Najveće Marijansko svetište u Austriji nalazi se u Mariazellu, gradu u austrijskoj pokrajini Štajerskoj. U bazilici se nalazi čudotvorni kip majke Božje s djetetom Isusom, star 850 godina. Čuva se na sredini bazilike u kapeli. Ovo najveće svetište u Austriji je osnovano 21. prosinca 1157. godine. Marijazelska Gospa štuje se i kao majka Slavenskih naroda, kojoj rado hodočaste Hrvati iz Austrije, Hrvatske i BiH. Majka Božja iz Mariazella ne naziva se samo velika majka Austrije nego Majka slavenskih naroda te se časti kao velika Vladarica Mađara.

 Foto: Piljo Zečević

Nastanak Svetišta

Opat Otker iz benediktinskog samostana poslao je 1157. godine redovnika Magnusa, na područje Mariazell, koje je pripadalo samostanu. Redovnik je trebao preuzeti brigu o vjernicima koji tamo žive. S dopuštenjem opata Otkera, mogao je prenijeti svoj ručni rad, izrezbareni kip od lipovog drveta što predstavlja Majku Božju s djetetom Isusa u rukama. Na putu prema svom odredištu u kasnim večernjim satima, redovniku Magnusu se zapriječila velika stijena, te je on molitvom zavapio Bogorodici. Kamen se čudesno pomaknuo, put je postao prohodan, te je redovnik stigao na odredište. Redovnik je podigao ćeliju u koju je postavio Marijin kip, kojeg su svi častili. Tako je i mjesto dobilo ime Mariazell odnosno u prijevodu Marijina ćelija.

Grof Henrik i njegova žena doživjeli su čudo ozdravljenja u svetištu, te su u znak zahvalnosti izgradili  kapelu. Ugarski kralj je ovdje savladao tursku vojsku jer se zavjetovao majci Božjoj, te je sebi na prsa oblijepio lik Majke Božje. 13. rujna 1983. godine u ovo svetište hodočastio je papa Ivan Pavao II. Tada je darovao svetištu jednu zlatnu misnicu koja se i danas koristi te jednu bijelu krunicu. Papa Benedikt XVI. 2006. godine posjetio je svetište. Svetište godišnje posjeti oko 800. 000 hodočasnika. Kroz stoljeća, bilo  je mnogo obraćenja i čudesnih ozdravljenja.

 Hodočaće Hrvata 

U subotu, 17. lipnja 2023. godine u svetište Mariazell hodočastili su vjernici iz svih Hrvatskih katoličkih misija (HKM) u Austriji. Križnom putu u 11h te slavljenju sv. Mise nazočilo je preko 600 Hrvata iz cijele Austrije. Pater Sebastijan, kao domaćin u svetištu, pozdravio je sve hodočasnike rekavši da je Mariazell središnje mjesto gdje ljudi otkrivaju dimenziju svog života. Zahvalio se svim organizatorima ovog hodočašća Hrvata iz Austrije i zaželio "lijepu, živu sv. Misu koja će nas povezati s Bogom i majkom Marijom"

Svečano misno slavlje predvodio je fra Josip Pasariček uz koncelebraciju fra Ilije Mijatovića (HKM St. Pölten), fra Marka Vukodića (HKM Beč) i Vjekoslava Lozića (HKM Linz). U svojoj propovijedi fra Josip Pasariček je pojasnio poruke evanđelja dana, o događajima na svadbi u Kani Galilejskoj te kazao kako je svaka sv. Misa koja je doživljena i slavljena otvorenog srca zapravo predokus neba. Crkva naziva sv. Misu i gozbom ljubavi.

Tumačivši evanđelje, naglasio je da je u evanđelju dana u prvom planu Marija a ne Isus. "Koliko puta Marija i nama svaki dan govori - Što god vam rekne učinite tako.” Istaknuo je kako vjernici ne trebaju sve te događaje koje je Isus činio nazvati čudom. "To je za nas vjernike izljev Božje ljubavi, a čuda su za ateiste. Nije nužno tražiti neko veliko čudo na drugim mjestima jer se Božji spomen - čin ljubavi ostvaruje na svakom misnom slavlju. Svećenik to ima u rukama u Pretvorbi i od toga nema većeg čuda. Marija je s nama i Isus je s nama i oni računaju na nas, svatko od nas ima svoj zadatak. Kao sv. Franjo trebamo pitati: Gospodine što još trebam učiniti, je li to sve Gospodine što mogu učiniti? Život je samo jedan i nema popravnog, zato neka nam nikad ne manjka “vina ljubavi”. Neka nam Isus uvijek to umnaža, po Marijinom zagovoru i po Euharistiji."

Izvor: Piljo Zečević/RM BiH

Objavljeno: 19.lipnja 2023.