Prema statističkim podatcima digitalizacije u Europi, na osnovu istraživanja Eurostat-a, više od 60 % poljoprivrednika koristi neku vrstu digitalne tehnologije u svojim operacijama.

Piše: Anita Kukolj, magistra poljoprivrede

I poljoprivreda može biti moderna! Iako na prvu možda zvuči kao neobična kombinacija, činjenica je da tehnologija napreduje velikom brzinom, kako u drugim granama tako i u poljoprivredi. Poljoprivreda se, barem na našim prostorima, donedavno odupirala tehnološkom napretku i digitalizaciji, jer kao što znamo, svaki poljoprivrednik voli ući u svoj voćnjak, osloniti ruke na kukove i odokativno procijeniti što mu je potrebno za „uspješnu” proizvodnju, ma koliko god to smiješno zvučalo. Treba znati da takozvana digitalna poljoprivreda više nije želja već potreba, jer su pred nama veliki izazovi narednih godina, poput onih nama trenutno poznatih, a to su: klimatske promjene, sve veća potražnja za hranom, ekološka i zdravstvena održivost, ograničenost prirodnih resursa i sama ekonomska recesija. Naša regija trenutno kasni za naprednom tehnologijom jer se i sami poljoprivrednici slabo odlučuju za nju zbog nepovjerenja u tehnologiju, nepoznavanja prednosti koje tehnologija pruža i zbog nedostatka financijskih sredstava. Zanimljiva je činjenica da se poljoprivreda kao jedna od temeljnih grana čovječanstva nalazi na zadnjem mjestu po stupnju digitalizacije i primjene digitalnih rješenja. Upravo ova informacija ukazuje da je poljoprivredu potrebno mijenjati, modernizirati i uvesti tehnologije koje povećavaju produktivnost. Digitalizacija u poljoprivredi predstavlja ključni element transformacije ovog sektora kroz primjenu naprednih digitalnih tehnologija. Ova digitalizacija istražuje kako Internet stvari (IoT), umjetna inteligencija (AI), robotika te napredne tehnologije kao što su LoRa odašiljači, kamere za snimanje zemlje te DJI dronovi mijenjaju način na koji se gaje usjevi, brine o stoci te upravlja resursima, radi poboljšanja efikasnosti, produktivnosti i održivosti poljoprivredne proizvodnje.

Jedna od digitalnih tehnologija su IoT (Internet stvari) koji omogućavaju poljoprivrednicima prikupiti detaljne podatke u stvarnom vremenu o stanju tla, vlažnosti, pH vrijednosti, osvjetljenju te zdravlju stoke putem senzora. Ovi podatci se automatski prenose u oblak gdje se koriste za analizu i optimizaciju poljoprivrednih operacija. Primjena IoT tehnologije u poljoprivredi omogućava preciznije upravljanje navodnjavanjem, gnojidbom te zaštitom usjeva. Umjetna inteligencija (AI) koristi se za analizu velikih količina podataka kako bi se identificirali uzorci i donosile informirane odluke. AI algoritmi mogu predviđati prinos usjeva na temelju podataka o vremenskim uvjetima, tipu tla i prethodnim godinama uzgoja. Također, AI se koristi za prepoznavanje bolesti ili štetnih organizama te za optimizaciju uzgojnih praksi što dovodi do povećane produktivnosti i smanjenja troškova proizvodnje. Robotika je ključna za automatizaciju poljoprivrednih operacija kao što su berba voća i povrća, sjetva te tretiranje fitofarmaceutskim sredstvima. Roboti smanjuju potrebu za radnom snagom, povećavaju efikasnost te smanjuju troškove. Integracija robotike u poljoprivredne operacije omogućava bolju kontrolu nad procesima uzgoja te brži odgovor na promjene uvjeta u okolini. LoRa odašiljači (Long Range) predstavljaju tehnologiju za bežični prijenos podataka i omogućava poljoprivrednicima pokrivanje velikih ruralnih područja s minimalnom potrošnjom energije. Ova tehnologija je korisna za praćenje stoke, meteorološke podatke te druge parametre koji se mogu primijeniti u preciznoj poljoprivredi. Kamere za snimanje zemlje montirane su na visokim tornjevima ili dronovima koji snimaju visokokvalitetne fotografije ili videozapise poljoprivrednog zemljišta. Ovi podatci pomažu poljoprivrednicima u nadgledanju rasta usjeva, identifikaciji bolesti i štetnih organizama te optimizaciji upotrebe resursa kao što su voda i gnojiva. DJI dronovi za agrikulturu, kao vodeći proizvođač dronova, nudi specijalizirane modele za poljoprivredu koji mogu izvoditi različite zadatke kao što su mapiranje usjeva, praćenje rasta usjeva, analiza polja te tretiranje fitofarmaceutskim sredstvima i gnojivima. Dronovi omogućavaju brzu i efikasnu inspekciju velikih poljoprivrednih površina, čime se poboljšava upravljanje i optimizacija poljoprivrednih operacija. Danas, diljem Europe primjenjuje se digitalna tehnologija u praksi, kao npr. Farming-as-a-Service (FaaS) model u Nizozemskoj koji integrira IoT, AI i robotiku za automatizaciju i optimizaciju poljoprivrednih operacija. Također, u Danskoj se koriste napredne tehnologije za precizno navodnjavanje i upravljanje stokom. U Španjolskoj, dronovi se sve više koriste za nadzor vinograda i maslinika radi optimizacije berbe i upotrebe resursa. Ovi dronovi snimaju visokokvalitetne fotografije koje se analiziraju pomoću AI kako bi se identificirale zone s visokim potencijalom za razvoj ili potrebe za dodatnim tretmanima. Primjerice, aplikacije za upravljanje zalijevanjem u Italiji pomažu poljoprivrednicima optimizirati upotrebu vode, dok aplikacije za praćenje stanja usjeva u Francuskoj omogućavaju precizno upravljanje gnojidbom.

Prema statističkim podatcima digitalizacije u Europi, na osnovu istraživanja Eurostat-a, više od 60 % poljoprivrednika koristi neku vrstu digitalne tehnologije u svojim operacijama. U zemljama poput Njemačke i Francuske, primjena IoT u poljoprivredi značajno je porasla, dok je u zemljama kao što su Španjolska i Italija evidentiran brzi rast u korištenju dronova za nadzor i analizu usjeva, dok u Bosni i Hercegovini, prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, više od 40 % poljoprivrednika u zemlji koristi neku vrstu digitalne tehnologije u svojim operacijama. Ovi podatci pokazuju trend rasta u primjeni digitalnih tehnologija u poljoprivredi, sa naglaskom na povećanju efikasnosti i održivosti poljoprivredne proizvodnje. Trenutno u BiH najveća dostupnost digitalizacije su robot kosilice, agrostanice koje imaju višestruku korist za okoliš, lokalnu zajednicu, te poljoprivredu. Tu je i aplikacija za dijagnostiku (Plant Doctor) koja olakšava dijagnostiku i njegu bilja radi učinkovitijeg upravljanja zdravljem bilja. Kako bi olakšali poljoprivrednicima, digitalizacija donosi niz prednosti kao što je povećanje produktivnosti, smanjenje troškova, održivost i preciznost.

Unatoč prednostima, digitalizacija u poljoprivredi Bosne i Hercegovine suočava se s izazovima kao što su visoki početni troškovi implementacije tehnologija, potreba za obukom poljoprivrednika te osiguranje pristupa digitalnoj infrastrukturi u ruralnim područjima. Budućnost digitalizacije poljoprivrede u Bosni i Hercegovini vidljiva je kroz daljnji razvoj tehnologija kao što su IoT, AI i dronovi. Integracija ovih tehnologija omogućit će daljnju modernizaciju sektora te povećanje konkurentnosti poljoprivrednika na domaćem i međunarodnom tržištu. U konačnici, kako bi digitalizacija u poljoprivredi postala praksa u što većem broju zemalja, potrebno je osloboditi je njezina ograničenja te razvijati znanja i svijest poljoprivrednika, ali i svih ostalih dionika poljoprivrednog lanca.

Budućnost donosi pregršt uzbudljivih noviteta u simbiozi poljoprivrede i društva!

Članak je nastao u okviru natječaja za Prvi broj Časopisa Hrvatske zajednice Pleter.

Izvor: Hrvatska zajednica Pleter

Objavljeno: 5. studenog 2024