U Međugorju je na spomendan blaženog kardinala Alojzija Stepinca, u utorak 10. veljače, obilježeno sjećanje na pobijene fratre i vjerni Božji puk iz župe Međugorje koji su stradali u I. i II. svjetskom ratu te u Domovinskom ratu
Foto: ICMM
U Međugorju je na spomendan blaženog kardinala Alojzija Stepinca, u utorak 10. veljače, obilježeno sjećanje na pobijene fratre i vjerni Božji puk iz župe Međugorje koji su stradali u I. i II. svjetskom ratu te u Domovinskom ratu, objavio je Radio Mir Međugorje na svojim mrežnim stranicama.
Molitvu kod spomenika ubijenim franjevcima na temeljima stare crkve, prije početka večernjeg molitvenog programa u crkvi sv. Jakova predvodio je međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić. Krunicu je u crkvi potom predmolio župni vikar u Međugorju fra Antonio Primorac, a svetu misu predslavio je fra Luka Ćorić, župni vikar u župi Krista Kralja u Čitluku uz koncelebraciju 16 svećenika. On je uvodeći u misno slavlje kazao kako je blaženi Stepinac ”pastir koji je u kušnjama ostao vjeran Bogu, Crkvi i svojoj savjesti.”
”Njegov život i svjedočanstvo podsjećaju nas da vjera traži hrabrost, ustrajnost i spremnost na žrtvu. U ovoj svetoj misi zahvaljujemo Gospodinu za dar njegova života te molimo da nas po njegovu zagovoru učvrsti u istini, vjernosti i ljubavi u svakodnevnom življenju vjere”, kazao je fra Luka na početku svete mise.
I u svojoj homiliji fra Luka je okupljenima blaženog kardinala Stepinca stavio kao uzor, objašnjavajući kako njegovim spomendanom Crkva ne slavi snagu čovjeka, nego njegovu vjernost Kristu.
”U liku blaženoga Alojzija Stepinca gledamo pastira koji je znao da se život ne mjeri prolaznim uspjehom, nego istinom kojom čovjek ostaje vjeran. Njegov put nije bio put sigurnosti, nego put povjerenja u Krista, i u onim trenucima kada su okolnosti postajale teške i izazovne. Blaženi Stepinac je znao da se vjera ne ispovijeda samo usnama, već srcem i odlučnošću”, kazao je propovjednik.
Kazavši nadalje kako je u središtu Stepinčeve službe stajao je Krist, dobri pastir, pojasnio je da je iz toga odnosa rasla njegova ljubav prema svakom čovjeku: ”Ta ljubav nije bila osjećaj, nego opredjeljenje. Nije se zatvarala pred patnjom, niti je birala kome će se približiti. U svakom čovjeku blaženi Stepinac vidio je dijete Božje i zato je branio svakog čovjeka, dostojanstvo svakoga bez obzira na ime, narod ili uvjerenje”.
Za Stepinčevu savjest je rekao kako je ostala slobodna, jer je bila ukorijenjena u Kristu te da nije dopuštao da je oblikuje strah, pritisci ili osobna korist. To je put koji ne obećava lagodu - kazao je fra Luka te nastavio - ali donosi nutarnju slobodu, slobodu koja ne ovisi o okolnostima, nego o pripadnosti Kristu.
Franjevci iz međugorske župe ubijeni za vrijeme Drugog svjetskog rata su: fra Jozo Bencun, fra Marko Dragićević, fra Mariofil Sivrić, fra Grgo Vasilj, fra Jenko Vasilj i fra Križan Galić. U Prvom svjetskom ratu iz međugorske župe poginula je ili nestala 61 osoba, a Drugom svjetskom ratu (najviše u svibnju 1945) 386 osoba. U Domovinskom ratu: 10 osoba, objavili su iz Župnog ureda Međugorje, prenosi Radio Mir Međugorje.
Izvor: radio-medjugorje.com
Objavljeno: 11.2.2026
