Pojedini pacijenti u državama poput Njemačke imaju pravo da profitiraju već danas od snage kanabisa.

Piše: Matea Brkić, studentica Medicinskog fakulteta u Foči

Kanabis predstavlja blagoslov za ljude koji pate od određenih bolesti. Ova biljka umanjuje intenzitet postojećih bolova i poboljšava apetit – tako izvještavaju pacijenti širom svijeta. Mnogi liječnici i znanstvenici se ne mogu izjasniti o štetnosti ove supstance, sve više njih u suvremenoj medicini pronalazi medicinski potencijal kanabisa, no postoje rizici u vezi njene uporabe.

Biljka i njena uporaba

Najvažniji sastojci ove biljke za medicinske svrhe su kanabinoidi i terpeni. U medicini se koriste cvjetovi kanabisa i ekstrakti iz istoimenog (THC i CBD). Marihuana je pojam kojim se označavaju sušen cvat i vrhovi kanabis biljke. Zagovornici legalizacije upotrebe ove biljke u medicinske svrhe potenciraju, ako je već legalizirana u jednoj državi, jednostavniji postupak za korištenje spomenute biljke. Pacijenti značajno profitiraju od kanabisa bez stvaranja bolesti ovisnosti. Kanabis pospješuje apetit, što je znakovito za ljude koji boluju od raka ili AIDS-a. Također, opušta mišiće za bolujuće od multiple skleroze (MS) i prijeko primjetno umanjuje bolove raznim bolesnicima.

Pojedini pacijenti u državama poput Njemačke imaju pravo da profitiraju već danas od snage kanabisa. Pacijenti mogu od svog obiteljskog liječnika dobiti propisan derivat glavnog sastojka biljke naziva tetrahydrocannabinol (THC). Međutim, nabavka samog recepta nije mala stvar. Potrebno je pravo umijeće pregovaranja s odgovarajućim liječnikom, koji je spreman i voljan omogućiti jednom bolesniku pristup ovoj biljci. Zdravstveno osiguranje pomenute države ne pokriva troškove propisivanja ove supstance. Mada, i ukoliko su spremni na propisivanje, troškovi iznose između 300 i 600 eura mjesečno – kako sebi ovaj iznos mogu priuštiti teški bolesnici koji ne mogu obavljati svakodnevne radnje, a odlazak na posao za njih postaje san.

Konzumacija kod maloljetnika

Kanabis ima uzlaznu putanju već godinama, a samim time i crno tržište, kako u Europi tako i na drugim kontinentima. Nije samo gradska potreba zadovoljena, nego se infrastruktura širi i u seoska područja, tako da se prosječni građanin skoro svugdje može opskrbiti marihuanom.

Gdje je kanabis već legaliziran?

Statistički gledano države SAD-a su najbrojnije pored Kanade, zatim pokoja država u Europi: Portugal i susjedna Španjolska, Italija, Njemačka i Velika Britanija, pored ostalih. Ne postoje informacije u vezi mnogo afričkih država, osim da je u nekima zakonski zabranjena.

Država poput Rusije se na grafici ne izjašnjava potpuno legalnom, već djelomično kao i srednje regije Australije i Brazila. Postoje i države koje se izjašnjavaju kao „ne nužna zakonska privođenja pri upotrebi ove biljke,” kao što je primjerice Indija.

Vidljivo poboljšanje?

Da se radi interesa čitatelja, kao i vremenski moguće održive pažnje sada ne navode svih 66 patoloških entiteta, kao i bolesti gdje je dokazan pomak i poboljšanje u borbi protiv oboljenja, navedene su samo pojedine, primjera radi: depresivni poremećaji i anksioznost, posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), astma, artroze, ulcerozni kolitis, Morbus Crohn, cluster glavobolje, migrena, pacijenti zaraženi HIV-om, sarkoidoza, epilepsija, tinitus, pri posljedicama traume lubanje i/ili mozga, Morbus Scheuermann, Morbus Bechterew, glaukom.

Opioidna sredstva vs. Cannabis

Djelotvornosti opioida se gubi tokom sve dužeg trajanja terapije jer je opće poznata tolerantnost na opioide koja nastupa nakon opetovanog propisivanja i upotrebe ovakvih sredstava i u takvim nerijetkim slučajevima je potrebno povećanje doze opioidnog lijeka. Umjesto ublažavanja bolova, posljedica uzimanja opioidnih lijekova može biti povećana osjetljivost na bolove. Takva problematika za teške bolesnike ne postoji kod upotrebe kanabisa u medicinske svrhe. Rizici za nastanak ovisnosti su PTSP, anksioznost i osobe neliječene od depresije. Komplikacije konzumacije opioida predstavljaju: ovisnost, prestanak korištenja (pri čemu se javljaju simptomi poput bolova u mišićima, rinoreje i groznice) te predoziranje o čijoj ozbiljnosti nije potrebno voditi rasprave. Na našim prostorima su poznati opioidi: Morfium, Oxycodone, Fentanyl i Codeine.

Legalizacija u BiH – sadašnjost ili daleka budućnost?

Do sada je dvadesetak zemalja Europe, a u regiji Slovenija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija, dekriminalizirala kanabis. Svijet ne čeka na Bosnu i Hercegovinu pa je Komisija Ujedinjenih naroda za opojne droge početkom prosinca 2018. godine uklonila kanabis s liste najopasnijih droga priznajući mu ulogu u liječenju najtežih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), u čiju relevantnost ne treba sumnjati u ovom smislu, preporučila je svim zemljama članica korištenje kanabisa u medicinske svrhe. Europski sud pravde je presudio da države članice Europske unije ne mogu zabraniti uvezene proizvode kanabidiola (CBD). Priča o proceduri legalizacije kanabisa u BiH započela je davne 2015. godine. Po riječima Saše Magazinovića iz 2018. godine u bosanskohercegovačkom političkom vodstvu ne postoji nitko tko je protiv legalizacije kanabisa, ali se banalnost ogleda u tome da pomaka nema. I tako sutra po sutra nalazimo se u malosutra sa sindromom iščekivanja kada će entitetski ministri zdravstva sjesti za stol i dogovoriti izmjene Zakona o sprječavanju i suzbijanju zlouporabe droga. Oba tadašnja entitetska ministra zdravstva (Vjekoslav Mandić i Alen Šeranić) podržavali su legalnu uporabu kanabisa u BiH. Isto su podržavali ministrica civilnih poslova Ankica Gudeljević i ministar sigurnosti Selmo Cikotić, pa je jedini problem predstavljalo da oni svi zajedno sjednu za stol i dogovore tekst izmjena zakona. Ono što je potrebno uraditi jest da se kanabis s liste iz Tabele 1 prebaci u Tabelu 2 što znači da više neće biti „zabranjena stvar i biljka”, nego „stvar i biljka pod strogom kontrolom” kao što se već nalaze mnogi lijekovi koji se koriste u medicinske svrhe.

Tisuće građana se godinama, nije tajna, liječe ilegalno kanabisovim uljem i kupuju sve i svašta neprovjerenog kvaliteta i upitne ispravnosti. Zakonski gledano oni mogu biti procesuirani. Na ilegalnom tržištu cijena kvalitetnog ulja kanabisa u dozi za šestomjesečnu terapiju iznosi 750 eura. No, kanabis se prodaje svugdje. Od nevolje ljudi najviše koristi imaju dileri koji nerijetko, umjesto ulja kanabisa, prodaju staro motorno ulje ili dodaju olovo kako bi ulje bilo teže. Neuređeno tržište predstavlja još jedan razlog da se završi ova birokratska priča kako bi pacijenti mogli koristiti ulje kanabisa provjerenog kvaliteta i na preporuku liječnika. U BiH je oko 3 tisuće lica koja boluju od multiple skleroze i na desetke tisuća pacijenata koji boluju od artritisa, kroničnog bola, epilepsije, glaukoma i raka.

Zasigurno najbolji primjer divovske osobne borbe za život liječenjem kanabisovim uljem i istrajavanja na legalizaciji kanabisa je bosanskohercegovački glumac Irfan Ribić kome je 2015. godine uručena dijagnoza multiple skleroze, a on je danas čovjek koji, pored svega ostaloga, ide na posao i trči mjesečno 300 kilometara. Ne bi bilo pravedno da ja pišem njegovu priču pa vam ostavljam na volju ostatak ove priče, razmišljanja i rasprave.

Jesmo li spremni izaći iz okvira dosadašnjih razmišljanja, konzervativnosti i pružiti priliku „novom lijeku”? Na kraju svega, na unapređenje medicine trebamo zahvaliti ljudima koji su bili u stanju to uraditi.

„Svaki lijek može biti otrov.”

Članak je nastao u okviru natječaja za Prvi broj Časopisa Hrvatske zajednice Pleter.

Izvor: Hrvatska zajednica Pleter

Objavljeno: 12. studenog 2024