Bosna i Hercegovina – mnogi će o njoj reći – napaćena država, ratom izmučena, ona i njeni narodi koji u teško stečenom miru žive u prekrasnom krajoliku. Od juga do sjevera, od istoka do zapada, na svakoj strani se može pronaći nešto vrijedno divljenja. Za ono nevidljivo znaju samo njeni građani, sve drugo su priče ljudi koji nisu doživjeli ono što su oni doživjeli, nisu vidjeli ono što su oni vidjeli.

Europska unija – zajednica država koja počiva na načelima demokracije, vladavine prava, jednakosti, slobode, ljudskog dostojanstva i ljudskih prava. Različite države, različiti narodi ujedinjeni u postizanju zajedničkog cilja, održanja mira i sigurnosti, napretka, rasta i razvoja.

Mnogi bi rekli kako poveznica ne postoji, da je jasno vidljivo kako BiH nije dorasla biti članicom Europske unije, uzevši u obzir njenu prošlost, njenu sadašnjost i smjer kojim ide prema budućnosti, i da vjerojatno nikad neće. I to je istina. Djelomično.

Piše: Brigita Babić

Korak naprijed

Put Bosne i Hercegovine ka Europskoj uniji nije počeo jučer. To je proces koji traje godinama, obilježen brojnim izazovima, ali i koracima naprijed. Od samoga početka, kada je iskazana želja da se postane dijelom europske obitelji, bilo je jasno kako taj put neće biti lagan, ali da je itekako vrijedan truda.

Europska unija je prepoznala potencijal ove države, ali i njezine slabosti koje se moraju prevladati. Postati dijelom Europske unije ne znači samo političku odluku – to je duboka transformacija društva, prilagodba zakonodavstva, izgradnja institucija i stvaranje okruženja u kojem građani osjećaju sigurnost, jednakost i poštivanje njihovih prava. Bosna i Hercegovina je u više navrata iskazala volju da ide tim putem, poduzimala je korake ka usklađivanju s europskim standardima, iako često sporije nego što bi građani željeli. Bilo je trenutaka kada je izgledalo da sve stoji, kada se činilo da nema političke volje, ali i razdoblja kada je napredak bio vidljiv i opipljiv. Taj proces nije jednostavan jer uključuje sve razine vlasti i sve narode koji žive u ovoj državi. Potrebno je pronaći zajednički jezik, uskladiti interese i izgraditi povjerenje.

Upravo je to ono što čini Bosnu i Hercegovinu jedinstvenom – njezina sposobnost da, unatoč razlikama, pronađe snagu za korak naprijed. Europski put je put nade, put ka boljoj budućnosti u kojoj će građani osjetiti konkretne promjene u svakodnevnom životu.

Hrabrost, a ne naivnost

Tolerancija je pojam koji se u našoj državi počeo u praksi primjenjivati tek nedavno, iako njegova primjena još uvijek ima brojne mane. Zaštita manjina, poštivanje prava čovjeka, vladavina prava je često nešto što se zloupotrebljava na gotovo svim razinama vlasti, rijetko gdje je u fokusu mali čovjek radi kojeg te velike strukture i postoje. Cijeli dan bi se moglo pisati o razlozima zašto Bosna i Hercegovina neće postati članicom Europske unije u skorije vrijeme.

No, oni koji su navikli uvijek pogledati i drugu stranu, sigurni su da tu priča ne završava. Ako i Vi malo bolje pogledate, vidjet ćete da postoje brojne sličnosti između drugih država članica Europske unije i naše države. Brojne su morale proći zahtjevne pregovore kako bi ispunile sve kriterije koji su bili uvjet za članstvo. Rijetko koja je prošla lagan put, od promjene režima, vladavina, promicanja ljudskih prava, sve do uspostavljanja sloboda. Ali sada je došlo vrijeme kada se, nakon godina rada i truda, nalaze na putu koji vodi ka napretku i razvoju.

Europska unija mladome čovjeku može donijeti mnogo. Brojne su mogućnosti koje se nude za osobni i profesionalni razvoj, od projekata kroz koje mladi imaju mogućnosti upoznati druge narode, različite kulture i s njima graditi zajedničku budućnost, do poslovnih prilika za sve koji žele raditi u međunarodnom okruženju.

Naša država nije izuzetak u svemu tome, jedina razlika između nje i drugih država je da je prošla malo teži put. No, to ne znači da rezultata neće biti. Dok mnogi broje naše rane, mi brojimo prilike. Jer vjerovati u ovu državu nije naivnost – to je hrabrost.

Bosna i Hercegovina je borac koji je nakon nekoliko teških rundi pao, nokautiran, ostavljen je ležati na podu. Borac kojem sudac odbrojava zadnjih deset sekundi da se podigne ili je izgubio. Da ustane i nastavi se boriti ili je poražen. Gubitnik. I baš u zadnjim trenucima, kada su već svi mislili da će se predati i da je gotovo, on se diže. Uz pomoć svoje publike, mladih ljudi koji zdušno navijaju, traže i zahtijevaju, kao da se iz njihovih grla čuje jedno glasno „Možeš ti to, ustani!,” kao da njihovi grleni glasovi govore „Tu smo, nismo te napustili, navijamo za tebe!”

Državljani Bosne i Hercegovine najbolje znaju što znači zajedništvo i što sve može donijeti. Oni isto tako znaju koliko boli kada toga zajedništva nema. Niti jedno, niti drugo, nije im strano, i to je ona prednost koju rijetko koja druga država ima, životno iskustvo koje je zauvijek urezano u čovjeka i koje ga upozorava kada skrene s puta.

Možda Bosna i Hercegovina još uvijek luta, posrće, spotiče se o vlastite podjele, ali ona hoda. Svakim danom, malim koracima, nošena vjerom onih koji nisu otišli, onih koji su se vratili i onih koji nikad nisu prestali voljeti ovu državu. Nismo savršeni. Imamo ožiljke koji nas peku i kad ih nitko ne vidi. Ali upravo ti ožiljci su dokaz da smo preživjeli. Da smo živi. I da možemo više. U očima mladih ove države ne gori bijes – gori nada. I to je ono što nas vodi. Ne politika, ne institucije, ne velika obećanja – već želja običnog čovjeka da živi dostojanstveno. Da njegovo dijete ne sanja o bijegu, već o ostanku. Zato ćemo uspjeti. Ne zato što nam je sve išlo lako, nego upravo zato što nije. Jer kad Bosna i Hercegovina jednom zakorači kroz vrata Europske unije, neće to biti zbog toga što je netko rekao da je spremna – već zato što su njeni ljudi pokazali da nikada nisu prestali vjerovati da može bolje. I da vrijedi.

Uostalom, mi to radimo već sada, potrebno je kao i u svakoj situaciji biti strpljiv i čekati onaj pravi trenutak, zar ne?

Članak je nastao u okviru natječaja za Drugi broj Časopisa Hrvatske zajednice Pleter.

Izvor: Hrvatska zajednica Pleter

Objavljeno: 11. rujan 2025