Vjernici iz svih hrvatskih katoličkih zajednica u Austriji hodočastili su 29. lipnja 2024. u marijansko svetište Mariazell. Preko 600 Hrvata iz cijele Austrije prisustvovalo je križnom putu i svetoj misi, nakon kojih su upriličeni zajednički ručak i druženje za okupljene vjernike.

Tekst i foto: Piljo Zečević

Domaćin hodočašća pater Sebastian Augustinov pozdravio je sve hodočasnike, zahvalio se organizatorima te naglasio da je Mariazell važno mjesto, na kojem ljudi otkrivaju duhovnu dimenziju svog života. Svečano misno slavlje predvodio je fra Ivica Janjić iz Hrvatske katoličke misije Graz uz koncelebraciju fra Ilije Mijatovića (HKM St. Pölten), fra Marka Vukodića (HKM Beč), Vjekoslava Lozića (HKM Linz) i Petra Cevekana (HKM Linz).

U svojoj je propovijedi fra Marko Vuković istaknuo sudjelovanje na hodočašću kao izraz zahvale Nebeskoj Majci Mariji, ali i čin molitve kojom ju vjernici mole da ih i dalje prati na njihovu životnom putu. Spomenuo je i svetog Petra i Pavla, čiji je spomendan Crkva na taj dan slavila te ih opisao kao dva stupa Crkve, koji su čuli Božji glas i promijenili svoj život uskladivši ga s Božjom voljom. Sveti Petar je čak tri puta zatajio Isusa i nakon toga gorko zaplakao. Kasnije je postao predvodnik apostola i veliki crkveni naučitelj. Savao progoni Crkvu, ali na putu za Damask čuje Božji glas, nakon čega doživljava obraćenje i postaje jedan od najvećih teologa svoga vremena. Fra Vuković je naglasio kako bi životi ove dvojice velikana trebali svijetliti kao uzor i primjer vjernicima kako bez straha i zadrške postati odani Bogu. Oni su ujedno i primjer svetih svećenika, za kojima Crkva i danas žeđa, stoga je itekako važno moliti Gospodina da nam podari što više svetih svećenika.

Svetište i njegova povijest
Svetište Mariazell najveće je marijansko svetište u Austriji, koje se nalazi u istoimenome mjestu, udaljenome 120 kilometara jugozapadno od Beča. Na središnjem mjestu bazilike koja pripada ovom svetištu nalazi se čudotvorni kip Majke Božje s djetetom Isusom, star preko 850 godina. Majka Božja iz Mariazella ne naziva se samo Velikom Majkom Austrije, već i Majkom Slavenskih Naroda te joj rado hodočaste Hrvati iz Austrije, Hrvatske i BiH.

Također se posebno slavi i kao Velika Vladarica Mađara.

Svetište je osnovano 21. prosinca 1157. godine. Benediktinski opat Otker poslao je 1157. godine redovnika Magnusa na područje koje je pripadalo samostanu, sa zadatkom preuzimanja brige o vjernicima koji žive na tom području. Redovnik je s dopuštenjem opata ponio svoj ručni rad – izrezbareni kip od lipova drveta, koji predstavlja Majku Božju s djetetom u rukama. Na putu prema svom odredištu, u kasnim večernjim satima, put mu je neočekivano put zapriječila velika stijena. Nakon što se redovnik molitvom obratio Bogorodici, kamen se čudotvorno pomaknuo te je put bio prohodan i on je stigao na svoje odredište.

U znak zahvalnosti Magnus je podigao ćeliju, u koju je postavio Marijin kip. Tako je i mjesto dobilo ime Mariazell, što bi u prijevodu glasilo Marijina ćelija.

Uz mjesto se vežu i brojna druga čudesa. Među njima je i čudesno ozdravljenje grofa Henrika I. U znak zahvalnosti za primljeno ozdravljenje grof je sa suprugom dao izgraditi kapelu. Zanimljivo je spomenuti i činjenicu da je ugarski kralj Ljudevit I. u Mariazellu savladao tursku vojsku, i to nakon što se zavjetovao Majci Božjoj te na svoja prsa zalijepio njezin lik.

13. rujna 1983. godine u ovo je svetište hodočastio i papa Ivan Pavao II. te tom prilikom svetištu darovao zlatnu misnicu, koja se i danas koristi, te bijelu krunicu. Papa Benedikt XVI. posjetio je svetište 2007. godine, povodom obilježavanja 850. godišnjice njegova osnutka. Svetište godišnje posjeti oko 800 000 hodočasnika te je poznato po brojnim obraćenjima i čudesnim ozdravljenjima.

Izvor: P.Z./RM BiH
Objavljeno: 2. 7. 2024.