Zajednica sestara milosrdnica u Derventi, zajedno s malobrojnim župljanima župe sv. Juraja, proslavila je 27. rujna, blagdan svoga utemeljitelja, sv. Vinka Paulskog.

Izvor: Mladen Kalfić

Zajednica sestara milosrdnica u Derventi, zajedno s malobrojnim župljanima župe sv. Juraja, proslavila je 27. rujna, blagdan svoga utemeljitelja, sv. Vinka Paulskog, izvijestio je portal Nedjelja.

Misno slavlje u župnoj crkvi, predslavio je gvardijan i župnik u Tolisi fra Marinko Živković, u suslavlju s derventskim župnikom vlč. Markom Sliškovićem, kancelarom Vrhbosanske nadbiskupije i upraviteljem župa Kulina i Novo Selo preč. Mladenom Kalfićem i župnim vikarom na Plehanu fra Bonom Kovačevićem.

U propovijedi fra Marinko je promišljao o Isusovim blaženstvima kroz prizmu života sv. Vinka Paulskog. Uvodno je istaknuo kako su Blaženstva „ustav“ kraljevstva Božjega kojega je utemeljitelj sestara milosrdnica utjelovio u svome životu. Zatim je to konkretizirao kroz pojmove: siromaštvo duhom, milosrđe, glad i žeđ za pravednošću, krotkost i mirotvorstvo te progonjenost zbog pravednosti. „Sveti Vinko pokazuje da Blaženstva nisu nedostižan ideal nego moguće evanđeosko iskustvo: vidjeti Krista u siromasima; biti milosrdan i graditi mir i pravednost. Ako Blaženstva postanu program našega života, tada i naša župa, obitelj i osobno put postaju živi znak Božjega kraljevstva“, poručio je toliški gvardijan te zaključio propovijed molitvom: „Gospodine Isuse, po zagovoru sv. Vinka Paulskog, daj nam srce sromašno duhom, milosrdno u djelima, krotko u odnosima i gladno pravednosti učini nas mirotvorcima i svjedocima Tvoje radosti da poput sv. Vinka, budemo utjeha ožalošćenima i znak Tvoje ljubavi u svijetu!“

Nakon svete mise sestre su pozvale okupljeni vjerujući puk i svećenike na okrjepu i druženje.

Inače, zajednica milosrdnica u Derventu je došla 1872. Prvobitno su se bavile promicanje školstva, iako nikada nisu zanemarivale brigu za siromašne i bolesne. Nakon Drugog svjetskog rata, kada im je oduzeta škola, angažirale su se u radu u derventskoj bolnici na mnogim odjelima i obilazile bolesnike u njihovim domovima. Za vrijeme ratnih stradanja 1992. zajedno s katoličkim hrvatskim narodom morale su otići iz Dervente. Dane prognaništva uglavnom su provele u Zagrebu dok su pojedine od njih i za vrijeme rata ostale aktivne u ratnim bolnicama u Tolisi i Orašju. U Derventu su se ponovno vratile 2007. te nastavile svoju karizmu pomaganja ljudi u potrebi, osobito starih i nemoćnih. Trenutno u kući u Derventi djeluju dvije sestre: s. M. Zorislava Katić i s. M. Gabrijela Tadić. Također, kod njih su smještene i tri starice o kojima one vode brigu.

Izvor: nedjelja.ba
Objavljeno: 27. 09. 2025.