvaju priloga Engelberta Recktenwalda, člana Svećeničkoga bratstva svetoga Pija X. (FSSPX), koji su izašli u Die Tagespost (ožujak/travanj 2020.).

Piše: fra Pavo Filipović

Prvi tekst: Slobodna Crkva u slobodnoj državi

 „Veliki pobornici sekularnosti države pozivaju se na poznatu krilaticu: „Slobodna Crkva u slobodnoj državi!”. Samo površno se čini kako je taj izričaj prijevod evanđeoske riječi: „Podajte caru carevo, a Bogu Božje”. U stvarnosti iza toga slogana stoji ideja kako je Crkva slobodna, ali samo unutar granica koje joj država dodjeljuje. Po ovome poimanju država raspolaže većom slobodom po kojoj je ona u poziciji jamčiti slobodu Crkve, ali je i ograničiti kada to smatra nužnim. Ne kaže se tu: „Slobodna Crkva i slobodna država”, već: „Slobodna Crkva u slobodnoj državi!”.

Mora se priznati kako je u vezi s najnovijim događajima oko virusa covid-19 državama bilo doista lako zloporabiti svoju moć kroz zabrane bogoslužja i to zbog slabosti vjere, slabosti i snošljivost, osobito sa strane nas biskupa. Brojne su situacije u svijetu u kojima se pastiri Crkve nisu borili za očuvanje slobode kulta Kristova stada. U određenim slučajevima su biskupi donijeli još restriktivnije odredbe od samih vlada tako što su, na primjer, odlučili zatvarati Crkve i ondje gdje to država nije proskribirala.

Osim što se vjernicima posredovao krivi dojam kako je „sudjelovanje” na internetski prenesenoj misi ... ista stvar kao i nedjeljni pohod crkvi, takvo je držanje pastira pojačalo i uvjerenje kako su molitva i bogoslužje najzad manje važni od tjelesnoga zdravlja. Koliki su župnici za vrijeme pandemije javno govorili kako je Crkvi zdravlje građana na prvome mjestu! Je li Krist na križu umro kako bi spasio tjelesno zdravlje ili čovjekovu dušu?

O svemu tomu ćemo pred vrhovnim Sucem morati položiti račun. Osim što se vjernicima posredovao krivi dojam kako je „sudjelovanje” na internetski prenesenoj misi ... ista stvar kao i nedjeljni pohod crkvi, takvo je držanje pastira pojačalo i uvjerenje kako su molitva i bogoslužje najzad manje važni od tjelesnoga zdravlja. Koliki su župnici za vrijeme pandemije javno govorili kako je Crkvi zdravlje građana na prvome mjestu! Je li Krist na križu umro kako bi spasio tjelesno zdravlje ili čovjekovu dušu? Jasno je da je zdravlje veliki dar Božji i Crkva ga je uvijek cijenila i na mnogostruk način promicala. Ali još više od tjelesnoga zdravlja za nas pastire vrijedi zdravlje duše koje je u Crkvi vrhovni zakon („suprema lex Ecclesiae”). Dopustili smo da naši vjernici dugo vremena budu bez liturgije, bez euharistijske pričesti i bez ispovijedi, iako je – kako smo vidjeli – bilo dostatno da podjelu sakramenata organiziramo uz obdržavanje osnovnih zaštitnih mjera. Trebali smo i morali protestirati protiv zloporaba vlada, ali to jedva da smo činili. Mnogi su vjernici bili preneraženi tako hitrim i nijemim podvrgavanjem pastira pod državna tijela, iako su ista počinila pravu pravcatu zloporabu svoje moći i kršćanima uskratili slobodu vjeroispovijesti.


Drugi tekst: Strah od pandemije, strah od mjera zaštite

Kada se pandemija jednom okonča, morat će se sine ira et studio osvrnuti natrag i provjeriti jesu li tako radikalne državne mjere doista bile primjerene. Također, i u pogledu crkvenih mjera morat će se raspravljati jesu li one nadišle mjeru potrebnoga i slijepo slijedile državne odredbe. Nije li Crkva ponekad bila državnija i od same države? Ne bi se smio olako zanemariti dojam, koji ima barem jedan dio naroda Božjega, a taj je da su ih njihovi pastiri odviše spremno odsjekli od sakramenata, izvora spasenje.

S druge strane je strašan alarmizam kojim neki Crkvu tako žestoko optužuju – tako kao da bi kukavičluk bio jedini motiv koji bi došao u obzir kako bi se objasnilo postupanje biskupa, a ne odgovornost Crkve da i ona sa svoje strane pruži potrebni doprinos suzbijanju pandemije. U tom pogledu se biskupi nalaze u dvojbi i trebalo bi im povjerovati kako, pri svim mogućim razlikama u procjeni situacije, ipak djeluju iz odgovornosti. Nalazimo se u situaciji u kojoj jedni strahuju od pandemije, a drugi od mjera zaštite. Jedna strana predbacuje manjak vjere, druga manjak odgovornosti.

Nalazimo se u situaciji u kojoj jedni strahuju od pandemije, a drugi od mjera zaštite. Jedna strana predbacuje manjak vjere, druga manjak odgovornosti.

Doista je zapanjujuće s kojom savjesnošću Crkva sve poduzima kako bi zaštitila ljude od zaraze koronavirusom. U nekim biskupijama nisu samo dokinuta javna bogoslužja, već je svećenicima zabranjeno vjernicima i pojedinačno dijeliti sakramente … Samo su slučajevi smrtne opasnosti od toga izuzeti.

Ali upravo ta savjesnost mi nedostaje već desetljećima u pokušaju očuvanja zaraze vjernika virusom krivovjerja. Onaj virus donosi tjelesnu smrt, ovaj duhovnu. Onaj je nevidljiv, ovaj je sasvim bjelodan. Žarišta (hotspots) su teološki fakulteti; infekcijski lanci se nastavljaju u crkvenim akademijama, školskom vjeronauku pa sve do redovitoga navještaja u župama. Kako pogođeni, tako i kompetentni „virolozi” poput Dietricha von Hildebranda, Paula Hackera, Georga Maya, Josepha Ratzingera i mnogih drugih upozoravaju već dugo vremena neumorno na to. Ali uzaludno. Rezultat su nebrojeni duhovno mrtvi kod kojih je jedini znak života plaćanje crkvenoga poreza. Naravno da su mnoge od tih žrtava imale predoboljenja. Ali ih se u vrlo mnogo slučajeva moglo izliječiti medicinom neiskrivljenoga nauka. No, upravo im je to uskraćeno.

Da se poslužim jednom slikom: Sada biskupi priječe da se vjernicima pruži duhovna hrana u obliku sakramenata zbog rizika za tjelesni život primatelja, dok već dugo otvorenih očiju gledaju kako se vjernicima pruža otrovna hrana zabluda koja je smrtonosna za dušu.

Da se poslužim jednom slikom: Sada biskupi priječe da se vjernicima pruži duhovna hrana u obliku sakramenata zbog rizika za tjelesni život primatelja, dok već dugo otvorenih očiju gledaju kako se vjernicima pruža otrovna hrana zabluda koja je smrtonosna za dušu. Naravno da ima i biskupa svjesnih svojih dužnosti, koji tim više zaslužuju naše divljenje i zahvalnost što ih se očito gurnulo u ulogu autsajdera. Ali je opća klima u Crkvi obilježena „letargijom čuvara vjere” u stvarima opasnosti po vjeru na koju se von Hildebrand toliko žalio. Takva klima je u suštoj suprotnosti s izvanrednom zauzetošću oko zaštite od korone. Je li Isus možda rekao: „Što koristi čovjeku da spasi svoju dušu, a naškodi svojemu zdravlju?”. Nekako je to, čini mi se, drugačije zvučalo. Što iz svega ovoga slijedi za vas i za mene? Ako u ovome vremenu još vjerno ispovijedamo cjelovitu katoličku vjeru, onda je to pravo čudo Božje milosti. Ali i ovo vrijedi: Bog je vjeran. Ako smo preživjeli desetljeća trovanja (krivovjerjem), onda ćemo preživjeti i ove mjesece duhovne gladi. Već u Starome zavjetu su proroci upozoravali da ne polažemo svoje nade u čovjeka, već u Boga. I to je jedan oblik vjerničke zrelosti! Na nju smo danas posebno pozvani: „Al` onima što se u Gospodina uzdaju snaga se obnavlja, krila im rastu kao orlovima, trče i ne umaraju se, hode i ne sustaju” (Iz 40, 31).

Mislim da je teško pronaći snažnije tekstove o duhovnoj tromosti pastira Crkve. Iz te tromosti se međutim katolički pastiri prenu uvijek onda kada i gdje to čovjek ne bi očekivao. To je bio i slučaj s jednim austrijskim župnikom, Ignazom Steinwenderom, koji obnaša službu župnika u Zell am Ziller, a ujedno je i dekan Dekanata. Početkom godine (16. ožujka 2021.) Steinwender je in bona fide htio svojim vjernicima i vjernicima Dekanata pružiti mali orijentir u vezi s pitanjem odluke o cijepljenju jer je cijela regija u to vrijeme bila pod enormnim pritiskom cijepljenja zbog južnoafričkoga soja covida 19. Budući da je Kongregacija za nauk vjere 21. prosinca 2020. godine izdala notu u kojoj se izričito isključuje prisila cijepljenja, župnik je na facebook stranicu Župe stavio jedno kritičko promišljanje naslovljeno Zehn Überlegungen für eine freie Entscheidung (Deset promišljanja kao pomoć slobodnoj odluci). Nije trebalo čekati dugo da ga uime salzburškoga biskupa Franza Lacknera nazove biskupijski kancelar i naloži povlačenje teksta do jutra uz prijetnju oduzimanja službe župnika. Neobično kada i u kojim slučajevima se biskupi trgnu iz svoje letargije! Da stvar bude ironična, upravo je u to vrijeme (16. ožujka 2021.) ustala Austrijska inicijativa župnika (osnovana 2006. godine i broji 350 svećenika) protiv odluke Rima o zabrani blagoslivljanja istospolnih zajednica. U njihovu Pozivu na neposluh 2.0 stoji: „Mi ćemo i dalje blagoslivljati istospolne parove”. Tada se Biskupija, naravno, nije oglasila, barem ne prijetnjom oduzimanja župa.


Izvor: Radio Marija BiH
Objavljeno: 7. veljače 2021.

 

Program

08:30 Rubrika: Upoznajmo Bibliju
08:50 Duhovna misao
09:00 Cenakul- svećeničkog marijanskog pokreta
11:20 Rubrika: Mala svjedočanstva/ Milan Stančić
11:45 Rođendani, donacije
11:50 Molitve: podnevne litanije, molitva sv.Josipu
12:00 Anđeo Gospodnji/Kraljice neba, srednji čas, molitva sv. Mihaelu arkanđelu, posvetna molitva RM
12:30 Najave i obavjesti / dnevni program
12:45 Komentar dnevnog Evanđelja
13:05 Rubrika: Dogodilo se na današnji dan /Dražen Janko/
13:30 Emisija: Sacro ritam/ Hrvatski katolički radio/ ur. i vod. Slavko Nedić
14:50 Rubrika: 365 dana s Padre Piom/ Maja Rotim
world family
Proslavljen sv. Jeronim, zaštitnik Papinskoga hrvatskog zavoda i hrvatske crkve u Rimu

Hrvatska rimska zajednica proslavila je u petak, 30. rujna svetkovinu sv. Jeronima, prezbitera i crkvenog naučitelja, nebeskog zaštitnika Papinskoga hrvatskog zavoda i Hrvatske crkve sv. Jeronima u Rimu. Foto: IKA Proslava je započela svečanim euharistijskim slavljem na hrvatskom jeziku koje je uz koncelebraciju rektora Marka Đurina, nekoliko rektora drugih rimskih Zavoda te tridesetak hrvatskih...

Zemni ostatci Bl. Alojzija Stepinca ostaju u katedrali

Rektor katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog mons. Zlatko Koren se je u emisiji „Aktualno“ Hrvatskoga katoličkog radija, u petak 30. rujna, osvrnuo na tijek obnove zagrebačke prvostolnice. Mons. Koren izvijestio je da su dosad napravljena 22 projekta i više od 40 elaborata analiza i istraživanja određenih segmenata...

Novi članovi i konzultori Dikasterija za komunikacije

Papa Franjo je 29. rujna imenovao nove članove Dikasterija za komunikacije te nove konzultore istoga tijela kojemu je na čelu katolički laik Paolo Ruffini. Kako je obznanio Tiskovni ured Svete Stolice, novi članovi Dikasterija za komunikacije su: biskup brazilske biskupije Campo Limpo mons. Valdir José de Castro, S.S.P., i nadbiskup talijanske nadbiskupije Perugia-Città delle Pieve mons. Ivan...

Proslavljen sveti Mihovil, zaštitnik Vojne kapelanije Vojarne „Božan Šimović“ u Čapljini

U sjećanju i molitvi za pokojnog narednika Borisa Krstića, njegovu suprugu Marijanu i njihova sina Roberta U četvrtak, 29. rujna 2022. u kapeli sv. Mihovila arkanđela proslavljen je nebeski zaštitnik vojne kapelanije u vojarni „Božan Šimović” u Čapljini. Misno slavlje predslavio je don Ivica Boras, župnik župe sv. Jure u Viru, uz koncelebraciju: vojnog kapelana u vojarni u Livnu fra Marija...

Proslavljen Dan provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri

Dan Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri svečano je proslavljen u srijedu 28. rujna 2022. u Samostanu sv. Frane u Zadru. Foto: IKA/ Franjevačka provincija sv. Jeronima/ Dan provincije u Zadru Dan provincije je nakon više godina okupio braću u zajedništvu koje je bilo obogaćeno prikladnim programom. Okupljanje braće i pozdrav provincijskog ministra Proslava je počela...

Proslavljen sv. Mihovil u Prenju

Svečano misno slavlje u nazočnosti okupljenih vjernika i hodočasnika iz drugih okolnih župa predvodio je don Slaven Ćorić, župnik župe Blagaj-Buna. Izvor: Crkva na kamenu U župnoj crkvi u Prenju 29. rujna svečano je proslavljen sv. Mihovil, nebeski zaštitnik ove župe. Svečano misno slavlje u nazočnosti okupljenih vjernika i hodočasnika iz drugih okolnih župa predvodio je don Slaven Ćorić, župnik župe...

Papa: Škole i sveučilišta prostori integracije za najranjivije

Sveti Otac u audijenciju primio sudionike konferencije održane na Papinskom sveučilištu Gregoriana, o temi „Inicijative u obrazovanju izbjeglica i migranata“ Papa Franjo sa sudionicima konferencije održane na Papinskom sveučilištu Gregoriana, o temi „Inicijative u obrazovanju izbjeglica i migranata“ (Vatican Media) Na kraju trodnevne konferencije održane na Papinskom sveučilištu Gregoriana o...

Proslavljena 9. obljetnica beatifikacije Miroslava Bulešića

Misno slavlje povodom 9. obljetnice beatifikacije Miroslava Bulešića, u srijedu 28. rujna u župnoj crkvi sv. Martina u Vrsaru, predvodio je umirovljeni porečki i pulski biskup Ivan Milovan. Misu su suslavili kancelar Porečke i Pulske biskupije mons. Sergij Jelenić, domaći župnik vlč. Lino Zohil te drugi svećenici, a prigodnu propovijed izrekao je vicepostulator u kauzi za kanonizaciju bl....

Udruga „RADIO MARIJA”

u Bosni i Hercegovini

Zagrebačka 18, 71000 Sarajevo

Intesa Sanpaolo Banka BiH

Obala Kulina Bana 9A

71000 Sarajevo, BiH

Broj računa: 154 160 20019 77216

Za uplate iz inozemstva:

SWIFT CODE: UPBKBA22

IBAN: BA391541602001977126

 

Kontakt

info@radiomarija.ba

Studio Sarajevo:

+387 33 263 055 (Redakcija)

+ 387 260 260 (Program uživo)

Studio Mostar:

Blajburških žrtava 33 E

+387 36 312 401 (Redakcija)

+387 36 312 400 (Program uživo)

Kršćanski glas u tvome domu i u svijetu