Dopustimo da Kristov mir uđe u naša živote, u naše domove, u naše zemlje – potaknuo je papa Franjo u uskrsnoj poruci Urbi et Orbi – Gradu i svijetu. Papa se pojavio u središnjoj loži na bazilici svetoga Petra zajedno s kardinalom Renatom Martinom i kardinalom Michaelom Czernyjem koji je prošlih tjedana dva puta putovao u Ukrajinu u susjedne zemlje koje zbrinjavaju izbjeglice, kako bi očitovao blizinu Crkve ukrajinskom narodu, izmorenom ruskom vojnom agresijom.

Krist je uskrsnuo

Papa je ponovio riječi koje je Isus upravio svojim učenicima: „Mir vama“, ali je pritom ovogodišnji Uskrs nazvao „ratnim Uskrsom“, jer „previše smo krvi vidjeli, previše nasilja“, i teško je „povjerovati da je Isus uistinu uskrsnuo, da je doista pobijedio smrt“. Ali, „Krist je uskrsnuo! Uistinu je uskrsnuo!“ Danas ga trebamo više nego ikad, na kraju Korizme koja kao da ne želi završiti – istaknuo je papa Franjo.

Jasna je aluzija na situaciju u Ukrajini, ali Papine misli idu i u zemlje u kojima se već desetljećima vode sukobi, u one koje proživljavaju dramatičnu humanitarnu krizu, ili ozbiljne probleme. Međutim, tu su i dvije godine pandemije. Bilo je vrijeme da zajedno iziđemo iz tunela, ruku pod ruku, ujedinjujući snage i resurse… Umjesto toga pokazujemo da u nama još uvijek postoji Kajinov duh koji Abela ne gleda kao brata, nego kao suparnika, te razmišlja kako ga ukloniti. Potreban nam je Uskrsli kako bismo vjerovali u pobjedu ljubavi, kako bismo se nadali pomirenju.

Mir za Ukrajinu

Rane na tijelu uskrslog Isusa znak su borbe koju je on za nas vodio i u kojoj je pobijedio oružjem ljubavi, kako bismo mi mogli imati mir, biti u miru, živjeti u miru – istaknuo je Papa te zazvao mir osvrćući se na ono što se događa u Istočnoj Europi. Neka bude mir za izmučenu Ukrajinu, tako teško iskušanu nasiljem i razaranjem okrutnog i besmislenog rata u koji je bila uvučena. Neka nad ovom strašnom noći patnje i smrti, uskoro svane nova zora nade! Neka bude izabran mir. Neka se prestane pokazivati sila i moć dok ljudi trpe.

Izbjeglice, prognanici, podijeljene obitelji, usamljene starije osobe i djeca siročad u Papinom srcu

Ponovno ističući da se svi trebamo zauzeti u traženju mira te potičući vođe naroda da poslušaju vapaj ljudi za mirom, Papa je kazao da u srcu nosi brojne ukrajinske žrtve, milijune izbjeglica i interno raseljenih osoba, razdvojene obitelji, starije osobe koje su ostale same, prekinute živote i razrušene gradove. U očima imam pogled djece koja su ostala siročad i koja bježe od rata. Gledajući ih, ne možemo ne čuti njihov vapaj boli, zajedno s boli brojne druge djece koja trpe diljem svijeta: one koja umiru od gladi ili nedostatka skrbi, one koja su žrtve zlostavljanja i nasilja, te one kojoj je uskraćeno pravo da se rode.

Neka milosrđe pobijedi sebičnost i individualizam

Ožalošćen svime što se događa, Papa međutim ne zaboravlja otvorena vrata brojnih obitelji i zajednica koje u cijeloj Europi primaju migrante i izbjeglice. Neka ta brojna djela milosrđa postanu blagoslov za naša društva, katkada izobličena tolikom sebičnošću i individualizmom, te pomognu učiniti ih otvorenima svima. Ali, papa Franjo se nada da će nas sukob u Europi podsjetiti i na druge situacije napetosti, patnje i boli koje – kako je rekao – pogađaju previše područja u svijetu, a koje ne možemo i ne želimo zaboraviti.

Neka se živi u bratstvu na Bliskom istoku i u Jeruzalemu

Nakon što se osvrnuo na nedavna zbivanja, Papa je započeo navoditi, u dugom nizu, zemlje kojima su molitve najviše potrebne. Neka bude mir na Bliskom istoku, godinama ranjavanom podjelama i sukobima. Na ovaj slavni dan molimo mir za Jeruzalem i mir za one koji ga ljube (usp. Ps 121 [122]), kršćane, Židove i muslimane. Neka Izraelci, Palestinci i svi stanovnici Svetoga grada, zajedno s hodočasnicima, iskuse ljepotu mira, življenja u bratstvu i slobodnom pristupu svetim mjestima u međusobnom poštovanju prava svakoga od njih.

Mir za zemlje izmučene napetostima i nasiljem te za cijelu Afriku

Papa je nastavio spominjući se narodā Libanona, Sirije i Iraka, te posebno za sve kršćanske zajednice koje žive na Bliskom istoku. Neka bude mir i u Libiji, kako bi nakon godinā napetosti pronašla stabilnost, i u Jemenu, koji trpi zbog sukoba koji su svi zaboravili, uz stalne žrtve – kazao je te izrazio nadu da će primirje, potpisano prošlih dana, stanovništvu vratiti nadu. Potom je potaknuo na molitvu za Mjanmar, u kojemu i dalje traje dramatičan scenarij mržnje i nasilja, kao i za Afganistan, u kojemu ne jenjavaju opasne društvene napetosti i u kojemu dramatična humanitarna kriza muči stanovništvo.

Svoj je zaziv Papa potom proširio na cijelu Afriku. Neka bude mir na cijelom afričkom kontinentu, kako bi prestalo iskorištavanje kojega je žrtva i krvarenje prouzročeno terorističkim napadima – posebno na području Sahela – te neka pronađe konkretnu potporu u bratstvu naroda. Neka Etiopija, pogođena ozbiljnom humanitarnom krizom, pronađe put dijaloga i pomirenja, te neka prestane nasilje u Demokratskoj Republici Kongo. Neka ne ponestane molitve i solidarnosti za narode na istoku Južne Afrike, pogođene razornim poplavama.

Problemi na američkom kontinentu

Na kraju je Papa molio za Latinsku Ameriku, u kojoj je pandemija pogoršala društvene uvjete, koji su već otežani slučajevima kriminala, nasilja, korupcije i trgovine drogom; te za put pomirenja kojim Katolička Crkva u Kanadi prolazi s autohtonim narodima.

Mir je primarna odgovornost sviju

Završavajući govor, Papa je ponovno spomenuo rat, te istaknuo da svaki sukob sa sobom nosi posljedice koje obuhvaćaju čitavo čovječanstvo; od žalovanja do drame izbjeglica, do gospodarske i prehrambene krize. Ali je pritom potaknuo sve da gledaju Isusa koji je pobijedio smrt i koji nam daje mir. Suočeni s kontinuiranim znakovima rata, kao i brojnim bolnim životnim porazima, Krist, pobjednik nad grijehom, strahom i smrću potiče nas da se ne predamo zlu i nasilju. Braćo i sestre, dopustimo Kristovu miru da nas pobijedi! Mir je moguć, mir je dužnost, mir je primarna odgovornost sviju – istaknuo je na kraju papa Franjo. 

Izvor: Vatican news

Objavljeno: 17.travnja 2022.