Franjevačka provincija Bosna Srebrena objavila je, 26. rujna na svojoj mrežnoj stranici zaključke s „Kapitula franjevačkih jubileja“ održanog na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu od 15. do 17. rujna 2024., a prenosimo ih u cijelosti
Franjevačka provincija Bosna Srebrena objavila je, 26. rujna 2024. na svojoj mrežnoj stranici zaključke s „Kapitula franjevačkih jubileja“ održanog na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu od 15. do 17. rujna 2024., a prenosimo ih u cijelosti:
Na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu od 15. do 17. rujna 2024. održan je Kapitul franjevačkih jubileja. Nakon promišljanja o tri važne franjevačke teme: karizma, bratstvo, poslanje, zadnjega dana Kapitula, u zajedništvu s drugim članovima franjevačke obitelji (sestre klarise, školske sestre franjevke, Franjevački svjetovni red i Franjevačka mladež) doneseni su zajednički zaključci koji će biti poslani svim provincijskim mjesnim bratstvima Bosne Srebrene i Južnoslavenskoj konferenciji provincijalnih ministara OFM. Ovi zaključci će poslužiti tajništvu Konferencije da od zaključaka svih provincija izradi sintezu koja će biti poslana Generalu reda i njegovu definitoriju te, zajedno s pristiglim izvještajima iz svih Konferencija Reda manje braće, predstavljat će temeljni materijal za rad Kapitula na rogožinama na razini Reda, koji će se održati od 2. do 8. lipnja 2025. godine
KARIZMA
1. Razlučivanje o zvanjima: pratnja i kriteriji za primanje kandidata
Obzirom da Sjemenište nije više glavni izvor duhovnih zvanja, izvor duhovnih zvanja trebamo tražiti u postulantima. Stoga Postulatura kao institucija u našoj zajednici zaslužuje više pažnje. U tom smislu potrebno je osmisliti kvalitetniji način rada s kandidatima. Potrebno je još više stručne suradnje s kvalificiranim kadrom, kako bi odgojiteljima pomogli u procjeni kandidata i u njihovu praćenju tijekom formacije.
Zvanje dolazi od Očeva srca, po Isusu Kristu i kroz srca roditelja do pozvanoga, nakon čega slijedi odgovor pozvanoga. Zvanja se potiču osobnim svjedočanstvom vjere koje je najbitnija komponenta. Potencijalna duhovna zvanja dolaze iz Franjevačke mladeži i Konvikta Franjevačke klasične gimnazije. Potrebno je više rada na pastoralu duhovnih zvanja.
2. Život vjere braće: duhovnost svakodnevnog života
Pored osobne molitve izuzetno je važna i zajednička molitva s braćom, kao i ostale zajedničke točke. Na poseban način treba njegovati molitvu za duhovna zvanja, kao i druge vidove molitve kao što je molitva osluškivanja, adoracija pred Presvetim.
Braći je potrebno više osjetljivosti u međusobnim odnosima. Mali znakovi pažnje brige za brata su također oznaka duhovnosti svakodnevnog života.
3. Karizmatski identitet u odnosu na Potvrđeno Pravilo
Potvrđeno Pravilo je odrednica prema kojoj se ravna život nas franjevaca u stalnoj otvorenosti djelovanju Duha Svetoga. Prilike u pojedinim zemljama u kojima su franjevci djelovali i djeluju zahtijevaju od franjevaca otvorenost potrebama mjesne Crkve u kojoj djeluju, što je bilo i kriterij opstanka našega Reda u prošlosti.
Naša zajednica velikim dijelom je pastoralne naravi. Zahvaljujući toj prisutnosti, načinu djelovanja i blizine s narodom mi još uvijek imamo velik broj braće i poprilično smo rasprostranjeni. Uvažavamo kritiku da bi neke forme našega života trebalo prilagoditi pravilima, npr. da braća ne žive sama.
Korisno je podsjetiti da su na II. Lionskom saboru dokinuti svi redovi osim franjevaca, dominikanaca i karmelićana uz obrazloženje da oni koriste Crkvi. Sveti Bonaventura je preoblikovao franjevačko zakonodavstvo i da nije tako vjerojatno ne bi bilo ni franjevačkog reda. Tu dolazimo do sintagme koje su franjevci u Bosni svjesni i koje su se držali – secundum loca et tempora.
4. Uloga Manje braće u Crkvi i svijetu
Manja braća su pozvana da služe Crkvi. Franjo je uvijek ostao u okvirima Crkve, za razliku od brojnih drugih reformatora. Franjevci u Bosni su pastoralno najangažiranija zajednica u našoj mjesnoj Crkvi. Od ukupnog broja vjernika kojima služe veliki broj zauzimaju župe s malim brojem vjernika. I oni pripadaju skupini rubnih koji su na bilo koji način potrebni naše pomoći, mladi i stari, bolesni i nemoćni, zapostavljeni i diskriminirani.
U našem svijetu smo pozvani na proročko-kritičku ulogu, ne samo zbog nas samih već zbog naše braće i sestara kojima smo poslani i koji su potrebni naše pomoći. Ljudi drugih pripadnosti – religijsko-nacionalnih i kulturnih također su mjesto Božjeg poslanja i susreta, posebno kod nas u Bosni. Naša duga povijest i životi brojnih fratara potiču nas da i u ovom vremenu posvemašnje stagnacije budemo Božji glas mira i dobra, Božji glas poslanja i ohrabrenja.
5. Manja braća u odnosu na integralnu ekologiju i skrb za zajedničku kuću
Sveti Franjo je zaštitnik ekologije. Svi općenito crkveni i franjevački dokumenti posebno govore o zaštiti životne sredine i naše zajedničke kuće – planete Zemlje. Zbog društveno-političkih prilika u kojima se još uvijek prebrojavaju nacionalna krvna zrnca tema ekologije još nije došla u fokus šire javnosti. Ona ostaje tek na nekim nižim aktivnostima.
Franjevci su na ovom polju aktivni u određenim mjestima tako što podučavaju ljude o ovoj problematici, sudjeluju i organiziraju određene aktivnosti na ovu temu, ili su javno podržali ekološke inicijative. Također, hvalevrijedno je spomenuti i ediciju prof. Dalibora Balliana objavljenu u našem Franjevačkom medijskom centru Svjetlo riječi o prirodi Bosne i Hercegovine koja je posljednjih godina objavljena i koja je kod ljudi od struke pobudila značajan interes.
Smatramo da imamo moralnu odgovornost da stanemo uz ljude koji se bore protiv uništavanja naše zajedničke kuće. Nažalost, propustili smo priliku reagirati svojim glasom na neke projekte kao što su: otvaranje rudnika u Varešu, potencijalno iskapanje litijuma u Tuzli, izgradnju mini-hidrocentrala. To su životno važne teme i svakako se tiču i nas. Potrebno je podržati ljude koji se bore za dobru stvar i reagirati sa službenih provincijskih razina na zlo koje se događa. Možda ništa nećemo promijeniti, ali makar ćemo pokazati da smo kao zajednica bili protiv zla i protiv uništavanja zajedničke nam kuće, a u ljudima koji se na tom planu bore imat ćemo saveznike za činjenje dobra u mnogočemu.
Bitno je također naglasiti da se govorom o ekologiji, što je svakako potrebno, ne umanji važnost odlučnijeg zauzimanja u zaštiti nerođenih, jer zaštita nerođene djece je pitanje kojem moramo posvetiti najviše pozornosti i entuzijazma kada je riječ o životu i životnoj sredini.
BRATSTVO
1. Organizacijske strukture upravljanja i animiranja
Budući da su organizacijske strukture upravljanja i animiranja igrale i igraju važnu ulogu u našem franjevačkom poslanju, potrebno je svratiti dodatnu pozornost na upravljanje kao služenje iz ljubavi, na institucionalnu i osobnu dužnost animiranja duha bratstva i malenosti te napose na duh međusobnog slušanja i poštivanja svakog brata, neovisno o službi koju on vrši.
2. Ekonomija i korištenje vremenitih dobara
Ekonomija treba biti u službi živih ljudi: braća se materijalnim sredstvima trebaju služiti, a ne služiti im. U korištenju vremenitim dobrima treba – u duhu zavjetovanog siromaštva – ostati blizak „običnim“ ljudima, odnosno manjima od malenih. Potrebno je, stoga, uložiti dodatne napore kako bismo vremenita dobra još zauzetije dijelili s potrebnima i perifernima.
3. Sinodalno iskustvo u našim provincijskim i mjesnim bratstvima
U duhu sinodalnosti trebalo bi intenzivirati međusobno slušanje i uvažavanje, zajedničko razlučivanje i suodgovornost, budući da smo – kao Franjevačka obitelj i narod kojem smo poslani – svi na istoj barci.
4. Odnosi i inicijative s Franjevačkom obitelji
Potrebno je nastaviti njegovati dobre odnose s drugim članovima Franjevačke obitelji, napose sa sestrama klarisama, školskim sestrama franjevkama, ostalim družbama koje žive po pravilu Trećega samostanskog reda sv. Franje, OFS-om i FRAMOM te ojačati među-provincijsku suradnju i predanije raditi na izgradnji svijesti pripadnosti istoj/jednoj franjevačkoj karizmi proširenoj po cijelome svijetu.
5. Nazočnost braće na periferijama, među posljednjima.
U skladu s franjevačkom karizmom svjesne pristranosti prema rubnima trebalo bi osnažiti franjevačku prisutnost među perifernima, napose među starima, bolesnima, ratom i drugim nedaćama izranjenima, od drugih skrajnutima, odnosno suvremenim gubavcima.
POSLANJE
Poslanje pretpostavlja odnos sa Svevišnjim i vjeru u Boga koji želi spasiti sva svoja stvorenja kako je to rekao i sv. Franjo u svojoj Oporuci. Sa stajališta našeg odnosa povjerenja u Boga odgovaramo na izazove ovoga svijeta: što smo nesebičniji prema drugima, to smo bolji franjevci. Najvažnije je u našem poslanju istaknuti osobni odnos povjerenja i ljubavi s Bogom i ljudima. Trebamo biti svjesni kako nas osobe, a ne stvari čine sretnima.
Prednosti našeg franjevačkog poslanja u Bosni:
- Naša Provincija Bosna Srebrena, koja je kroz sva stoljeća svoga postojanja živjela i živi u multikulturnom društvu u kojem su živjeli različiti narodi i religije, može u tom svom poslanju poslužiti kao primjer ili model u ostvarivanju kulture prihvaćanja i suživota.
- Višestoljetna sposobnost traženja rješenja u evanđeoskom duhu tijekom raznih političkih i društvenih sistema koji nam uopće nisu bili blagonakloni, ali smo vjerom u Isusa Krista i slijedeći stope sv. Franje, svojom sposobnošću reagiranja na postojeće izazove uvijek uspijevali preživjeti i ostati uza svoj narod kao i danas.
- Način života u takvom okruženju učinio nas je prepoznatljivima u općoj Crkvi i Redu kao franjevce spremne za dijalog s drugim i drugačijima.
- Naša provincija je stoga uvijek prednjačila u mirovnim inicijativama i aktivnostima na našem području. I danas imamo Franjevačku klasičnu gimnaziju u kojoj polovica đaka nisu katolici. U vremenu sukoba kako na lokalnoj, tako na općoj svjetskoj pozornici, ostajemo otvoreni mirovnim inicijativama i nastojimo smirivati tenzije u našoj državi koja je još uvijek opterećena međunacionalnim trvenjima.
- Svjesni svog franjevačkog poslanja, ne umaramo se u propagiranju pravde, mira i integriteta svega stvorenoga, kao i zaštiti života od začeća do smrti.
- Kao veliku prednost naše Provincije ističemo vrlo živu i aktivnu Franjevačku mladež i Franjevački svjetovni red koji skupa s našim fratrima po župama i samostanima pomaže starima, bolesnima i ostavljenima, a preko naše Humanitarne organizacije Kruh sv. Ante prehranjujemo ljude u pučkim kuhinjama.
- Svoju otvorenost pokazujemo i prema subraći iz drugih Provincija, prihvaćajući njihove samostane i župe koje oni više nisu u mogućnosti opsluživati. A već nekoliko godina prihvaćamo i studente iz afričkih provincija kojima smo omogućili studij i izobrazbu.
- Naša braća kao misionari djeluju na nekoliko kontinenata i vrlo često su izlazila ususret i potrebama Reda za misionarskim djelovanjem. Svjesni da smo dio šireg međunarodnog franjevačkog bratstva, ostajemo otvoreni za potrebe našeg Reda.
Poteškoće u ostvarivanju našeg poslanja:
- Ratna razaranja i s time povezana demografska devastacija naroda iz kojeg biološki potječemo, što se onda itekako osjetilo u opadanju broja zvanja.
- Suvremeni instant mentalitet koji se ogleda u sklonosti ka nedomišljenim i brzim rješenjima.
- Konstantna nestabilna i nepovoljna ekonomsko-politička situacija u državi.
- Ovisnost o novim tehnologijama i društvenim mrežama i supstancama
- Sve agresivnije propagiranje rodne i LGBTQ ideologije koja nastoji iz temelja promijeniti naravne i Božje zakone.
U ime kapitularaca
fra Zdravko Dadić, provincijal Bosne Srebrene
Izvor: bosnasrebrena.ba
Objavljeno: 27. 9. 2024.
