Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine u jutarnjim satima 3. studenog u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu započela je svoje 94. redovito zasjedanje pod predsjedanjem mons. Tome Vukšića, nadbiskupa metropolita vrhbosanskog

Foto: KTA

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine u jutarnjim satima 3. studenog 2025. u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu započela je svoje 94. redovito zasjedanje pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog i apostolskog upravitelja Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tome Vukšića, predsjednika BK BiH, te uz sudjelovanje članova Biskupske konferencije BiH i delegata Hrvatske i Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, izvijestila je KTA.

Otvarajući zasjedanje nadbiskup Vukšić je pozdravio najprije članove BK BiH: dopredsjednika mostarsko-duvanjskoga biskupa i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskoga mons. Petra Palića, apostolskoga vizitatora za župu Međugorje mons. Aldu Cavallia i banjolučkoga biskupa mons. Željka Majića. Pozdrav i zahvalu uputio je i generalnom tajniku vlč. Bojanu Ivešiću i suradnicima u Tajništvu koji su i ovaj put sve priredili da bi zasjedanje moglo proteći u najboljem redu. Budući da s njima ovaj put nije mogao biti apostolski nuncij u BiH nadbiskup mons. Francis Chullikatt, izrazio je dobrodošlicu otpravniku poslova Apostolske nuncijature mons. Javieru Camañes-Forésu te zatim pozdravio delegata HBK požeškog biskupa mons. Ivu Martinovića i delegata MBK svetoga Ćirila i Metodija subotičkog biskupa Ferenca Fazekasa.

Izvijestio je da će se na ovom zasjedanju biskupi najprije osvrnuti na provedbu zaključaka s prošle 93. redovite sjednice BK BiH te da će potom saslušati osvrte na godinu Jubileja kao i na jubilejske programe u organizaciji Biskupske konferencije. Kazao da će biti riječi i o 28. zajedničkom zasjedanju HBK i BK BiH koje se redovito događa jednom godišnje, a sljedeće se treba održati Banjoj Luci 2026. godine.

Govoreći o važnijim događajima koji su se u općoj i pokrajinskoj Crkvi zbili u periodu između posljednja dva zasjedanja, spomenuo je da se pod kraj mjeseca listopada ove godine navršilo 60 godina od proglašenja „Deklaracije o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama 'Nostra aetate'“ Drugoga vatikanskog koncila. Na kraju srpnja održan je osmi Obiteljski dan sa središnjim događajem u župi Svete Obitelji na Kupresu. Posljednje nedjelje mjeseca rujna euharistijskim slavljem u Prnjavoru biskupi su obilježili 59. svjetski dan sredstava društvenih komunikacija, a početkom mjeseca listopada, na poticaj BK BiH i HBK organizirano je zajedničko jubilejsko hodočašće hrvatskih katolika u Rim gdje su se hodočasnici susreli i s papom Lavom XIV.

Nadbiskup Vukšić također se osvrnuo i na skoro navršavanje 30 godina od potpisivanja Daytonskoga mirovnog sporazuma te na kazao da su, kao vjernici, kao ljudi i kao pripadnici hrvatskoga naroda biskupi duboko zahvalni što je tim sporazumom zaustavljen rat, prestalo ubijanje, nasilje i razaranja. Naglasio je da je to stanovište BK BiH od početka koje je više puta javno očitovano i ponavljano sve do danas te da je želja biskupa da bude uspostavljen „čvrst, trajan i pravedan mir zauzimajući se za pravo svakog čovjeka i naroda u ovoj zemlji“.

Podsjetio je da su biskupi BK BiH, svjesni da Daytonski sporazum neće voditi do ostvarenja pravednoga mira, već 8. studenoga 1995., prije potpisivanja Sporazuma kad je već bio uvelike poznat njegov sadržaj, u svojoj Izjavi kazali da Mirovni sporazum sadrži „čudna proturječja i pogubne nesigurnosti“ te da su stoga izrazili „ozbiljnu sumnju, da na temelju tako napravljenoga Mirovnog sporazuma može doista zavladati i potrajati tako poželjan pravedan mir“.

„Vjerni moralnom načelu jednakosti i uspostave pravednoga mira, već tada su kazali kako im je očito da Mirovni sporazum, umjesto silno željena mira, unosi novi nemir i nedoumice u pogledu povratka i zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, u kojima su sadržana vjerska i etnička prava i slobode svih stanovnika Bosne i Hercegovine“, kazao je nadbiskup Vukšić dodavši da tijekom primjene Sporazuma, kroz svih 30 narednih godina, brojne stare nepravde nisu ispravljene, a nove su počinjene.

Podsjetio je da se BK BiH posebnim priopćenjem oglasila i 2005., sa zahtjevom za uspostavu pravednoga zakonskog okvira, te da taj zahtjev biskupi ponavljaju i danas kao moralnu obvezu. „Još jednom ističemo ne samo određene promašene projekte ugrađene u Daytonski sporazum, protivne povijesti, sadašnjosti i budućnosti ove zemlje i njezinih naroda, nego i očite nepravde učinjene implementacijom toga sporazuma. Zato u kontaktu s nositeljima društvenoga života, napose s predstavnicima međunarodne zajednice, ne prestajemo u ime vjernika svojih biskupija, koji su u najvećem broju članovi hrvatskoga naroda, upozoravati na mnogobrojna gaženja ljudskih prava i nacionalnih sloboda“, kazao je nadbiskup Vukšić.

Dodao je da su biskupi tada kazali da najveću nepravdu vide u tome što se ratnim strahotama, etničkim čišćenjem i daytonskom nepravednom podjelom Bosne i Hercegovine katoličko pučanstvo u ovoj zemlji gotovo prepolovilo te istaknuo da se taj proces kasnije i nastavio. Prema aktualnim podacima – kazao je nadbiskup – danas, 30 godina nakon Sporazuma, u Bosni i Hercegovini nedostaje čak 58% katolika koji su tu živjeli 1991. godine. U BiH danas živi oko 320.000 katolika, a 1991. godine bilo ih je oko 760.000. Situacija je osobito teška u Republici Srpskoj gdje ih je – kako je kazao – prema popisu iz 2013., oko 2,4% od ukupnoga broja stanovnika ovog entiteta, dok ih je u Federaciji BiH, prema istom popisu, oko 22,4%.

Naglasio je da je svemu ovome pogodovalo opće stanje u državi: od radne nezaposlenosti i životne nesigurnosti, preko povremenih oružanih napada na život i imovinu do namjerne opstrukcije povratka. Izrazio je mišljenje da su međunarodne snage, zadužene da se založe za izgradnju pravednog mira i ekonomske sigurnosti ljudi i za poštovanje narodnih identiteta, u nekim situacijama davale povoda da ih se doživljava kao predstavnike stranoga protektorata i tražitelje vlastitih interesa te da su mnogi domaći političari, braneći parcijalne interese, a sve pod izlikom interesa vlastitih naroda, omogućavali da se ugrožava dostojanstvo manjinskih zajednica i nastavi agonija građana i naroda BiH.

Nepravde nakon Daytona – kazao je nadbiskup Vukšić – očitovale su se najviše na račun opstanka najmalobrojnijega naroda, i to u pravilima koja ravnaju izborima i omogućuju da drugi biraju njihove predstavnike, u drugim nepravednim zakonima, u neprovođenju međunarodnog Ugovora sa Svetom Stolicom, omogućavanju nadglasavanja i manipulacija, u rušenju zakonitih ustanova i izabranih predstavnika naroda, u zakonu o javnim medijima, u zapostavljanju hrvatskoga jezika i tako dalje. „Tako se postupno Hrvate, od konstitutivnoga naroda, nedopustivo i neprihvatljivo, pokušava pretvoriti u nacionalnu manjinu“, istaknuo je dodavši da je Katolička Crkva govorila tada, ali i danas jer „Crkva je uvijek bila i ostat će u koaliciji s moralom i etikom i u opoziciji prema nepravdama. I u tomu se nikada neće umoriti“.

Ponovio je stoga još jednom apel biskupa: „Žao nam je zbog nepravda, koje se čine prema bilo kojemu čovjeku ili narodu, jer katolički je nauk da prava i dostojanstvo svakoga čovjeka i naroda moraju biti poštovani. Stoga još jednom dižemo glas za opće dobro i društvenu slogu i protivni smo svakoj nepravdi. Smatramo da sȃmo u ravnopravnosti ljudi i naroda ova zemlja ima budućnost kao država prava, država slobode i država zdrava napretka i kao država pristupa demokratskom svijetu“.

Izvor: KTA
Objavljeno: 03. 11. 2025.