icn2.png

Frekvencije:» FM Sarajevo,Travnik, N. Travnik i Vitez 103,3 MHz» FM Banja Luka 98,9 MHz» FM Mostar i okolica, Široki Brijeg 89,4 MHz» FM Jajce; 101,2 MHz» FM Fojnica, Visoko te dijelovi općina Kreševo i Kiseljak 97,8 MHz» FM Žepče, Maglaj i Zavidovići 105,7 MHz» Livno, Kupres i Tomislavgrad 94.6 MHz» Ljubuški i Čapljina 94.7 MHz i Stolac 89.4 MHz» Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV» Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TVProgram uživo:Slušajte

ficn ficn ficn ficn ficn

logo

Pored ekoloških, korištenje biomase pruža čitav niz drugih socioekonomskih koristi, koje se ogledaju u stimuliranju ekonomskog rasta, posebno u ruralnim sredinama, te smanjuju ovisnosti o fosilnim gorivima.

franjoo sume

Piše: Franjo Jukić, inženjer šumarstva

 

Drvna masa je glavni izvor energije za većinu svjetskog stanovništva. Pored toga, i po rangu načina upotrebe drvo se za dobivanje energije nalazi na prvom mjestu. Naime, preko 50 % posječenog drva u svijetu iskoristi se u svrhu dobivanja različitih oblika energije (FAO, 2005). U Africi, primjerice, oko 90 % posječenog drva iskoristi se kao energent (FAO, 2007). Slična je situacija u Aziji, pa i u Južnoj Americi. Ostvareni tehnološki napredak u konverziji drva u toplotnu i električnu energiju snažno je potaknut prepoznatim ekološkim koristima, koje se između ostalog ogledaju u stabiliziranju emisije stakleničkih plinova i ublažavanju efekta tzv. „staklene bašte” doveo je do obnavljanja interesa za drvom kao energentom u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju.

Pored ekoloških, korištenje biomase pruža čitav niz drugih socioekonomskih koristi, koje se ogledaju u stimuliranju ekonomskog rasta, posebno u ruralnim sredinama, te smanjuju ovisnosti o fosilnim gorivima. U vezi sa ovim očigledno je povećanje korištenja drvne biomase u svijetu. Studija Međunarodne agencije za energiju (IAE, 2005) ukazuje da će obnovljivi izvori energije, uključujući biomasu, nastaviti povećavati svoj udio na svjetskom energetskom tržištu te predviđa proizvodnju od preko 1500 Mtoe u 2030. godini iz tradicionalne i komercijalne biomase.

Korištenje fosilnih goriva (prvenstveno nafte i uglja) uzrokuje velika opterećenja za okoliš. Pored toga što njihovo iskorištavanje i upotreba zagađuju zrak, tlo i vodu, te narušavaju prirodne ekosisteme, najveći problem kod njihovog korištenja je u globalnim posljedicama na klimu.

Generalno, upotreba fosilnih goriva i neracionalno korištenje energije, pored ekoloških, imaju i veliki ekonomski i socijalni efekt. S obzirom na pravu cijenu koju plaćamo neodrživim iskorištavanjem energije, potrebe za prelazak i korištenje energije obnovljivih izvora i efikasno korištenje energije, postale su prioritet. Obnovljivi izvori energije i racionalno korištenje energije negativne posljedice na okoliš svode na minimum, te osiguravaju dugoročnu ekonomsku i socijalnu održivost i stabilnost.

Iskorištavanje energije pojedinih obnovljivih izvora definira se na osnovu dostupnosti i iskoristivosti tih izvora specifično za svaku državu, odnosno lokalnu zajednicu. Biomasa je u Bosni i Hercegovini široko i gotovo ravnomjerno rasprostranjena, s odličnim tehničkim potencijalom. Međutim, potrebno ju je koristiti na način koji će biti energetski efikasniji i održiviji nego dosad, kao što je to odavno postalo pravilo u zemljama Europske unije. Potrebno je bolje informirati o prednostima i mogućnostima korištenja biomase za proizvodnju energije, ali i potaknuti veće korištenje ovog izvora energije na dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine.

Upotreba drva kao energenta u svijetu u stalnom je porastu. Rast cijena fosilnih goriva i ekološka osviještenost čine energetsko drvo jednim od bitnih sastavnih dijelova energetske politike velikog broja država. Bosna i Hercegovina se nalazi na samom početku rješavanja pitanja vezanih za upotrebu drvne biomase i biomase uopće. Korištenje drvne biomase u BiH svodi se u principu na korištenje tzv. snage ogrjevnog komadnog drveta u raznim pećima, najčešće relativno slaboe toplinske koristi. Rezultati rada pokazuju da BiH raspolaže s poprilično velikim godišnjim potencijalom drvne mase za energetske potrebe od blizu 3 miliona tona drvne supstance, a koji velikim dijelom ostane neiskorišten.

Postojeći trend rasta interesa za korištenjem biomase zasigurno će se proširiti i na Bosnu i Hercegovinu. Taj povećani interes može dovesti do ekspanzije šumarskih aktivnosti na ovom području, ali može imati i izrazito negativne efekte u smislu degradacije i deforestacije šumskih ekosustava. Zato rješavanju ovog pitanja treba pristupiti krajnje pažljivo i stručno. Sva buduća istraživanja na ovom području trebaju se provoditi uz suradnju svih zainteresiranih strana kroz zajedničke projekte i razmjenu stečenih iskustava i znanja.

Tehnološki napredak u pretvorbi drva u toplinsku i električnu energiju, duboko pojačan prepoznatim i cijenjenim ekološkim dobrobitima, poput stabilizacije i smanjenja efekta staklenika, doveo je do obnove interesa za drvo kao izvor energije. Nadalje, korištenje energije biomase pruža značajne mogućnosti za dodatno zapošljavanje. U EU je, primjerice, predviđena proizvodnja energije iz biomase za 2020. godinu 113 Mtoe, što bi omogućilo otvaranje procijenjenih 1,5 milijuna novih radnih mjesta. U razmatranju energetskih opcija i odgovarajuće energetske strategije za svaku zemlju potrebno je poznavati i razumjeti njezine prirodne resurse. Bosna i Hercegovina u odnosu na svoju površinu, ima prilično velik energetski potencijal u drvnoj biomasi. Mogućnost njenog učinkovitijeg korištenja ovisi o interesu i spremnosti nadležnih za poduzimanje koraka u odgovarajućoj edukaciji potencijalnih kupaca o svim prednostima i pogodnostima njegovog korištenja, kao i da ih primjereno financijski stimuliraju.

 

Članak je nastao u okviru natječaja za Prvi broj Časopisa Hrvatske zajednice Pleter.

Izvor: Hrvatska zajednica Pleter

Objavljeno: 8. studenog 2024

 

 

Program

02:00 Rubrika: Upoznajmo Bibliju/R
02:30 Komentar dnevnog evanđelja
03:00 Kraljice neba + Litanije Božjem Milosrđu
03:45 Rubrika: Riječi za tebe/Zajednica Molitva i Riječ
04:00 Emisija: Biti mala Marija/Ljilja Soldo/R
05:00 Rubrika: Čitamo knjigu: Kako me je Bog vodio/Anton Puntigam/narator Noa Strinić/R
05:30 Rubrika: Svetac dana i Imendan
06:00 Zvona + Kraljice neba
06:15 Nakane apostolata molitve + sveta krunica/slavna otajstva
06:45 Komentar dnevnog evanđelja
07:00 Misa - župa sv. Ante Padovanskog - Humac
07:30 Božanski časoslov/jutarnja molitva

Udruga „RADIO MARIJA”

u Bosni i Hercegovini

Zagrebačka 18, 71000 Sarajevo

Intesa Sanpaolo Banka BiH

Obala Kulina Bana 9A

71000 Sarajevo, BiH

Broj računa: 154 160 20019 77216

Za uplate iz inozemstva:

SWIFT CODE: UPBKBA22

IBAN: BA391541602001977216

 

Kontakt

info@radiomarija.ba

Studio Sarajevo:

+387 33 263 055 (Redakcija)

+ 387 260 260 (Program uživo)

Studio Mostar:

Blajburških žrtava 33 E

+387 36 312 401 (Redakcija)

+387 36 312 400 (Program uživo)

Kršćanski glas u tvome domu i u svijetu