U povodu blagdana blaženog Alojzija Stepinca Hrvatska katolička mreža objavila je pregled izjava papa koji su prepoznavali njegovu svetost, mučeništvo i postojano svjedočenje vjere

Izvor: HKM / stepinac.zg-nadbiskupija.hr

U povodu blagdana blaženog Alojzija Stepinca Hrvatska katolička mreža objavila je pregled izjava papa koji su prepoznavali njegovu svetost, mučeništvo i postojano svjedočenje vjere.

Papa Franjo

Povijesni slučaj je ovaj: kanonizacija Stepinca. On je bio krepostan čovjek, zato ga je Crkva proglasila blaženim. Vjernici mu se mogu moliti. Ali u jednom trenutku procesa došlo se do nerazjašnjenih točaka koje se tiču povijesti.

I ja, koji moram potpisati kanonizaciju – to je, naime, moja zadaća – moleći, razmišljajući i tražeći savjet, uvidio sam da moram zamoliti za pomoć srpskog patrijarha Irineja. Zajedno smo osnovali povijesnu komisiju: i njega i mene jedina stvar koja zanima je ne pogriješiti, zanima nas istina. Ne pogriješiti. Znamo da je (Stepinac op. a.) dobar čovjek, da je blaženik!

(pitanje dopisnika Večernjeg lista Silvija Tomaševića papi Franji o proglašenju Alojzija Stepinca, 7. svibnja 2019.)

Papa Benedikt XVI.

Ovu se večer želimo u molitvi i pobožnosti prisjetiti blaženoga Alojzija Stepinca, neustrašivoga pastira, primjera apostolskog žara i kršćanske čvrstoće, čiji herojski život još i danas prosvjetljava vjernike hrvatskih biskupija, podržavajući ih u vjeri i crkvenom životu. Zasluge toga nezaboravnoga Biskupa bitno proizlaze iz njegove vjere: u svojem je životu uvijek čvrsto upravljao pogled na Isusa i Njemu se uvijek suobličavao, sve do toga da je postao živa slika Krista, pa i Krista patnika.

Upravo zahvaljujući njegovoj čvrstoj kršćanskoj savjesti, znao se oduprijeti svakom totalitarizmu, te u vrijeme nacističke i fašističke diktature postao braniteljem Židova, pravoslavnih i svih progonjenih, a potom, u doba komunizma, „odvjetnik“ svojih vjernika, napose mnogih progonjenih i ubijenih svećenika.

(molitva Večernje u zagrebačkoj katedrali, 5. lipnja 2011.)

Papa Benedikt XVI. uvrstio je blaženog Alojzija Stepinca u postsindoladnu apostolsku pobudnicu „Verbum Domini“ među uzore svetaca koji su istinski živjeli Riječ Božju.

Sveti Ivan Pavao II.

Nije li možda upravo to bila tajna i vašega nezaboravnog i nezaboravljenog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca, kojega danas motrimo u slavi blaženikâ? On je na jedinstven način sudjelovao u Vazmenom Otajstvu: poput pšeničnoga zrna „pade na zemlju“, na ovu hrvatsku zemlju, te je, umrijevši, donio „obilat rod“.

Njegova je smrt uzrokovana dugotrajnim patnjama, koje je podnio: zadnjih je petnaest godina njegova života bilo obilježeno neprekinutim nizom zlostavljanjâ posred kojih je odvažno izložio vlastiti život radi svjedočenja za Evanđelje i za jedinstvo Crkve. Svoju je sudbinu, da se poslužim Psalmistovim riječima, položio u Božje ruke (usp. Ps 16 [15], 5).

(beatifikacija blaženog Alojzija Stepinca, 3. listopada 1998.)

Blaženi Ivan Pavao I.

Rimski martirologij je molitvenik Crkve. U njemu je sada upisano novo ime: Alojzije Stepinac.

(papa Ivan Pavao I. kao biskup Vittorio Veneta, prigodom smrti Alojzija Stepinca 1960.)

Sveti Pavao VI., papa

Stepinac neka nas uči! Neka nas nauči pouzdanju i dobroti! On je umro obavijen šutnjom, koja je svojstvo njegove Crkve, kojoj preostaje jedino glas molitve i praštanja. Iz njegovih usta nije izašla nikakva oštra riječ, nikakva psovka. Svoju zemlju nije htio napustiti iz ljubavi prema njoj.

(papa Pavao VI. kao milanski nadbiskup-kardinal, 12. veljače 1960.)

Sveti Ivan XXIII., papa

Kardinal Stepinac, koji je svojoj čuvenoj nadbiskupiji darovao 26 godina biskupovanja, bio je doista vjerna i pobudna slika Dobrog Pastira. Ponajprije u neumornu i gorljivu apostolskom radu. U posljednjim pak odveć dugim godinama bolne odijeljenosti zgrnuo je toliko bogatstvo zasluga, da ih je za uzvrat nebeski Otac sigurno upisao kao glavnicu milosti i blagoslova za sve obitelji i sve vjernike gorljive i bogoljubne Hrvatske.

(propovijed na misi zadušnici za kardinala Stepinca, 17.veljače 1960.)

Papa Pio XII.

Vođa hrvatskih katolika i metropolita Hrvatske, Nadbiskup Zagreba, Kardinal Stepinac, bio je kažnjen na 16 godina zatvora (1946.) zato, što je odbio podvrći se komunističkoj tiraniji, nego se odlučio govoriti u obranu progonjene Crkve i za slobodu svoga hrvatskoga naroda.

(tajni konzistorij, Vatikan, 12. siječnja 1953.)

Izvor: stepinac.zg-nadbiskupija.hr stepinac.zg-nadbiskupija.hr 
Objavljeno: 10. 02. 2026