Poštujući tradiciju održavanja uskrsnih programa, Hrvatsko kulturno društvo Napredak u povodu najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa, ali i značajnog jubileja i to 120 godina od utemeljenja Napretka organizira svoj tradicionalni Svečani uskrsni koncert koji će sarajevskoj, ali i široj publici biti prezentiran u impresivnoj Katedrali Srca Isusova u četvrtak 21. travnja 2022. godine s početkom u 20,00 sati.
Pod svodom katedrale preplest će se sjajni glasovi mješovitog Zbora Hrvatske radio-televizije s glasovima solista Darije Auguštan, sopran, Martine Gojčeta Silić, mezzosopran, Stjepana Franetovića, tenora i Roberta Kolara, baritona, pod ravnanjem dirigenta Tomislava Fačinija koji će solo a cappella izvesti Hrvatsku misu u d-molu, op. 86, Borisa Papandopula, skladatelja od čije smrti je prošle godine obilježeno 30 godina. U svojemu plodnom i intenzivnom umjetničkom djelovanju Boris Papandopulo (1906. – 1991.) ujedinjavao je kvalitete vrsnog pijanista, duhovitoga glazbenog kritičara, energičnog dirigenta, dosjetljivog organizatora te nadasve plodnog i kreativnog skladatelja. Lakoća kojom je stvarao urodila je nizom orkestralnih, koncertnih, komornih, solističkih, vokalnih, vokalno-instrumentalnih te scenskih djela u kojima je neumornom znatiželjom i potragom za raznolikim poticajima sintetizirao gotovo sve svjetske glazbene stečevine, dajući bitno mjesto i hrvatskoj folklornoj baštini; dovoljno za zaključak da je 16. listopada 1991. umro najveći hrvatski skladatelj 20. stoljeća.
Hrvatska misa monumentalno je djelo za zbor a cappella i četiri solista, čiju šesterostavačnu koncepciju ponajprije određuje tekst standardnog misnog ordinarija na hrvatskom jeziku, a skladatelj je oblikuje gotovo konvencionalno, no dramaturški istančano, nizanjem odlomaka, većih i manjih solističkih i zborskih točaka. Vješto spajajući tradicijski i umjetnički izričaj, stvara raskošno višeglasje koje katkad obuhvaća i dvanaest glasova, a harmonijskim rješenjima, naglim modulacijama te promjenama metra podsjeća na osebujnost vlastitog rukopisa unutar mahom homofonih i dijatonskih izbora, koji na neki način potvrđuju sadržaj naznačen naslovom.
Zbor Hrvatske radiotelevizije osnovan je 1941. godine za potrebe tadašnjega radijskog programa. Djelujući najprije kao komorni ansambl, s vremenom je prerastao u prvi veliki profesionalni zbor u Hrvatskoj. Od samih početaka, Zbor HRT-a, koji taj naziv nosi od 1991. godine, nastupa i samostalno i uz Simfonijski orkestar.
Izvodeći širok repertoar, od renesansne do suvremene glazbe, a cappella i uz instrumentalnu pratnju, iskazuje iznimnu svestranost, koja mu je donijela gostovanja diljem Europe (Rim, Moskva, Salzburg, Milano, Pariz, Venecija, Berlin, Beč, München) te suradnje s mnogim istaknutim dirigentima, među kojima su Lovro pl. Matačić, Milan Horvat, Pavle Dešpalj, Nikša Bareza, Vladimir Kranjčević, Claudio Abbado, Lorin Maazel, Igor Markevič, Valerij Poljanski, Niels Schweckendiek, Martina Batič, Marc Korovitch, te s mnogim uglednim svjetskim solistima.
Zbor HRT-a dobitnik je Diplome Milka Trnina Hrvatskog društva glazbenih umjetnika za iznimna umjetnička dostignuća u 2004. godini, za izvedbu Hrvatske mise Borisa Papandopula, te mnogih diskografskih nagrada Porin.
Diskografska ostvarenja čine hvaljena i nagrađivana izdanja među kojima je upravo i djelo Borisa Papandopula: Hrvatska misa u d-molu (Cantus, HDS, HRT, 2004.)
Od sezone 2017./2018. na čelu Zbora kao šef dirigent je maestro Tomislav Fačini.
Kroz sakralne izvedbe Gospode pomiluj, Slava, Vjerovanje, Svet, Blagosloven i Jaganjče Božji Zbor i sjajni velikani solisti pokazat će svu raskoš svojih glasova i na poseban način s Hrvatskim kulturnim društvom Napredak obilježiti najveći kršćanski blagdan Uskrs, ali i veliki jubilej Društva.
Sjajni koncert koji s ponosom predstavljamo i najavljujemo, kojem se radujemo i koju radost želimo prenijeti na svakog onog koji te noći s nama bude u sarajevskoj katedrali, samo je uvertira onoga što Napredak sprema do kraja 2022. godine. Brojni su razlozi da stanete uz rame kulturnog diva, koji zauzima značajno mjesto na karti kulturne scene, kako Sarajeva, tako i Bosne i Hercegovine, ali i šire u svim onim zemljama u kojima kroz podružnice djelujemo i oslušnete, pogledate i sudjelujete u svemu što ovo Društvo već 120 godina radi, srčano i u službi čovjeka, njegujući i ljubeći kulturu i tradiciju.
Tog četvrtka imamo namjeru dotaći Vaša srca, pomilovati duše, nježno unoseći mir, ljubav, vjeru i nadu kao univerzalne vrijednosti koje želimo da s nama njegujete.
Predstavljamo velikane:
Tomislav Fačini (Zagreb, 1975.) studij dirigiranja završio je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu cum laude. Iste godine osvojio je drugu i posebnu nagradu na Međunarodnom natjecanju dirigenata Antonio Pedrotti u Trentu. Usavršavao se na Akademiji Hans Swarowsky u Milanu te na Visokoj glazbenoj školi u Karlsruheu. Redoviti je profesor na Odsjeku za dirigiranje, harfu i udaraljke Muzičke akademije u Zagrebu.
Od 1994. do 2008. godine vodio je Oratorijski zbor crkve sv. Marka, od 2003. do 2009. godine bio je šef dirigent Orkestra Hrvatske vojske, od 2006. do 2009. umjetnički ravnatelj Glazbenih večeri u sv. Donatu u Zadru, a od 2014. do 2017. glavni dirigent Dubrovačkoga simfonijskog orkestra. Od sezone 2017./2018. preuzima umjetničko vodstvo Zbora HRT-a, uz cikluse Sfumato i Kanconijer. Pomoćnik je intendantice Dubrovačkih ljetnih igara za glazbeni program. Umjetnički je voditelj ansambla Antiphonus. Dirigentsku djelatnost razvija podjednako na koncertnim i opernim pozornicama. Gostovao je na mnogim festivalima u susjednim zemljama te na gotovo svim hrvatskim festivalima. Ostvario je više prvih suvremenih izvedbi hrvatskih starih majstora i praizveo mnoga nova djela promičući u svakoj prigodi hrvatsku glazbu.
Nastupa s mnogim hrvatskim ansamblima, a sa simfonijskim orkestrima HRT-a i RTV Slovenije ostvario je i snimke za nosače zvuka, film i fonoarhive. Redovito dirigira Međunarodnim orkestrom mladih iz Neumarkta. Uz dirigiranje, bavi se skladanjem i aranžiranjem.
Dobitnik je nagrade Jurica Murai za najbolju umjetničku interpretaciju na ovogodišnjim 51. Varaždinskim baroknim večerima za koncert na čijem su programu bile Missa Papae Marcelli G. P. da Palestrine i instrumentalne diminucije talijanskih skladatelja, a na kojemu su nastupili i Zbor HRT-a te violinistica Ana Vasić.
Darija Auguštan (Zagreb, 1996.) diplomirala je solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Snježane Bujanović-Stanislav. Pjevačko obrazovanje počela je u Glazbenoj školi Pavla Markovca u Zagrebu u klasi Nataše Šurine. Nakon niza zapaženih nastupa u produkcijama Muzičke akademije, 2019. debitirala je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u ulozi Prve dame u Čarobnoj fruli W. A. Mozarta te u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija u ulozi Grofice Marice u istoimenoj opereti E. Kálmána. Slijedili su nastupi u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci kao Micaëla (G. Bizet: Carmen) i Pamina (Mozart: Čarobna frula), Teatro Olimpico u Vicenzi kao Sifare (W. A. Mozart: Mitridate, re di Ponto) te u HNK-u u Zagrebu kao Euridika (Ch. W. Gluck: Orfej i Euridika). Očekuju je uloge Bastienne (Mozart: Bastien i Bastienne) u Varaždinu te Laurette (G. Puccini: Gianni Schicchi) u Rijeci. Bilježi solističke nastupe sa Zagrebačkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom i Zborom HRT-a, te suradnje s dirigentima kao što su Mladen Tarbuk, Tomislav Fačini, Uroš Lajovic, Franz Anton Krager, Nikša Bareza, Marcelo Motadelli, Valentin Egel, Darijan Ivezić, Luka Vukšić, Luca Oberti. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada na državnim i međunarodnim natjecanjima; posljednji uspjesi su posebna nagrada Zaklade Renata Tebaldi na natjecanju Tullio Serafin u Italiji te prva nagrada na natjecanju Mikuláš Schneider–Trnavský u Slovačkoj.
Martina Gojčeta Silić (Zagreb, 1972.) debitirala je na koncertnoj pozornici 1995. uz Zagrebačku filharmoniju pod ravnanjem Kazushija Ona (Requiem W. A. Mozarta). Od tada redovito nastupa solistički sa Zagrebačkom filharmonijom, Zborom i Simfonijskim orkestrom HRT-a, Cantus Ansamblom, Hrvatskim baroknim ansamblom, Varaždinskim komornim orkestrom, Zagrebačkim solistima i dr., te je surađivala ili surađuje s dirigentima kao što su Dmitrij Kitajenko, Valerij Gergijev, Leopold Hager, Daniele Callegari, Milan Horvat, Nikša Bareza, Pavle Dešpalj, Vladimir Kranjčević, Vjekoslav Šutej, Ivan Repušić, Ivo Lipanović, Tonči Bilić, Enrico Dindo. Izvodi glazbu raznih stilskih razdoblja, od baroka do suvremenih autora, pa redovito gostuje na festivalima kao što su Glazbene večeri u sv. Donatu, Varaždinske barokne večeri, Muzički biennale Zagreb, Glazbena tribina HDS-a. Od 1997. i uloge Julije u Komornom triju Olje Jelaske prisutna je i na opernoj sceni; ističu se uloge Elvire u Don Giovanniju, Santuzze u Cavalleriji rusticani, Fenene u Nabuccu, Dome u Eri s onoga svijeta i Olge u Evgeniju Onjeginu. Dobitnica je niza nagrada u domovini, među kojima su nagrade Milka Trnina HDGU-a i Vladimir Nazor za 2014. godinu. Snimila je nekoliko nosača zvuka; dva su ovjenčana Porinom: Hrvatska misa B. Papandopula i Hrvatske božićne pjesme u obradi T. Uhlika. Zaposlena je kao izvanredna profesorica na Odsjeku za solo pjevanje Muzičke akademije u Zagrebu.
Stjepan Franetović (Stari Grad, 1974.) prvak je Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Diplomirao je pjevanje na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u klasi Miljenke Grđan. Nastupao je kao Cavaradossi u Puccinijevoj Tosci, Lenski u operi Evgenij Onjegin P. I. Čajkovskog, Rodolfo u Puccinijevoj operi La Bohème, Vojvoda od Mantove u Verdijevu Rigolettu, Nemorino u Donizettijevu Ljubavnom napitku, Rinuccio u Puccinijevoj operi Gianni Schicchi, Florville u Rossinijevu Il signor Bruschino, Bastien u Mozartovoj operi Bastien i Bastienne, Alfred u Straussovu Šišmišu, Juranić i Sokolović u Zajčevu Nikoli Šubiću Zrinjskom, Mića u Gotovčevu Eri s onoga svijeta, Tonči u Tijardovićevu Spli’skom akvarelu, Pijetao u Stravinskijevu Renardu, Steva u Janáčekovoj Jenůfi, Janko u Smetaninoj Prodanoj nevjesti, Monostatos u Mozartovoj Čarobnoj fruli i Arbace u Idomeneu, te u dvadesetak manjih uloga. Za doprinos u operi Marco Polo Tana Duna 2001. godine nominiran je za Nagradu hrvatskog glumišta. Kao koncertni solist nastupao je sa Zagrebačkom filharmonijom, Cantus Ansamblom, francuskim ansamblom Dialogos, Jazz orkestrom HRT-a, Zborom i Simfonijskim orkestrom HRT-a, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, zborom Palma i dr. Član je Faroskih kantadura iz Staroga Grada te klape Jelsa.
Robert Kolar (Rijeka, 1969.) studij solo pjevanja završio je 1996. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Zdenke Žapčić-Hesky. Već od 1992. aktivan je kao član Zagrebačkog opernog studija, a 1993. debitirao je u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija u ulozi Eneje u operi Didona i Eneja H. Purcella. Usavršavao se kod Dunje Vejzović (kazalište VERO) te na majstorskim tečajevima Nelli Manuilenko i Alessandra Svaba. Godine 1997. postaje solist, a 2016. prvak opere Hrvatskog narodnog kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci. Osim u matičnom kazalištu, nastupa i u opernima kućama u Zagrebu, Splitu, Varaždinu, kao i na drugim domaćim i inozemnim pozornicama. Na svojemu repertoaru ima više od 40 opernih naslova/uloga, među kojima su Seviljski brijač (Figaro), Ero s onoga svijeta (mlinar Sima), Adriana Lecouvreur (Michonnet), Nabucco (Nabucco), La Traviata (Germont), Rigoletto (Rigoletto), Falstaff (Ford), Evgenij Onjegin (Onjegin), Cavalleria rusticana (Alfio) Nikola Šubić Zrinjski (Zrinjski).
Kao solist surađivao je sa svim vodećim ansamblima u Hrvatskoj te s dirigentima među kojima su Nikša Bareza, Pavle Dešpalj, Vladimir Kranjčević, Saša Britvić, Vjekoslav Šutej, Nada Matošević, Ivan Repušić, Miroslav Belamarić, Zoran Juranić, Mladen Tarbuk, Dušan Prašelj, Veseljko Barešić, Ivo Lipanović, Miroslav Homen, Eddi De Nadai, Loris Voltolini, Igor Švara, Ville Matvejeff, Tibor Bogányi. Dobitnik je nagrade Milan Pichler HNK Ivana pl. Zajca za ulogu Michonneta za koju je nominiran i za Nagradu hrvatskog glumišta. U svoju diskografiju ubraja nosače zvuka Hrvatska solo popijevka koji je ostvario sa suprugom Kristinom Kolar, Sakralna glazba riječkih autora sa sastavom Vox Caelestis te operu Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca u izdanju etikete cpo.
Radujemo se Vašem nazočenju i čekamo Vas točno u 20 sati u sarajevskoj katedrali, 21. travnja 2022. godine.
Ulaz je slobodan!
Donosi: HKD Napredak
Objavljeno: 20. travnja 2022
