Papa Lav XIV. zahvalio je skupini od 81 novinara koji su pratili njegovo prvo međunarodno putovanje te je u više od sat vremena razgovora odgovarao na pitanja o nizu međunarodnih i crkvenih tema.

Foto: Vatican Media

Papa Lav XIV. poručio je 2. prosinca na povratnom letu iz Libanona da bi hitni mirovni pregovori, uz postupno povlačenje zaraćenih strana, mogli otvoriti put rješenju sukoba na Bliskom istoku i u Ukrajini; komentirao je stanje u Venezueli te naglasio da svoju duhovnost temelji na potpunom prepuštanju Božjem vodstvu, izvijestio je Vatican News, prenosi IKA.

Papa Lav XIV. zahvalio je skupini od 81 novinara koji su pratili njegovo prvo međunarodno putovanje te je u više od sat vremena razgovora odgovarao na pitanja o nizu međunarodnih i crkvenih tema. Govorio je na engleskom, talijanskom i španjolskom jeziku, ističući da Sveta Stolica djeluje prvenstveno „iza kulisa“, osobito kada je riječ o poticanju zaraćenih strana na odustajanje od nasilja i prihvaćanje dijaloga.

Na pitanja o Bliskom istoku i odnosima s političkim čelnicima regije Papa je potvrdio da su već započeli razgovori s pojedinim državnicima te da namjerava nastaviti nuditi posredovanje u traženju nenasilnih rješenja. Dodao je da se tijekom putovanja susreo i s predstavnicima različitih skupina uključenih u regionalne napetosti te ponovio kako je ključ mirovnog procesa uvijek dijalog, a ne oružje.

Govoreći o porukama koje je primio prije posjeta Libanonu, uključujući i onu Hezbolaha, Papa je kratko potvrdio da ju je vidio, ali nije želio ulaziti u daljnje komentare.

Upitan o vlastitoj reakciji na izbor u konklavi, Papa se prisjetio trenutaka prije izbornog dana, ističući da je cijeli proces prihvatio u duhu predanja: „Kad sam vidio kamo stvari idu, jednostavno sam rekao: ‘Evo nas, Gospodine, Ti vodi.’“ Kao temelj svoje duhovnosti naveo je klasično djelo „Vježbanje Božje prisutnosti“ brata Lawrencea, koje opisuje jednostavan, predan život oslonjen na Božju providnost.

Novinare je zanimalo i stanje u Ukrajini, pri čemu je Papa naglasio da je Europa ključan akter u pronalaženju pravednog mira te da bi Italija mogla imati važnu posredničku ulogu. Istaknuo je i da Sveta Stolica, iako nije dio NATO-a, stalno potiče na prekid vatre, smanjenje tenzija i obnovu pregovora.

Što se tiče budućih putovanja, Papa je rekao da još ništa nije konačno odlučeno, ali da bi sljedeće posjećeno područje mogla biti Afrika, osobito Alžir, u kojem želi posjetiti mjesta vezana uz svetog Augustina i promicati dijalog između kršćanskog i muslimanskog svijeta. Izrazio je i želju da u budućnosti posjeti zemlje Latinske Amerike, uključujući Argentinu, Urugvaj i Peru.

Upitan o strahovima europskih katolika u vezi s islamom, Papa je naglasio kako je iskustvo Libanona i Turske snažan dokaz da su međusobno poštovanje i suživot kršćana i muslimana ne samo mogući nego i stvarnost. Rekao je da mnogi strahovi dolaze iz političkih rasprava o migracijama, ali da je iskustvo zajedništva jači argument od bilo kakvog straha.

Na pitanje o sinodalnom putu Crkve u Njemačkoj Papa je odgovorilo da postoji prostor za različite oblike življenja sinodalnosti, ali i potreba za dodatnim slušanjem unutar same Njemačke kako bi sve glasove vjernika bilo moguće uvažiti. Istaknuo je da se razgovori između njemačkih biskupa i Rimske kurije nastavljaju te da očekuje pozitivne plodove.

U završnome dijelu konferencije Papa se osvrnuo na svoje geslo „In Illo Uno Unum“ te rekao da Crkva na Bliskom istoku, unatoč ranama, može biti snažan znak nade svijetu: pokazati da se jedinstvo, prijateljstvo i međusobna briga mogu živjeti i u najtežim okolnostima. „Što više gradimo odnose i razumijevanje, to je veća mogućnost da ostavimo oružje, nepovjerenje i neprijateljstvo iza sebe“, poručio je Papa novinarima prije slijetanja u Rim.

Izvor: IKA
Objavljeno: 02. 12. 2025.