Danas umjetna inteligencija (UI) igra značajnu ulogu u pojednostavljivanju novinarskih zadataka.

Piše: Leonard Kvesić, magistar komunikologije

Umjetna inteligencija danas kod jednih izaziva strah, kod drugih divljenje, no činjenica je kako nema ravnodušnih. Jasno je kako je razvoj tehnologije, točnije robotika, već uticao na smanjenje potrebe za ljudskom radnom snagom, no je li odzvonilo novinarima? Koliko su radna mjesta ugrožena? Koliko je lakše manipulirati? Vjerojatno su ovo pitanja o kojima je barem jednom razmišljala osoba koja se bavi poslovnom komunikacijom i vrlo moguće došla do odgovora kako je mnogo lakše manipulirati informacijama i ljudima!

Danas umjetna inteligencija (UI) igra značajnu ulogu u pojednostavljivanju novinarskih zadataka. Danas je to u manjem postotku, ali u budućnosti, ovaj trend će vjerojatno rasti, omogućujući novinarima usmjeravanje na složenije aspekte istraživanja i analize, oslobađajući ih od proceduralnih zadataka. Od uvođenja UI u novinarstvo, a osobito posljednju godinu, postavljaju se brojna etička pitanja. Tko snosi odgovornost za netočnosti ili pristranosti u informacijama koje generira UI? Također, kako održati novinarsku objektivnost i integritet kada UI može biti programiran tako da favorizira određene sklonosti? Umjetna inteligencija još nije samosvjesna, barem koliko znamo, što znači da ljudska ruka upravlja njom, kako je čovjeku po volji. Koliko to može surovo biti, primjer su izbori za predsjednika SAD-a 2024. godine. Alati UI afirmativno odgovaraju na upite za jednog, dok za drugog kandidata ne žele odgovoriti, i to pod krinkom nedovoljne količine informacija. Ovo predstavlja ozbiljan primjer manipulacije i možda najbolji osvrt na ovu temu. Također, alati – informacije koje obrađuje UI mogu biti zastarjeli ili potpuno netočni.

„Leonard Kvesić je novinar i reporter HRT-a (Hrvatske radiotelevizije). Specijalizirao se za političke i društvene teme te je poznat po svojim analitičkim i istraživačkim pristupima izvještavanju. Kvesić često izvještava o ključnim događajima i pitanjima koja su od značaja za hrvatsku javnost, pridonoseći objektivnom i sveobuhvatnom informiranju gledatelja. Njegov rad uključuje intervjue s važnim političarima i stručnjacima, kao i izvještaje s terena.” Ovo je informacija koju je ChatGPT dao o autoru teksta, a velik dio navoda je netočan.

Jedan od ključnih izazova u području novinarstva potpomognutog umjetnom inteligencijom (UI) jest složenost pitanja vezanih uz autorska prava. Ova tema postaje sve relevantnija i zahtijeva pažljivo razmatranje jer postoje značajna pravna pitanja koja još uvijek nemaju jasne odgovore.

Jedan od glavnih problema jest definiranje što se smatra „izvornim” sadržajem u kontekstu sadržaja kojeg generira umjetna inteligencija. Postavlja se pitanje može li rezultat rada UI zadovoljiti kriterije za autorsko-pravnu zaštitu s obzirom na to kako su postojeći zakoni prvenstveno usmjereni na ljudsku kreativnost. U trenutnim pravnim okvirima, nije jasno može li sadržaj generiran umjetnom inteligencijom ostvariti iste zaštitne standarde kao rad koji stvara čovjek.

UI za stvaranje novinarskih tekstova često koristi opsežne baze podataka koje mogu uključivati zaštićene materijale. Ovo dovodi do pitanja je li u skladu sa zakonom korištenje takvih izvora za stvaranje novih sadržaja, pod vlastitim potpisom. Razlikovanje između dopuštene upotrebe i povrede autorskih prava postaje kompleksno kada se materijali koriste za obuku modela UI i generiranje novinskih priča. Jasne zakonske definicije nema. Velikim dijelom ovdje bi mogla odlučivati individualna sudska praksa.

The New York Times podnio je tužbu protiv organizacije OpenAI te tvrtke Microsoft. Razlog za to je što prema njihovim riječima OpenAI koristi novinarske tekstove, uključujući njihove, za obuku alata UI. Kada je objavljena ova informacija, NYT kazao je i kako su oni prvi koji su tužili prema ovom osnovu.

Gubitak posla

Ovo je tema koja sve novinare zabrinjava. Naime, u svijetu su se već počeli pojavljivati roboti koji sami generiraju i prezentiraju vijesti. Istina, čovjek je i dalje taj koji rukovodi tim robotima, no ovom razinom napretka, pitanje je do kad?! Također, autori reklamnih tekstova (eng. copywriter) su možda najviše osjetili uvođenje UI u poslovni svijet komunikacije. U razgovoru s programerima i uposlenicima Google-a koji dolaze s naših područja dobio sam informaciju kako pojedini alati prepoznaju tekst koji je generirao alat UI i na taj način ga na tražilici postavljaju na nižu razinu. Ako je tome vjerovati, tekst kojeg je napisao čovjek dolazi više do izražaja prilikom pretrage, dok tekst koji je recimo napisao ChatGPT ide na dno tražilice i daje lošije rezultate.

Prema procjenama Goldman Sachsa, kompjutori bi na globalnoj razini mogli u potpunosti preuzeti 18 % radnih mjesta. Strategist Chris Messina, tvorac hashtaga (#), navodi kako su idući na meti za robotsko preuzimanje poslovi računovođa i pravnici. „U tom sektoru vidjet ćemo velika previranja,” kaže Messina a prenosi Jutarnji list. I to je tako. Prema izvještaju koji je Goldman Sachs objavio, umjetna inteligencija mogla bi zamijeniti ekvivalent od 300 milijuna poslova s punim radnim vremenom širom svijeta. Ova brojka ističe mogućnost da tehnologija uskoro preuzme brojne ljudske uloge, uključujući i poslove u medijima.

Zaključak

Kako kaže jedna reklama, budućnost je stigla i kada o tome razmišljamo u smjeru ove teme, onda možemo vjerovati kako to zaista jest tako. Umjetna inteligencija već je značajno promijenila naš način komunikacije, rada, kao i konzumaciju informacija. I neće stati na tome, nego će u narednom razdoblju dodatno rasti. No, pitanje je do koje granice?! Etičke dileme uveliko su prisutne, a strah za očuvanje poslova sve je veći. Ugroženi su gotovo svi, novinari, profesori, pravnici, ekonomisti. No, bez obzira na to, UI donosi i brojne prednosti. Ključno je pronaći ravnotežu između inovacije i očuvanja ljudskih vrijednosti, osiguravajući da napredak tehnologije koristi cijelom društvu, a ne samo nekolicini. Koliko će nas UI oblikovati u budućnosti, možda je najbolje rekao Vladimir Putin: „UI je budućnost ne samo za pojedine zemlje nego i za čovječanstvo. Tko postane lider na tom području, postat će vladar svijeta.” Time je pojednostavljeno rečeno što umjetna inteligencija nosi sa sobom i zbog čega je nužno odrediti granice. Informacije, koje nisu potvrđene ni dementirane, a objavljene su prije nekoliko mjeseci jesu da je robot postao samosvjestan, a što to znači najbolje može objasniti svaki znanstveno-fantastični holivudski film.

Članak je nastao u okviru natječaja za Prvi broj Časopisa Hrvatske zajednice Pleter.

Izvor: Hrvatska zajednica Pleter

Objavljeno: 14. studenog 2024