U subotu je na Pastirskim poljanama kod Betlehema blagoslovljena Kapela hrvatskih svetaca i blaženika. Unutrašnje uređenje ove Kapele osmislio je akademski kipar iz Tomislavgrada Ilija Skočibušić.

Izvor: Katolički tjednik / Nedjelja.ba

U subotu 1. ožujka je na Pastirskim poljanama kod Betlehema blagoslovljena Kapela hrvatskih svetaca i blaženika. Misno slavlje s obredom blagoslova u subotu je predvodio mons. Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup i metropolit. Na misi je koncelebrirao veliki broj svećenika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Kustodije Svete Zemlje. Uz veliku skupinu od oko 250 hrvatskih hodočasnika događaju su nazočili i brojni lokalni vjernici

Unutrašnje uređenje ove Kapele osmislio je akademski kipar iz Tomislavgrada Ilija Skočibušić, a u Kapelu je ugrađen materijal iz Hrvatske i BiH. Kapela se dugo radila, zbog sukoba su odgađani i radovi i otvaranje pa je nakon što je sve gotovo napokon odahnuo i Skočibušić, iako, dok sa svih strana prima pohvale za svoj rad, govoreći za Radiopostaju Mir, priznaje kako još nije svjestan svega što se dogodilo.

”Sretan sam. Zadovoljan sam. Uspjeli smo, uspjelo je. Napravili smo jedno djelo koje će biti trajni znak prisutnosti Hrvata u Svetoj Zemlji, a ujedno i jedna točka na kojoj će se hrvatski narod, kad dođe ovdje, moći uvijek osjećati kao na svome. To mi je zadovoljstvo. Ipak, na određen način, doveo sam svoj hrvatski narod kroz kiparsku formu u Svetu Zemlju”, kazao je Skočibušić. Dodao je kako mu je to vrhunac njegova dosadašnjeg rada te da je je sretan čovjek ako više ništa ne napravi,. Pojasnio je kako se, kada radni neki projekt, uvijek trudi povezati ga s prostorom i mjestom na kojem se nalazi. I ovu betlehemsku priču povezao je mjestom gdje se to događa.

”Nalazimo se na Pastirskim poljanama gdje su pastiri čuvali svoja stada i gdje im se ukazao anđeo i javio im radosnu vijest da se rodio Isus. I upravo sam to želio povezati, tu božićnu betlehemsku priču, biblijsku priču, s našim hrvatskim narodom. S jedne strane stavio sam kompoziciju velikog anđela kojeg prati zbor anđeoski, a s druge strane hrvatske svece i blaženike koji simboliziraju suvremene pastire koji predvode svoje stado, odnosno svoj narod. Oltar je u gornjem djelu sastavljen od tri kamena elementa. Ta tri elementa simboliziraju Sveto Trojstvo. Izrađen je od bračkog kamena, a dar je klesarske obitelji Marić iz Tomislavgrada.

Ambon je zamišljen kao jasle. Jasle su mjesto, odnosno element iz kojeg se hrani stado, ovce, a narod se hrani riječju Božjom”, pojašnjava Skočibušić. Otvaranje Kapele trebalo je biti prošle godine, ali je odgođeno, pa je otvorena u ovoj Jubilejskoj godini kojoj je geslo ”Hodočasnici nade”, a hrvatski narod u ovoj betlehemskoj Kapeli prikazan je kao hodočasnički narod.

”Prošle godine zbog svih tih okolnosti nismo uspjeli blagosloviti ovu Kapelu, ali tako se posložilo pa izgleda kako je bolje da smo je otvorili sada, nego prošle godine”, kazao je Skočibušić. Jubilejska godina je i za cijeli hrvatski narod jer se obilježava 1100 godine krunidbe Kralja Tomislava i hrvatskog kraljevstva, a središnje obilježavanja bit će na ljeto u Tomislavgradu, rodnom mjestu Ilije Skočibušića.

”Ponosan sam jer sam iz Tomislavgrada. Mi sad slavimo 1100. godinu hrvatskog kraljevstva, krunidbe kralja Tomislava, za što se naš Tomislavgrad posebno priprema. Radili smo krunu, žezlo, prijestolje i kompletnu odjeću kralja Tomislava da imamo za tu prigodu”, kazao je za Radiopostaju Mir Skočibušić o godini prožetoj jubilejima.

Prije dvadeset godina mladi kipar Ilija Skočibušič izradio je vrata crkve sv. Ilije u Masnoj Luci. Budući da su ta crkva i vrata na planini, na njima je šest svetopisamskih prikaza koji su se dogodili na biblijskim planinama.

”E, bilo je to poprilično davno. Dakle, ta vrata su moj prvi javni rad gdje mi je fra Petar Krasić iskazao povjerenje. Stvarno je to bilo hrabro od njega da kao mladi, tek završeni student, izradim jedna vrata na crkvi, što je ipak ozbiljan projekt. Tu sam zahvalan fra Petaru, U biti, kad sam završio ta vrata na Blidinju, otvorila su mi se 'vrata' u svijetu umjetnosti”, kazao je Skočibušić. Posebno su se "otvorila" vrata u sakralnoj umjetnosti, pa ga se uspoređivalo i s Ivanom Meštrovićem. Kaže kako cijeni Meštrovića te da se ne voli ni s kim uspoređivati jer ”svatko je individua, svatko je original, pa je tako i Meštrović bio individua i original, a ja sam na svoj način individua i original”.

Nakon završetka rada u Betlehemu kojemu je bio posvećen u posljednjih više od godinu dana, nema puno odmora. Nema ga uopće. Novi projekti već ga čekaju, a na nekima već i radi.

”Trenutno završavamo jedan veliki spomenik svetom Jeronimu koji će biti postavljen u Maksimiru, a zatim su u planu radovi na vanjskom križnom putu u Livnu. Onda idemo raditi svetog Franju u Zadru…”, kazao je Skočibušić čiji je rad, mozaik, ovih dana darovan crkvi Muke Gospodnje u Getsemanskom vrtu, a povodom stogodišnjice ponovne izgradnje ove bogomolje (1924. – 2024.) znane i kao Crkva svih naroda.

Mozaik prikazuje samu crkvu Muke Gospodnje, narod koji hodočasnički ulazi u tu nju, franjevce koji su čuvari tog svetog mjesta, Getsemanskog vrta, a sve je stavljeno u okvir hrvatskog pletera, zajedno sa stiliziranim križevima pletera.

Izvor: radio-medjugorje.com
Objavljeno: 04. 03. 2025.