Papa Lav XIV. je na Četvrtu nedjelju kroz godinu 1. veljače s prozora svoje radne sobe u Apostolskoj palači izmolio molitvu Anđeo Gospodnji s vjernicima i hodočasnicima okupljenima na Trgu svetoga Petra u Vatikanu. Donosimo Papino obraćanje vjernicima prije i nakon Angelusa, objavljeno na stranicama Informativne katoličke agencije.

Foto: Vatican media

PAPA LAV XIV.

ANGELUS

Trg sv. Petra

Nedjelja, 1. veljače 2026.

Draga braćo i sestre, ugodnu vam nedjelju želim!

U današnjoj liturgiji naviješten je divan tekst o Radosnoj vijesti koju Isus naviješta cijelom ljudskom rodu: Evanđelje blaženstava (Mt 5, 1-12). Ova su potonja, naime, svjetla koja Gospodin užiže u sutonu povijesti, otkrivajući naum spasenja koji Otac, snagom Duha Svetoga, ostvaruje po Sinu.

Krist, na gori, predaje učenicima novi zakon, zapisan u srcima, a ne više na kamenu: to je zakon koji obnavlja naš život i čini ga dobrim, pa i kad se svijetu čine promašenim i bijednim. Samo Bog može istinski siromašne i ožalošćene nazvati blaženima (usp. rr. 3-4), zato što je On najveće dobro koje se svima daje s beskrajnom ljubavlju. Samo Bog može nasititi one koji traže pravednost i mir (usp. rr. 6.9), zato što je On pravedan sudac svijeta, tvorac vječnog mira. Samo u Bogu krotki, milosrdni i oni čista srca nalaze radost (rr. 5.7-8), zato što je On ispunjenje njihova očekivanja. U progonstvu, Bog je izvor otkupljenja; u laži On je sidro istine. Stoga Isus proglašava: „Radujte se i kličite!“ (r. 12).

Ta blaženstva ostaju paradoks samo za onoga koji drži da je Bog drugačiji od onoga kako ga Krist objavljuje. Onaj tko očekuje da će silni uvijek gospodariti zemljom ostaje, iznenađen Gospodinovim riječima. Onaj tko je naviknut misliti da sreća pripada bogatima, mogao bi misliti da je Isus neki opsjenar. No, iluzija se krije upravo u neimanju vjere u Krista: On je siromah koji dijeli svoj život sa svima, krotak čovjek koji ustraje u boli, mirotvorac progonjen do smrti na križu.

Na taj način Isus rasvjetljuje smisao povijesti: ne povijesti koju pišu pobjednici, već povijesti koju Bog ispunjava spašavajući potlačene. Sin gleda na svijet realizmom Očeve ljubavi. Na suprotnoj strani su, kako je rekao papa Franjo, „vješti opsjenari. Ne smijemo ove potonje slijediti, jer nam ne mogu dati nadu“ (Angelus, 17. veljače 2019.). Bog, naprotiv, daje tu nadu prije svega onima koje svijet odbacuje kao očajnike.

Draga braćo i sestre, blaženstva, dakle, za nas postaju provjera i ispit sreće i navode nas da se zapitamo smatramo li je nekim dostignućem kojeg valja steći ili pak darom koji treba s drugima dijeliti; je li ona za nas stvar koja se troši ili nešto što nalazimo u odnosima koji nas prate na našem životnom putu. Naime, „poradi Krista“ (usp. r. 11) i zahvaljujući njemu gorčina kušnji pretvara se u radost otkupljenih: Isus ne govori o nekoj dalekoj utjesi, već o stalnoj milosti koja nas uvijek podupire, a napose u času nevolje.

Blaženstva uzvisuju ponizne i raspršuju ohole u mislima njihovih srca (usp. Lk 1, 51-52). Utecimo se stoga zagovoru Djevice Marije, službenice Gospodnje, koju svi naraštaji nazivaju blaženom.

Nakon Angelusa

Draga braćo i sestre!

S velikom sam zabrinutošću primio vijest o porastu napetosti između Kube i Sjedinjenih Američkih Država, dviju susjednih zemalja. Pridružujem se poruci kubanskih biskupa, pozivajući sve odgovorne da promiču iskren i plodonosan dijalog, kako bi se izbjeglo nasilje i svako djelovanje kojim bi se povećalo patnju dragog kubanskog naroda. Neka Virgen de la Caridad del Cobre pomogne i zaštiti svu djecu te voljene zemlje!

Jamčim svoju molitvu za brojne žrtve klizišta u rudniku u Sjevernom Kivuu, u Demokratskoj Republici Kongo. Neka Gospodin bude na pomoć tom silno napaćenom narodu!

Molimo i za preminule i sve koji pate zbog oluja koje su posljednjih dana pogodile Portugal i jug Italije. Ne zaboravimo ni stanovništvo Mozambika, teško pogođeno poplavama.

Danas se u Italiji obilježava Nacionalni dan civilnih žrtava rata i sukobâ u svijetu. Ova inicijativa je, nažalost, tragično blagovremena: svaki dan se, naime, bilježe civilne žrtve oružanih djelovanja kojima se otvoreno krše ćudoređe i zakon. Mrtvima i ranjenima, kako današnjim tako i onima iz prošlosti, istinski će se odati počast kad se toj nepodnošljivoj nepravdi stane na kraj.

U petak će započeti Zimske olimpijske igre Milano Cortina, nakon kojih će se održati Paraolimpijske igre. Upućujem svoje najljepše želje organizatorima i svim sportašima. Takvi veliki sportski događaji predstavljaju snažnu poruku bratstva i ponovno bude nadu u svijet u kojem će vladati mir. To je ujedno i značenje olimpijskog primirja, drevnog običaja koji prati održavanje tih Igara. Nadam se da će oni kojima je stalo do mira među narodima i koji u svojim rukama imaju vlast, u toj prigodi moći učiniti konkretne geste opuštanja i dijaloga.

Pozdravljam sve vas, dragi Rimljani i hodočasnici iz raznih zemalja!

Posebno mi je drago pozdraviti članove pokreta Svjetlo i život iz Biskupije Siedlce u Poljskoj, u pratnji pomoćnog biskupa. Pozdravljam skupine vjernika iz Parané u Argentini, Chojnica, Varšave, Wrocława i Wagrowieca u Poljskoj, zatim Pule i Sinja u Hrvatskoj, Ciudad de Guatemale i San Salvadora, kao i učenike Instituta “Rodríguez Moñino” u Badajozu te učenike iz Cuence u Španjolskoj. Pozdravljam usto štovatelje Gospe od Čudesa (Madonna dei Miracoli) iz Corbette, blizu Milana.

Od srca vam zahvaljujem na vašim molitvama i svima želim ugodnu nedjelju!

Izvor: IKA
Objavljeno: 01. 02. 2026.