Čudotvorna slika Gospe od Kondžila u pisanim se tragovima prvi puta spominje 1779. godine u izvještaju fra Filipa Čovića, tajnika biskupa fra Marka Dobretića, načinjenom povodom biskupovog posjeta Komušini u rujnu 1779. godine.

Foto: nedjelja.ba

Tada je biskup ustvrdio kako se u Komušini čuva i pobožno štuje vrlo stara i čudotvorna slika Djevice Marije na nebo uznesene. Kako u svom prethodnom apostolskom pohodu u Komušinu 1776. godine, biskup Dobretić nije spominjao Gospinu sliku, moguće je ustvrditi kako se tada slika nije nalazila u Komušini.

Pretpostavlja se da je slika nastala najranije krajem XVI., a u Komušinu je stigla nakon što je otkupljena od muslimanske obitelji Čapljić iz sela Mrkotići blizu Tešnja. Iako se prema predaji navodi kako je poglavar te obitelji pronašao sliku na ledini i u trnju, te ju zatim niz godina čuvao u hambaru, činjenice su vjerojatnije drugačije. Naime, u to vrijeme samo selo Mrkotići nije bilo sasvim muslimansko i još je u njemu bilo kršćanskih obitelji, a i sama obitelj Čapljić prešla je na islam. Stoga je moguće ustvrditi da je slika spašena iz neke stare kršćanske crkve koja je dolaskom Turaka zapuštena ili porušena, te se tako našla u obiteljskoj baštini obitelji Čapljić. Kada se za sliku saznalo, ona je sasvim sigurno postala neugodnost za vlasnika muslimana te ju on predaje katolicima u Komušini koja je tada od Mrkotića bila udaljena tri sata hoda. Sama slika ima dimenzije 110 x 110cm, i vrlo vjerojatno je djelo mletačke škole nepoznatog autora. Predstavlja Majku Božju u nebo uznesenu. U dnu slike vidi se otvoren grob iz kojeg Blažena Djevica Marija sklopljenih ruku i okružena od šest anđela lebdi prema nebu. Oko glave naslikan je vijenac od zvijezda, a nad glavom pričvršćena je srebrna kruna. S lijeve i desne strane na oblacima kleči po jedan svetac; sv. Ivan Krstitelj s lijeve strana i sv. Rok s desne strane. Blažena Djevica Marija odjevena je u haljinu purpurne boje, po kroju sličnoj dimijama, narodnoj nošnji bosanskih muslimana, a zaogrnuta je zelenkastim plaštem na kojem se primjećuju narodni vezovi. Za prikaz Gospinog lica, može se kazati da izražava blagi pogled Majke koja pobjednički uzlazi na nebo, ali u isti mah pokazuje i tugu za sinovima koje ostavlja.

Slika je obnavljana 1888. godine u Grazu po nalogu prvog vrhbosanskog nadbiskupa dr. Josipa Stadlera, te 1949. godine kada ju obnavlja slikar Gabrijel Jurkić. Nakon izgnanstva iz Komušine u kolovozu 1992. godine, slika se 1999. godine vraća u Komušinu kada počinje i obnova Gospinog svetišta Vrhbosanske nadbiskupije Komušina-Kondžilo. Valja istaknuti kako je slika Gospe Kondžilske u travnju 1997. godine bila postavljena iznad oltara kada je prigodom svog prvog pastoralnog pohoda BiH blagopokojni papa Ivan Pavao II. u Sarajevu slavio svetu Misu. Čudotvorna slika Gospe Kondžilske čuva se u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Komušini i napušta ju samo jedanput godišnje, na Veliku Gospu, patron župe, kada ju u nošenu u procesiji vjernici prate na Kondžilo.

Mala Gospina slika
U svetištu Gospe Kondžilske od 1949. godine nalazila se još i takozvana Mala Gospina slika koju je naslikao slikar Gabrijel Jurkić. To je bila replika originalne Gospine slike, jednakih dimenzija kao i original, koja se u procesiji nosila za Dan mladih i pri završetku listopadskih pobožnosti na Kondžilo. Nažalost, u vihorima ratne 1992. godine gubi se svaki trag toj slici. Ipak, 28. svibnja 2005. godine uzoriti gospodin Vinko kardinal Puljić blagoslovio je novu repliku originalne slike Gospe Kondžilske, dar i djelo akademskog slikara Ante Mamuše.

Izvor: Gospino svetište Vrhbosanske nadbiskupije Komušina – Kondžilo/Radio Marija BiH
Objavljeno: 28. listopad 2021.