Mjesto gdje će majke moći anonimno ostaviti neželjeno dijete, a sve s ciljem da ih se spasi od tragične smrti
Alberta Vrdoljak, predsjednica udruge Betlehem Zagreb, ispred 'Prozora života'. Foto: Marin Škarica
Hrvatsku javnost je u srpnju prošle godine šokirao slučaj mame iz Zagorja koja je ubila svoje novorođeno dijete. Nekoliko mjeseci ranije, dvojica mladića su u kanti za smeće u Zaprešiću pronašli tek rođenog dječaka u pothlađenom stanju. To, nažalost, nisu izolirane pojave.
Gotovo svake godine u Hrvatskoj se službeno zabilježi nekoliko slučajeva čedomorstva no točan broj nije poznat. Ono što je jasno iz nepotpunih podataka prikupljenih iz više izvora, u posljednjih tridesetak godina u Hrvatskoj je evidentirano preko 100 takvih zločina. No s obzirom da mnoga čedomorstva ostaju tajna, ukupna brojka sigurno je veća.
U želji da se slične situacije svedu na minimum, udruga U ime obitelji je 2024. godine pokrenula inicijatu za uvođenjem anonimnih poroda. No jedna druga udruga odlučila je otići korak dalje, javlja portal Bitno net.
Radi se o udruzi Betlehem Zagreb koja desetak godina pruža utočište majkama i njihovoj djeci te skrbi za žrtve obiteljskog nasilja. Njihova posljednja inicijativa, koja bi svjetlo dana trebala ugledati 1. veljače, je “Prozor života”, mjesto gdje će majke ili roditelji moći anonimno i sigurno ostaviti neželjene bebe.
“Kao udruga koja želi pružiti zaštitu svakom ljudskom biću, od začeća do prirodne smrti, ali i potaknuti slučajevima čedomorstva u Hrvatskoj, odlučili smo pokrenuti projekt ‘Prozor života’ kako bi spasili živote neželjene djece”, ističe Alberta Vrdoljak, predsjednica udruge Betlehem Zagreb te idejna začetnica i nositeljica projekta.
„Svi znamo za slučajeve gdje su novorođena djeca bacana na smetlišta ili pokapana u stražnjim dvorištima. Osobno vjerujem, koliko god to možda zvučalo teško, da nijedna majka koja je počinila takav zločin zapravo nije htjela ubiti svoje dijete nego je na to bila natjerana životnim okolnostima. Želim svima koji se nalaze u sličnoj situaciji pružiti ruku i omogućiti im, ako već ne žele zadržati dijete, jedan human način kako da to naprave.“
Prozori života trenutno postoje u nekoliko europskih zemalja kao što su Njemačka, Poljska, Češka i Italija, a do početka 20 st. nisu bili strani ni na našim prostorima. Tako su nekadašnja nahodišta u Zadru, Splitu i Dubrovniku imala tzv. „obrtaljke“, drvene naprave u kojima se izvana moglo anonimno ostaviti neželjeno dijete, a koje bi se obrtanjem našlo u sigurnosti sirotišta.
Trenutni zakonodavni okvir u Republici Hrvatskoj ne predviđa sličnu mogućnost. Dapače, prema sadašnjem Obiteljskom zakonu, roditelji se ne mogu odreći „prava na roditeljsku skrb“.
„Tri godine radimo na ovome te smo, nakon što smo ispitali sve zakonske i druge mogućnosti te više puta naišli na zid, u dogovoru s našim pravnim timom odlučili jednostavno krenuti u to“, ističe Alberta, dodajući: „Ovo možda nije savršeno rješenje, ali koja je uopće alternativa? Još djece na smetlištima?“
Prvi prozor života u Hrvatskoj napravljen je u sklopu Samostana Pohoda Marijina, uz kapelu Corpus Domini na zagrebačkoj Trešnjevci. Sa strane Mošćeničke ulice nalazi se oslikani zid s prozorom iznad kojeg je postavljena nadstrešnica. S druge strane prozora je zasebna prostorija u kojoj se nalazi krevetić tj. inkubator s grijanim gelom. U pripremi su, ističe Alberta, konzultirane i inozemne udruge koje upravljaju sličnim projektima u svojim zemljama, kako bi se usvojile najbolje prakse.
„Majka može doći iz Mošćeničke ulice, otvoriti prozor i ostaviti dijete bez ikakvog straha da će joj se otkriti identitet. Prostorija je uređena po svim pravilima te opremljena videonadzorom, ali on ne gleda na ulicu, već isključivo na krevetić. U trenutku kada se u njega položi dijete aktivira se alarm redovnicama u samostanu i na mom mobitelu. Časne sestre potom provjeravaju videonadzor te odnose bebu u prostor samostana nakon čega je preuzimam ja i obavještavam sve nadležne službe.“
Betlehem Zagreb pod sobom inače ima tri kuće za smještaj majki i žrtava obiteljskog nasilja te posjeduju veliko iskustvo u radu s majkama i djecom.
„Imali smo nekoliko slučajeva gdje su nam majke priznale da su, odbačene od partnera i obitelji, razmišljale o samoubojstvu ili drugim, tzv. krajnjim rješenjima. Jedna, koja je rodila blizance, rekla je da bi, da nije bilo naše pomoći, ubila sebe i to dvoje djece u sebi. Nažalost, takve se stvari događaju, zato i vjerujemo da treba postojati mogućnost kao što je Prozor života za majke u očaju.“
Završavaju se posljednji radovi prije otvorenja. Foto: Marin Škarica
Naša sugovornica puna je zahvalnosti redovnicama koje su pristale da njihov samostan bude lokacija prvog prozora.
„Odluku su donijele jednoglasno te poslale prijedlog na Nadbiskupski duhovni stol koji je također dao svoj pristanak“, govori te dodaje kako će samostan biti opremljen svim nužnim dječjim potrepštinama, od mlijeka u prahu do pelena.
„Mi kao udruga također surađujemo s osobama medicinske struke. Imamo nekoliko liječnica, uključujući ginekologinju i neonatologinju kao i patronažne sestre koje pomažu Betlehemu, tako da su djeca i s te strane osigurana“, ističe Alberta koja se nada da će ovaj projekt omogućiti nekom djetetu dostojanstven život umjesto tragične smrti.
„U Hrvatskoj trenutno ima oko 1200 registriranih potencijalnih posvojitelja. Vjerujem da su mnogi od njih spremni pružiti topli dom ovoj djeci koja su u povijesti naših prostora bila poznata i kao ‘Bogorodičina djeca’.“
Izvor: Bitno net
Objavljeno: 30. 01. 2025.
