U organizaciji Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta „Vasilije Ostroški“ i suorganizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta iz Sarajeva u Foči je 10. lipnja započeo znanstveni simpozij na temu „Niceja – susret Jeruzalema i Atene“.

Izvor: Nedjelja

U organizaciji Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta „Vasilije Ostroški“ i suorganizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta iz Sarajeva u Foči je 10. lipnja započeo znanstveni simpozij na temu „Niceja – susret Jeruzalema i Atene“ u prigodi 1700. obljetnice prvog ekumenskog sabora u Niceji, izvijestio je portal Nedjelja.

Ovaj simpozij, koji će trajati do 12. lipnja, okupio je pravoslavne i katoličke teologe koji će svojim radovima doprinijeti obilježavanju ove važne obljetnice za kršćane. Cijeli projekt podržale su Dabrobosanska mitropolija i Vrhbosanska nadbiskupija.

Svečano otvorenje simpozija upriličeno je u poslijepodnevnim satima u utorak, 10. lipnja, a okupljenima su se, među ostalima, kao uvodničari obratili dabrobosanski mitropolit Hrizostom i vrhbosanski nadbiskup mons. Tomo Vukšić.

Dva kristološka jubileja

U svome pozdravnom govoru, kojega je naslovio Nicejski koncil nije samo događaj prošlosti već kršćane upućuje u ispovijedanju prave vjere, ohrabruje u otkrivanju sinodalnosti Crkve i kompas je koji vodi prema punom vidljivom jedinstvu kršćana, nadbiskup Vukšić je najprije izrazio zadovoljstvo što dvije visokoškolske ustanove organiziraju ovaj simpozij te što će se u sličnom formatu održati još jedan u studenome na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu. „Radostan sam zbog toga zato što su ta dva znanstvena skupa vrlo lijep primjer naše uzajamne otvorenosti i suradnje i jedan od načina javnoga svjedočenja kršćana da suradnja postoji i da je ona u službi izgradnje budućnosti i jačanja uzajamnoga povjerenja. Stoga zahvaljujem vodstvima naših dvaju fakulteta što su prihvatili prijedlog da se jubilej Nicejskoga koncila obilježi u suradnji i zajedničkim doprinosima“, kazao je vrhbosanski nadbiskup te je podsjetio kako se ovi simpoziji održavaju u svjetlu dva kristološka jubileja, prvi se odnosi na 2025. godinu od rođenja Isusa Krista, a drugi na 1700. obljetnicu Nicejskog sabora.

„Nicejski koncil bio je milosni događaj u službi naviještanja, ispovijedanja i svjedočenja ispravnosti vjere i doktrinarne jasnoće njezina izričaja naspram ondašnjih kristoloških zastranjenja. Istovremeno, zajedništvo u vjeri koncilskih otaca i naknadna provedba njihovih zaključaka bili su polazna točka za povratak, učvršćenje i čuvanje jedinstva Crkve u narednom razdoblju. Oci toga koncila imali su povjerenja u Božju providnost i dovoljno osobne hrabrosti te su svojim ispovijedanjem, raspravama i ponašanjem utvrdili jedinstvo vjere i zajedništvo Crkve“, istaknuo je mons. Vukšić te je na temelju nauka crkvenih otaca, od kojih je spomenuo Sv. Ireneja, dodao: „Isus Krist, jedinorođeni Sin Božji, ili kako bi neki možda još ispravnije kazali, jedinstvenorođeni Sin Božji, je spasenjska poveznica između nebeskoga Oca i njegovih stvorenja. On je ne samo objavitelj Oca i Spasitelj čovjeka, nego i mjesto susreta Boga i čovjeka u kojemu Bog biva počovječen a čovjek pobožanstvenjen, ili obožen. On je milost Božja ljudima. Dapače, On je milost Božja s ljudima. Kao što je Krist posrednik između Boga Oca, Stvoritelja, i njegovih stvorenja, to isto je i Crkva, kao mistično tijelo Kristovo! I svaka služba u Crkvi postoji prvenstveno da očituje Boga ljudima, a Bogu da izručuje čovjeka.“

Dokument Međunarodne teološke komisije

U nastavku svog govora nadbiskup Tomo se osvrnuo na dokument Isus Krist, Sin Božji, Spasitelj koji je izdala Međunarodna teološka komisija u povodu 1700. obljetnice Nicejskog sabora. Među ostalim, upoznao je prisutne da taj dokument podsjeća da je Nicejski koncil ostao prisutan u kršćanskoj svijesti posebice kroz Vjerovanje koje okuplja, definira i naviješta vjeru u jedinoga Boga, Oca, Sina i Duha Svetoga, u Isusa Krista Sina Božjega i u neprocjenjivo blago vjere izraženo u: beskrajnoj ljepoti Boga Oca, neizmjernom milosrđu Isusa Krista, našeg Spasitelja, velikodušnosti otkupljenja koja se nudi svakoj ljudskoj osobi u Duhu Svetom.

Također je u svom uvodnom izlaganju vrhbosanski nadbiskup progovorio o Jubilarnoj godini te je podsjetio na okružnicu pape Franje Nada ne postiđuje kojom je pokojni Sveti Otac pozvao vjernike da budu hodočasnici nade. U tome kontekstu podsjetio je kako se u tom dokumentu naglašava kako su se, još od apostolskih vremena, pastiri okupljali u raznim prilikama na skupštine kako bi obrađivali doktrinarna i disciplinarna pitanja. Posebice je istaknuo važnost sinodalnog hoda i međusobne odgovornosti svih krštenika za svjedočenje Božje prisutnosti u svijetu.

Nadnevak Uskrsa

Podsjećajući na prvi ekumenski koncil mons. Vukšić je kazao i kako je jedna od tema bila i slavlje Uskrsa. „U vezi s tim i danas postoje različita stanovišta, a Božja providnost je htjela da Uskrs svi kršćani istoga dana slave upravo 2025. Znakovita je to poruka. I neka to bude poziv svim kršćanima Istoka i Zapada da učine odlučan korak prema postizanju dogovora oko zajedničkoga datuma Uskrsa“, poručio je nadbiskup Tomo te je završno podsjetio na riječi aktualnog Pape koje je izrekao nedavno na simpoziju u Rimu kada je, među ostalim, poručio: „Nicejski koncil nije samo događaj prošlosti već kompas koji nas mora nastaviti voditi prema punom vidljivom jedinstvu kršćana.“

Na kraju je izrazio sigurnost da će također oba simpozija biti doprinos u ispovijedanja zajedničke vjere u Bogočovjeka Isusa Krista, poticaj za jačanje sinodalnosti Crkve i za traženje vidljivoga jedinstva među kršćanima, za kraj, još jednom vas pozdravljam riječima apostola Pavla: „Milost vam, milosrđe i mir od Boga Oca i Gospodina Krista Isusa, nade naše“ (usp. 1 Tim 1,1-2).

Vrijedi istaknuti kako će na simpoziju u Foči u narednim danima biti održano ukupno šest sesija na kojima će se obrađivati teme vezane uz Nicejski sabor iz 325. Među predavačima bit će i dekan KBF-a u Sarajevu preč. Mario Bernadić te profesor na istom fakultetu vlč. Josip Knežević.
Izvor: nedjelja.ba
Objavljeno: 11. 06. 2025.