Povodom svečanog otvorenja Prve sinode Vrhbosanske nadbiskupije, u petak, 10. rujna u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu upriličena je konferencija za medije.
Okupljene predstavnike medija na početku je pozdravio i zahvalio na dolasku glasnogovornik Vrhbosanske nadbiskupije i predstojnik Ureda za odnose s javnošću mr. vlč. Dražen Kustura, koji je moderirao konferenciju, tijekom koje su se obratili: vrhbosanski nadbiskup metropolita i predsjednik Sinode Vinko kard. Puljić, generalni tajnik Sinode i profesor dogmatike na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) u Sarajevu dr. vlč. Mario Bernadić, te predsjednik pastoralne stručne skupine Prve sinode Vrhbosanske nadbiskupije, profesor pastoralne teologije na KBF-u i ravnatelj Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II. dr. vlč. Šimo Maršić.
Kako je napomenuo vlč. Kustura, biskupijska sinoda – čije će svečano otvorenje zasjedanja biti u subotu, 11. rujna, podrazumijeva jednu temeljitu duhovno-katehetsku pripravu koja se obavlja kako na župnoj, tako isto na dekanatskoj i biskupijskoj razini.
Ta priprava je u Vrhbosanskoj nadbiskupiji trajala devet godina. Po sebi je predstavljala i organiziranje različitih sinodskih tijela – od Povjerenstva za pripravu, Tajništva, različitih ekspertnih grupa i povjerenstava, do konačnog ustrojavanja sinodske skupštine koja je vrhunac rada jedne biskupijske sinode. Skupštinu čine svećenici, redovnici, redovnice i vjernici laici, te će oni nakon pet zasjedanja donijeti zaključni dokument koji bi u bitnome trebao odrediti put kojim će ova nadbiskupija ići.
Temelj u vjeri u Krista
Najprije je kard. Puljić progovorio o motivima sazivanja Sinode. „prvo moram reći, kada čujete riječ sinoda da znate etimološki što ona znači – znači zajedno hoditi. Upravo to je bio smisao zašto sam je sazvao, jer nakon rata vidio sam kako stvari stoje, da smo strašno opali brojem vjernika, da su se stvorile brojne posljedice rata koje su se uvukle u međuljudske odnose... Vidio sam da sam ne mogu rješavati stvari, zato sam htio da zajedno hodimo – i svećenici, i redovnici i redovnice i laici, da pokušamo vidjeti što može ova mjesna Crkva učiniti. Prvo što smo pokrenuli bio je poziv da zajednički molimo, jer mi smo vjernici i znademo da bez Božje pomoći uzalud sve organiziramo. Zato smo prvo pozvali da se u svim župama poslije sv. mise zajednički moli jedna molitva za Sinodu. Onda, osim molitve, sastavili smo povjerenstvo koje će pripraviti materijale. Išli smo potom na teren, da pokrenemo zajednički tom. Cilj nam je bio obnoviti vjerska stajališta. Svjedoci smo kako su se u zadnje vrijeme urušila moralna načela, koja su na neki način sva ispolitizirana, materijalizirana. To nam je bio prvi razlog što smo odabrali geslo Sve obnoviti u Kristu. Mi smo kršćani i sve se temelji na vjeri u Isusa Krista uskrsloga. Tako bi zapravo bili vjerodostojni, prepoznatljivi u našem poslanju i našim stavovima i sva naša priprava je išla za tim kako bi sada zajednički održali zasjedanje“, kazao je među ostalim nadbiskup Vinko.
Sveobuhvatan devetogodišnji rad
Potom je dr. Bernadić predstavio ukratko pripremno razdoblje i što se sve radilo proteklih devet godina. „Na svetkovinu Sv. Petra i Pavla 2012. Vinko kard. Puljić najavio je održavanje Sinode (…) Pristupilo se osnivanju Povjerenstva za pripravu Sinode, kao središnjeg organizacijskog i koordinacijskog sinodalnog tijela. Ovaj 13-člani gremi na čelu s uzoritim Puljiće kroz narednih devet godina – do današnjeg dana održat će ravno 40 sjednica. Isti gremi je bio odgovoran za izradu statute Sinode, te za pokretanje njezina Biltena kao službenog joj glasila. Krajem 2013. i početkom 2014. održan je prvi krug dekanatskih zasjedanja Vrhbosanske nadbiskupije. Tijekom idućih godina, a do današnjeg dana održano ih je ukupno devet. U radu ovih susreta redovito je sudjelovalo između 700 i 1 000 svećenika, redovnika i redovnica, kateheta, vjeroučitelja i drugih vjernika, mahom članova naših župskih pastoralnih i ekonomskih vijeća s područja nadbiskupije (…) Provedeno je i devet sinodskih anketnih ispitivanja. Također su obrađivane različite teološke i socijalne teme. Iza svega toga ostali su deseci tisuća stranica pisanog materijala. Cijelo ovo iskustvo je tijekom 2020. pretočeno u prijedlog radnog dokumenta (…) Nedavno je upriličena i njegova službena verzija. On predstavlja temeljni radni materijal za rad sinodske skupštine i njezinih tijela (…) Rad sinodske skupštine trebao bi na kraju rezultirati zaključcima koji će biti pretočeni u završni dokument“, objasnio je dr. Mario.
Novo poglavlje
Vlč. Maršić je zatim govorio o pastoralnoj važnosti same Sinode, objasnivši prvotno kako je pastoralno djelovanje sveukupno crkveno djelovanja svih vjernika kojim se Bog slavi, Božja ljubav naviješta i po svijetu pronosi, vlastita vjerska uvjerenja svjedoče, živi u zajedništvu vjernika, te pomaže onima koji su u najvećoj potrebi. „Zbog zatvaranja unutar župnih dvorišta i vjerskih objekata za vrijeme komunizma Katolička Crkva nije mogla razviti sve oblike svojeg crkvenog djelovanja koji su krenuli nakon II. Vatikanskog koncila, koji je snažno naglasio suodgovornost, sudjelovanje i sinodalnost (…) Dolazak demokracije na ove prostore značio je više slobode u crkvenom djelovanju. Međutim, ratna događanju su usmjerila crkveno djelovanje prema onome što je tada bilo važno. Uz liturgijski pastoral u ovom vremenu se posebno razvija pastoral blizine i konkretne pomoći za sve one koji su bili u potrebi (…) Početak sinode 2012. pokrenuo je veliki broj vjernika zajednički razmišljati o aktualnim izazovima i pastoralnim prioritetima (…) Puno je toga stavljeno na papir iz različitih području crkvenog djelovanja i organiziranja. Veliki posao je već napravljen. No, ovo je tek početak. Trebat će doći do 'pastoralne i misijske preobrazbe' kako to kaže papa Franjo i to prema sljedećem načelu: Preuzeti inicijativu, uključiti se, pratiti, davati ploda i radovati se! (EG 24) (…) Što to konkretno znači? Smatram da će nakon pastoralnih zaključaka Sinode biti potrebno zadužiti osobe koje će pratiti što se događa s pastoralom (…) Uglavnom smatram da se već s početkom ovog sinodalnog procesa otvorilo novo poglavlje pastoralnog djelovanja u Vrhbosanskog nadbiskupiji i da slijedi zajednički hod svih vjernika zajedno sa svojim pastirima, redovnicima i redovnicama u suodgovornosti i suradnji u aktualnim prilikama u kojima se nalazimo u kojima ne nedostaje pastoralnih izazova“, poručio je dr. Šimo, među ostalim.
Potom je ostavljena mogućnost za postavljanje pitanja, nakon čega je konferencija privedena kraju.
Donosi: J.P., KT
Objavljeno: 10. rujna 2021
