Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom razdoblju čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.

Piše: Ante Šakota, magistar prava

Klima se razmatra u planetarnim ili u kontinentalnim razmjerama – makroklima; u prizemnom zraku do 2 metra visine i na malom prostoru (polje, šuma, trg i sl.) – mikroklima, a u regionalnim ili lokalnim razmjerama – mezoklima. Znanost koja proučava značajke klima i klimatske procese naziva se klimatologija.

Sve se klime svrstavaju u pet klimatskih razreda:

A. Tropske kišne klime

B. Suhe klime

C. Umjereno tople kišne klime (umjereno-kontinentalna klima)

D. Snježno-šumske (ili borealne) klime

E. Snježne (ili polarne) klime.

Najveći dio Europe ima umjereno-kontinentalnu klimu. Umjereno-kontinentalna klima je također najvećim dijelom zastupljena u Bosni i Hercegovini, izuzev južnog dijela Bosne i Hercegovine koji ima mediteransku klimu. Umjereno-kontinentalna klima dominira u unutrašnjosti kontinenta a karakteriziraju je toplo i vlažno ljeto, oštre zime i kratko proljeće. Količina oborina opada prema unutrašnjosti kontinenta i prema sjeveru, a temperatura se smanjuje s porastom nadmorske visine. Na višim planinama ljeta su jako kratka i prohladna, a zime vrlo oštre i duge. Vjetrovi su uglavnom sjeverni, sjeveroistočni i zapadni, a oborine se kreću od 1000-1500 mm. Javljaju se i oborine u obliku snijega, koji se zadržava tri do četiri mjeseca. Ako promatramo od morske obale prema unutrašnjosti kontinenata, vidimo veće razlike u godišnjim dobima, pa je tako klima kontinentalnog područja oštrija, a zimi često snijeg prekrije tlo. Proljeća su kratka, a ljeta topla i vlažna uz jake i olujne pljuskove. Ljetne vrućine su kratke, ali s izuzetno visokim temperaturama. Umjereno-kontinentalna klima se može naći između 40° N i 60° N širine, unutar središnjih i sjeveroistočnih područja Sjeverne Amerike, Europe, i Azije. One se mnogo manje mogu naći u južnoj hemisferi zbog većih područja oceana na toj širini i posljedičnog utjecaja mora. U sjevernoj hemisferi neke od umjereno-kontinentalnih klima, posebno u Skandinaviji, Novoj Škotskoj, i Newfoundlandu su jako pod utjecajem mora, sa relativno svježim ljetima i zimama koje su malo ispod točke smrzavanja. Malo ekstremnije umjereno-kontinentalne klime koje se nalaze u južnom Sibiru i američkom srednjem zapadu kombiniraju toplija ljeta i svježije zime u odnosu na primorsku varijantu. Biljni pokrov umjereno kontinentalne klime čine mješovite listopadne šume. Glavne vrste drveća listopadnih šuma su – bukva, hrast, grab, jasika, javor, jasen i kesten i druge.

Kroz povijest Zemlje događale su se klimatske promjene, međutim danas se klima veoma brzo mijenja što izravne utječe na život ljudi. Klimatske promjene događaju se vrlo brzo te se brojne biljke i životinje teško prilagođavaju. Postoje jasni dokazi da je zbog klimatskih promjena već došlo do promjena u bioraznolikosti i da će se taj trend nastaviti. Među izravnim su utjecajima fenološke promjene (promjene u ponašanju i životnom ciklusu životinjskih i biljnih vrsta) te promjene brojnosti i rasprostranjenosti vrsta, sastava zajednica, strukture staništa i procesa u ekosustavima. Klimatske promjene imaju i neizravne učinke na bioraznolikost, i to putem promjena u korištenju zemljišta i drugih resursa. Zbog njihova opsega i brzine ti učinci mogu biti štetniji od izravnih učinaka. Među neizravnim su utjecajima fragmentacija i gubitak staništa, prekomjerno iskorištavanje, onečišćenje zraka, vode i tla te širenje invazivnih vrsta. Zbog neizravnih učinaka dodatno će se smanjiti otpornost ekosustava na klimatske promjene i njihov kapacitet za pružanje ključnih usluga kao što su regulacija klime, hrana, pročišćavanje zraka i vode te kontrola poplava ili erozije. Južne regije Europe bit će najteže pogođene visokim temperaturama i nestašicom vode. Iako na sjeveru Europe zbog viših temperatura mogu postati dostupna nova zemljišta za usjeve koji rastu i dozrijevaju u toploj sezoni, tim se dobicima neće nadoknaditi gubici u drugim regijama. Klimatske promjene velika su prijetnja zdravlju ljudi, životinja i biljaka. Iako klima koja se mijenja možda neće prouzročiti mnoge nove ili nepoznate prijetnje zdravlju, postojeći će se učinci pogoršati i biti izraženiji nego sad. Predviđa se da će među najznačajnijim učincima budućih klimatskih promjena na zdravlje biti: povećanje smrtnosti i morbiditeta (bolesti) povezanih s ljetnim vrućinama, povećanje rizika od nesreća i utjecaja ekstremnih vremenskih prilika (poplava, požara i oluja) na opću dobrobit, promjene utjecaja bolesti, npr. bolesti koje prenose glodavci ili se prenose hranom ili vodom, promjene sezonske raspodjele nekih alergenih vrsta peluda te rasprostranjenosti virusa, štetnih organizama i bolesti, nove bolesti životinja i bolesti životinja koje se ponovno pojavljuju, koje sve više ugrožavaju zdravlje životinja i ljudi u Europi putem bolesti virusne zoonoze i vektorskih bolesti, pojava i ponovna pojava organizama štetnih za bilje (kukaca, patogena i drugih štetnih organizama) i bolesti koje pogađaju šumske i ratarske sustave, rizici povezani s promjenama u kvaliteti zraka i ozonu. Dobar primjer za navedeno je kako znanstvenici upozoravaju da je 58 od 207 vrsta leptirova ugroženo. Razlog su kombinacija urbanizacije, pesticida i zagrijavanja planeta. Svjedoci smo kako se samo u 20 – 30 godina klima dosta promijenila. Zadnjih 10-ak godina klima se uglavnom promijenila u smislu da danas imamo dosta blaže zime, manje snijega, te toplija i uglavnom sušnija ljeta, te nejednako raspoređene padaline. To sve utječe na češću pojavu klimatskih ekstrema, kako suše tako i poplava koje direktno utječu na zdravlje čovjeka i na poljoprivredu, pa samim tim u velikoj mjeri i na život čovjeka. Danas se vrlo često kaže kako nema niti proljeća, niti jeseni, jer se događa nagli i jaki prijelaz iz toplog u hladno vrijeme i obrnuto. Vrlo često su tijekom zime temperature zraka više i slične proljetnim, te iznose 15 – 20 ^°C. Čini se kao da proljeće nastupi već u veljači, zbog čega dolazi do ranijeg buđenja vegetacije. Nakon toga, česti su prodori hladnog zraka sa sjeveroistoka zbog čega dolazi do pojave snijega i mraza u proljeće, najčešće u travnju, a nekad i u svibnju. Zbog toga dolazi do uništavanja vegetacije, kao i smanjenja prinosa svih poljoprivrednih kultura, od žitarica do voća i povrća. Sve to utječe na poskupljenja što dovodi do lošijeg životnog standarda. Zaključak bi mogao biti kako se ljeto pomjerilo prema jeseni, a zima prema proljeću.

Kao dobar primjer klimatskih promjena ističem općinu Prozor-Rama, odnosno mjesto Prozor koje se nalazi na 750 metara nadmorske visine. Prozor je nekada imao umjerenu kontinentalnu klimu sa hladnim i snježnim zimama i toplim ljetima. Danas Prozor također ima umjerenu klimu, međutim, danas su zime izuzetno blage i s mnogo manje snijega, a ljeta su u određenoj mjeri toplija.

Prema podatcima za razdoblje od 1931. do 1960. godine prvi snijeg se pojavljivao u prosjeku 16. studenoga, a posljednji 11. travnja. Dakle, trajanje razdoblja sa snijegom je bilo 138 dana^[1]. Danas se prvi snijeg znatno kasnije pojavljuje – oko 5. prosinca, pojava posljednjeg snijega je dosta slična kao i prije, uglavnom je to početak travnja, međutim, kraće je razdoblje s pojavom snijega, tako da je posljednjih godina u prosjeku samo 30-ak snježnih dana. Također je značajan podatak što je u razdoblju od 1931. Godine do 1960. Godine bilo u prosjeku 30 dana sa snijegomvećim od 10 cm^[2], a dans je to svega 10 do 15 dana.

U nastavku su dva klimadijagrama, jedan za razdoblje od 1931. godine do 1960. godine, drugi za razdoblje od 2003. godine do 2018. godine. Iz priloženog se može zaključiti kako se srednja godišnja temperatura zraka povećala za 1,14 °C.

^[1] Dr. Ljubo Mihić (1985.), Planine Prenj i Čvrsnica sa Boračkim jezerom, Centri za rekreaciju.

^[2] Ibid.

Članak je nastao u okviru natječaja za Prvi broj Časopisa Hrvatske zajednice Pleter.

Izvor: Hrvatska zajednica Pleter

Objavljeno: 8. studenog 2024