Ovu godinu Hrvatsko kulturno društvo Napredak proglasilo je godinom Kraljice Katarine Kosača Kotromanić i posvetilo obilježavanju 600 godina od njezinog rođenja (1424.- 2024.) kao i organizaciji međunarodnog znanstvenog skupa. O tome je u intervju za Hrvatski Medijski Servis govorio dr. sc. Anto Ivić, član Središnje uprave HKD Napredak i kolumnist HMS-a.

HMS: Kraljica Katarina predstavlja povijesni lik utkan u svijest naroda. Ali, koliko se, nakon toliko stoljeća, može reći da je govor o tomu uopće aktualan?

IVIĆ: Katarina je imala više životnih uloga. Za razliku od onih namijenjenih prosječnom čovjeku, kao što su biti žena i majka, rodivši se u obitelji velikaša, život joj je odredio i druge zadatke. Ženidbene veze u tim krugovima ostvarivane su unutar vlastitog staleža, i možemo reći na tadašnjoj ustaljenoj „međunarodnoj“ razini i u probranim krugovima. Da nije bila sudionik prijelomnih događaja za zemlju u kojoj je bila na odgovornom mjestu s članovima svoje obitelji, vjerojatno ni trag o Katarini u povijesti ne bi bio toliko izražen ni bitan. A njezina uloga kao i život bili su vrlo kompleksni.

Prvo treba istaknuti da je njezin brak s bosanskim kraljem bio u funkciji konsolidacije unutarnjih snaga protiv snažnog neprijatelja koji je već neko vrijeme bio vojno stacioniran u srcu Bosne. Osmanlije su se nametnule u početku kao pomagači jednih velikaša u sukobu s drugima, a zatim kao činitelj kojeg ni sam kralj nije mogao ukloniti iz zemlje, već se dovijati kako izaći na kraj s njihovim, kolokvijalno rečeno „reketarenjem“.

Kraljica Katarina Kosača

Katarina je postavši kraljeva žena i majka njihove djece zadržala jednostavnost i pristupačnost u kontaktu s običnim ljudima, što se zapamćeno u usmenoj baštini. Doživjela je i smrt svoga muža, a kralj posinak ju je iz osobnoga poštovanja i želje za održavanje dobrih odnosa s obitelji Kosača i dalje zadržao na dvoru.

Težak osobni udarac Katarini su bili obiteljski gubitci i tragedija nastala nakon osmanlijske invazije. U rasapu zemlje odvojena je od svoje djece. Zbog nastalih neprilika, bez obzira na ekonomske okolnosti koje su joj omogućile život, postala je izbjeglica i migrant. Spas je našla na zapadu, u Rimu, koji je bio utjecište mnogih nesretnika s istoka koji su ostali bez svoje domovine. Čak i tada, ona ostaje markantna osoba u Rimu, prepoznatljiva po stalnoj brizi za svoju djecu i svoju domovinu.

HMS: Povodom obljetnice kraljičinog rođenja, Hrvatsko kulturno društvo Napredak je u širokom spektru svojih aktivnosti pokrenulo inicijativu, i s drugim institucijama organizira međunarodni znanstveni skup koji se treba održati u listopadu. Međutim, taj događaj nije povezan isključivo sa životom i ulogom kraljice Katarine. Jeste li njime htjeli staviti naglasak na istraživanje prošlosti i povijest prostora na kojem živimo?

IVIĆ: U mnogobrojnim događajima iz područja kulture koje realiziraju više od 60 podružnica HKD Napredak u BiH i inozemstvu te aktivnostima sportskih i kulturno-umjetničkih društava pod njegovim okriljem, Napredak ne zanemaruje stručnu i znanstvenu potporu stipendirajući studente, ali i organizirajući ovakve skupove. Svakako važnu ulogu u organizaciji ovog skupa ima i Institut za kulturu i tradiciju Hrvata u BiH ( HI BiH), koji djeluje u sastavu HKD Napredak.

Htjeli smo staviti naglasak ne na jednu osobu, već na opće posljedice sudbonosnih događanja kojima nestaje Bosansko Kraljevstvo. A činjenica da je kraljica Katarina bila sudionik onoga što se ovdje događalo sasvim je logična poveznica i izvrstan povod za to obilježavanje. Stoga, dan ranije, i na sam spomendan kraljice Katarine Kosača Kotromanić, 24. i 25. listopada ove godine, 24 izlagača iz šest zemalja, istaknutih u području svoga rada, predstavit će rezultate znanstvenih istraživanja na skupu pod nazivom „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“. Zahvaljujući suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru i ujedno suorganizatorom, skup će se održati u prostorijama Filozofskog fakulteta.

Uz moju malenkost kao predsjednika Organizacijskog odbora, te dopredsjednika HKD Napredak Miroslava Landeku, u organizaciju su još uključeni kolegice i kolege: izv. prof. dr. sc. Dijana Pinjuh i Zvonimir Herceg s Filozofskog fakulteta u Mostaru, izv. prof. dr. sc. Marko Rimac s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i dr. sc. Matijas Baković s Instituta za istraživanje migracija u Zagrebu. A znanstveni odbor čine znanstvenici i sveučilišni profesori iz više zemalja.

Pokrovitelj skupa će biti Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti BiH. Uz ranije napravljene, s ciljem konačnog usuglašavanja, 22. kolovoza su održani sastanak predstavnika HKD Napredak – u sastavu predsjednik Nikola Čiča, dopredsjednik Miroslav Landeka i Anto Ivić, predsjednik Organizacijskog odbora, s dekanom Filozofskoga fakulteta Draženom Barbarićem i sastanak s predsjednikom HAZU BiH akademikom Mladenom Bevandom. Svakako najveći teret ovog velikog i važnog projekta bit će na nama u Mostaru gdje se skup i održava, a mogu kazati kako smo dopredsjednik Landeka i ja na ovim sastancima iznijeli sve aktivnosti koje smo do sada poduzeli i završili i koje još trebamo svi zajednički uraditi kako bi taj skup bio na visokoj razini u svakom pogledu, znanstvenom, organizacijskom, medijskom.

HMS: Čini li se ipak suvišnim diskutirati i istraživati temu propasti Bosanskog Kraljevstva o čemu su organizirani različiti simpoziji u proteklih desetak ili petnaest godina u različitim gradovima i institucijama, i radi li se o, grubo rečeno, „recikliranju“ poznatih stvari?

IVIĆ: Moram naglasiti da su potraga za novim izvorima i interpretacija prošlosti s prikupljenim novim spoznajama i analizama stalni zadatak znanstvenika. Također ističem da su ranija znanstvena okupljanja jači naglasak stavljala na same okolnosti pada Bosanskoga Kraljevstva, pa i neposredna razdoblja prije i poslije toga, nego na njegove dugoročne posljedice. A tomu, premda se čini poznatim, još uvijek nije pristupljeno dovoljno sustavno i obuhvatno. Stoga ćemo rado čuti rezultate novih znanstvenih metodoloških istraživanja.

Prijelomna sredina 15. stoljeća uzrokovala je u narednim stoljećima takve diskontinuitete, demografske promjene i migracijska kretanja kakva nisu postojala od prodora tzv. „barbarskih“ upada u Rimski Ilirik. Teme o kojima će biti govora, dijelom će ipak obuhvatiti i razdoblje prije rasapa Kraljevstva, a dijelom će se ticati i daljeg razdoblja Novog vijeka, ali su aktualne i s današnje točke gledišta. Radi zajedničke dobrobiti i suživota svih koji dijele naše prostore, o takvim temama je dobro na akademskoj razini argumentirano i otvoreno razgovarati.

HMS: Uz zahvalu što ste upravo za HMS i putem nas javnost upoznali s ovim velikim i važnim projektom, želimo vam uspješan nastavak rada HKD Napretku i HI BiH na ovom i narednim projektima s ciljem opće društvene dobrobiti.

IVIĆ: Hvala na prigodi da u ime Središnje uprave HKD Napredak najavim ovaj događaj kojim se ne iscrpljuju strateški planovi Društva na širem kulturnom i znanstvenom području. Naravno, u vremenu koje je pred nama svakako će biti prostora da vas i javnost još više i detaljnije informiramo o ovom značajnom međunarodnom znanstvenom skupu, programu, svim sudionicima i temama koje će biti zastupljene.

Donosi: HMS/HKD Napredak

Objavljeno: 26. kolovoza 2024