Iz tiska je izašao novi broj znanstvenog časopisa Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu Vrhbosnensia. Riječ je o drugom broju za godinu 2021.

Već tradicionalno je ovaj drugi broj godine posvećen objavljivanju članaka sa redovitog znanstvenog simpozija Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Tako u ovom broju objavljujemo članke koji su u obliku izlaganja bili na “Međunarodnom znanstvenom simpoziju uz 1600. obljetnicu smrti sv. Jeronima” sa naslovom Ignorantia Scripturarum, ignorantia Christi est! Cijeli je, dakle, ovaj broj posvećen promišljanju o Riječi Božjoj i njezinu mjestu u životu svakog vjernika-kršćanina. Stoga, u Uvodniku Josip Knežević, kao glavni urednik časopisa Vrhbosnensia doni kratki prikaz Jeronimovog života i njegovih djela, te se osvrće na važnost Riječi Božje u životu svakog vjernika gledajući uzor upravo u sv. Jeronimu.

Hrvoje Kalem, u članku pod naslovom “Sveto pismo kao duša svete teologije. Riječ Božja koja nas pretječe proizašla iz vječne tišine”, opisuje odnos između Svetog pisma i svete teologije, ukazujući na važnost Riječi Božje, ali i na važnost Tradicije te crkvenog učiteljstva.

Ivan Bodrožić je autor članka koji nosi naslov uzet iz poznatog Jeronimovog aksioma “Nepoznavanje Svetog pisma je nepoznavanje Krista” stavljajući je u širi patristički kontekst i propitkuje teološka načela koja su u pozadini Jeronimova tumačenja Riječi Božje koju treba čitati na duhovan način u zajednici vjernika.

Predrag Dragutinović, člankom “Lectio divina u pravoslavnoj predaji i suvremenoj biblijskoj hermeneutici” također naglašava duhovno čitanje Svetog pisma, prisutno u pravoslavnoj predaji, koje omogućava uprisutnjenje Boga kroz sve povijesne epohe, te priopćenje biblijske poruke Crkvi i društvu.

Ivica Čatić, u članku pod naslovom “Korištenje Svetog pisma za sveto i plodonosno vršenje svećeničke službe”, povezuje Riječ Božju sa područjem duhovnosti, liturgike i pastorala naglašavajući odnos Crkve prema Svetom pismu, preobraziteljski karakter Riječi Božje, primjer slijeđenja preobraziteljske naravi Svetog pisma, te dva praktična momenta u korištenju Svetog pisma, a to su liturgija i homilija.

Mato Zovkić, člankom pod naslovom “Prijevod Svetog pisma: pastoralni ili teološki”, iznosi kratak uvid u prijevode Svetog pisma koji drže do vjernosti izvorniku i bliskosti čitateljima, zatim obrađuje motuproprij pape Franje Scripturae sacrae affectus u kojem je Jeronimova Vulgata prikazana kao gradnja mostova među kulturama i narodima, te zaključuje kako prijevod Svetog pisma treba biti vjeran izvorniku i razumljiv ciljnoj skupini u vlastitom narodu.

U dijelu Prikazi Dubravko Turalija piše o “Jeronimovoj univerzalnosti u suvremenom proučavanju Svetog pisma” obrađujući Jeronimovu usmjerenost prema najnovijim koncilima, te enciklike Providentissimus Deus pape Lava XIII. i Spiritus Paraclitus pape Benedikta XV., završavajući sa osvrtom na Jeronimov utjecaj na suvremeno proučavanje Svetog pisma.

U Recenzijama prikazane su četiri knjige. Dvije su u izdanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu i to: Maurice Gilbert, Učitelji mudrosti govore, te Mato Zovkić, Jakovljeva poslanica: prijevod i komentar. Osim njih prikazane su knjige Biblija: Prijevod James Dannenberg i Edib Kafadar, te Bosna i Hercegovina: naša domovina Franje Topića.

Na kraju broja, u rubrici In memoriam prisjetili smo se nedavno preminulog dragog profesora vlč. Marinka Perkovića.

Novi broj dostupan je i na Portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih čaopisa Hrčak: https://hrcak.srce.hr/broj/21361

Donosi: Katolički bogoslovni fakultet

Objavljeno: 17. veljače 2022