Svečanim euharistijskim slavljem, koje je u subotu, 7. svibnja na splitskoj rivi uz sudjelovanje više tisuća vjernika predvodio mons. Giorgo Linugua, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split proslavili su svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika sv. Dujma, biskupa i mučenika prvih kršćanskih stoljeća.
Uz predvoditelja slavlja i domaćine: splitsko-makarskoga nadbiskupa i metropolitu Marina Barišića i splitsko-makarskog nadbiskupa koadjutora i apostolskog upravitelja porečkog i pulskog mons. Dražena Kutlešu, u slavlju je sudjelovalo još osam nad/biskupa: predsjednik HBK i zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, biskupi Splitske metropolije: šibenski mons. Tomislav Rogić, dubrovački mons. Roko Glasnović, hvarski mons. Ranko Vidović, kotorski mons. Ivan Štironja, potom vojni ordinarij mons. Jure Bogdan, gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić, križevački vladika mons. Milan Stipić, generalni vikar mons. Miroslav Vidović, pastoralni vikar mons. Nediljko Ante Ančić, Prvostolni kaptol na čelu s prepozitom mons. Radojkom Vidovićem, katedralni župnik don Ante Mateljan, provincijali te oko 60 svećenika, kako dijecezanskih tako i redovničkih.
Pozdravnu riječ uputio je domaćin Barišić pozdravivši predvoditelja slavlja i sve nazočne (nad)biskupe, provincijale, svećenike, provincijalke, redovnike i redovnice, gospođu Mirnu Veža povjerenicu Vlade RH za grad Split, izaslanika predsjednika Hrvatskog Sabora gospodina Andru Krstulovića Oparu, izaslanicu predsjednika Vlade RH gospođu Ninu Obuljen Koržinek, splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana, rektora Sveučilišta Dragana Ljutića, ravnatelja KBC Julija Meštovića, zapovjednika HRM kontraadmirala Ivu Raffanellija, načelnika policijske uprave Slobodana Marendića, te sve vojnike i policajce, predstavnike društvenih, političkih, kulturnih i znanstvenih ustanova na državnoj i lokalnoj razini kao i konzularni zbor. Poseban pozdrav uputio je ovogodišnjim nagrađenim građanima grada Splita kao i svima širom Domovine i inozemstva koji su posredstvom HRT-a i društvenih mreža sudionici slavlja svetoga Dujma.
„Braćo i sestre, u vremenu smo razmišljanja i traženja sinodalnog hoda, njegovanja u Crkvi dimenzija slušanja, sudjelovanja i spremnosti na darivanje. Put sinodalnosti, zajednički hod, treba biti oznaka, ne samo Crkve, nego i grada, društva i ovog našeg nemirnog svijeta, ali uvijek Božjeg svijeta. Svi smo mi na istoj lađi. No, ne povezuje nas samo jedna lađa, nego daleko više svijest i istina da nam je zajednički Bog – Otac, a svi mi braća i sestre. Nažalost, u ovom svijetu, u našem vremenu, pušu studeni vjetrovi nemira i nadlijeću nas tamni oblaci rata“, kazao je mons. Barišić. Prisjetivši se Domovinskog rata i teško stečene slobode i mira svoje misli usmjerio je na narod u Ukrajini. „Stoga, ne možemo biti ravnodušni na ratna stradanja, razaranja, ranjenike, prognane obitelji, žene i djecu Ukrajine i tolikih ratnih sukoba širom svijeta. Svu njihovu ugroženost i patnju nosimo u svom srcu i želimo im i s današnjom molitvom iskazati našu ljudsku solidarnost i kršćansku blizinu. Molit ćemo za ukrajinski narod i mir u svijetu.“
Čestitajući svima Sudamju pozvao je štovatelje svetoga Dujma da nam proslava toga „svjedoka Raspetog i Uskrslog Gospodina, uzora sinodalnosti s Bogom i čovjekom, bude nadahnuće i poziv za naše zajedništvo, uvjereni i svjesni da je moguće dati novo lice našem gradu, društvu i svijetu.“
Propovijed apostolskog nuncija Giorga Lingue, vjernici su pratili s velikim zanimanjem. Nuncij je podsjetio da je sveti Duje rođen u Siriji, ali je veći dio života proveo u obližnjoj Saloni koja je tada bila glavni grad rimske provincije Dalmacije. „Vjerojatno je ovamo stigao kao misionar, krenuvši iz Antiohije, grada u kojem su po prvi put Isusovi učenici nazvani ‘kršćanima’. Salona je tada bila prosperitetan rimski grad, u kojemu je rođen i sam car Dioklecijan. Duje je postao njezin biskup i baš tijekom Dioklecijanova progona, početkom četvrtog stoljeća, osuđen je na smrt odrubljivanjem glave zajedno s još sedam kršćana“, kazao je mons. Lingua na početku svoje propovijedi u kojoj je govorio o sv. Duji mučeniku, pastiru i misionaru.
Tumačeći biblijska čitanja uzeta za svečev blagdan upravo je progovorio o tima trima aspektima. U svjetlu prvoga čitanja iz knjige Otkrivenja, koje govori o mučeništvu, mons. Lingua je naglasio da Ivan opisuje Kristovu pobjedu nad Tužiteljem: Đavlom. Naime, Đavao neprestano optužuje duše pred Bogom kako bi ih što više oteo Božjoj moći. „Đavao će i nas, često opravdano, optužiti za mnogo toga, no molimo Gospodina milost da mu pod svaku cijenu budemo vjerni i tako ćemo pobijediti! Isus je rekao: ‘Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje’ (Iv, 15,13). Mučeništvo je stoga najveći čin ljubavi prema Kristu, a ‘ljubav pokriva mnoštvo grijeha’ (1 Pt 4,8)“, kazao je apostolski nuncij te dodao: „Svaki put kada ispovijedamo svoje grijehe, sami sebe ‘optužujemo’ i umjesto da čekamo da nas đavao optuži pred Bogom, dokazujemo da vjerujemo u pobjedu Kristove krvi, u njegovu ljubav koja ‘pokriva’ i naše grijehe. Svako priznavanje naših grijeha postaje tako čin vjere kojim izjavljujemo da smo na Kristovoj strani, čak i ako smo se zbog svojih slabosti ponašali kao da smo na strani đavla.“
Podsjetio je na nedavne riječi pape Franje da Gospodin ne traži savršene kršćane, kršćane koji nikada ne sumnjaju i uvijek se hvale sigurnom vjerom. Jer s takvim kršćaninom nije nešto u redu. Avantura vjere sastoji se od svjetla i sjena. „Vjera poznaje vrijeme utjehe, zanosa i entuzijazma, ali i umora, zbunjenosti, sumnji i mraka (Regina caeli, 24. travnja 2022.).“ Naglasio je da je svaka naša ispovijed mali čin mučeništva u kojemu optužujemo sami sebe za svoje nesavršenosti i istovremeno svjedočimo vjeru u milosrdnu Kristovu ljubav koja pokriva mnoštvo grijeha. „Mučeništvo nije za heroje iz drugih vremena koji ljube Krista do te mjere da daju svoj život; i mi ga možemo ljubiti do te mjere da mu darujemo ono na što smo najviše navezani i što nam je najteže dati: svoje grijehe“, istaknuo je mons. Linugua.
U drugom čitanju apostol Petar obraća se svećenicima i od njih traži da se brinu za stado, da bdiju nad povjerenim im stadom, ne „prisilno“, već „dragovoljno“. U tom je svjetlu zgodno usporedio vojnika koji je prisiljen bdjeti tijekom noćne smjene i majke koja uvijek budno pazi na svoje djetešce: bilo da spava, igra se ili gleda televiziju. „Vojnik bdije nad gradom za plaću ili iz straha od kazne, dakle ‘prisilno’, majka iz ljubavi bdije nad djetetom iz ljubavi, dakle ‘dragovoljno. Pastir mora biti poput majke, uvijek ‘zabrinut’ i pažljiv prema povjerenom mu stadu. Stoga to čini kako kaže sveti Petar, ‘ne radi prljava dobitka’, dakle za nagradu ili zbog promaknuća, ‘nego oduševljeno’, dakle, bezinteresno, samo iz ljubavi.“ Mons. Lingua je nadalje istaknuo da pastir primjerom mora voditi svoje stado, „biti uzor“ i svjedočiti djelima, a ne riječima jer ako riječi nisu popraćene primjerom, mogu postati sablazan. Osvrnuo se na sve one ponizne pastire, svećenike, redovnike i redovnice, koji su tijekom pandemije tražili načine da budu blizu svome stadu.
„Ako pastir želi biti uzor stadu, svakako mora biti i misionar, što je još jedan oblik mučeništva. Zapravo, to znači izaći, istrošiti svoj život za druge, služiti“, kazao je apostolski nuncij naglasivši da nije misionar samo onaj tko odlazi u Afriku ili Indiju već onaj koji izgara od težnje da svojoj braći navijesti Krista. Misija treba krenuti od molitve. „Upravo stoga što je žetva velika, a radnika je malo, upravo stoga što se osjeća malenim pred velikim zadatkom koji ga čeka, misionar više računa na Oca koji ga je poslao nego na svoje sposobnosti.“
Istaknuo je da je pravi misionar krotak i miroljubiv, da vjeruje u providnosti, da je nositelj mira i čovjek milosrđa. „Nakon što je posvjedočio mir, vjeru u providnost, nakon što se prilagodio navikama i običajima onih kojima je poslan, a ne prije toga, misionar može naviještati Kraljevstvo Božje“, kazao je mons. Lingua zaključivši: „Molimo svetog Duju da nas nauči: 1. da živimo mučeništvo ljubeći Krista iznad svega, bez straha od poniženja zbog priznanja svojih grijeha, da budemo mudri vođe, uzori stada, poput dobrog pastira, da budemo misionari, uvijek puni poštovanja u Isusovom stilu.“
Na kraju misnoga slavlja nadbiskup Barišić zahvalio je apostolskom nunciju na teološko-pastoralnom prijevodu života sv. Dujma, a apostolski nuncij uzvratio je zahvalom nadbiskupu za poziv te sve pozvao da se pridruže molitvi Svetoga Oca koja je osobito usmjerena za mir u Ukrajini.
Svečana procesija sa svečevim moćima od prvostolnice do prigodnoga oltara na Trgu dr. Franje Tuđmana na splitskoj rivi, bila je i ove godine lijepo priređena, uključivši redovnice, crkvene i humanitarne udruge, vojsku, policiju, viteške udruge i udruge Domovinskoga rata, kao i mnoge folklorne skupine grada i okolice. Kako bi ophod bio uronjen u molitvu, pobrinuo se animator slavlja don Vedran Torić. Ljepoti pobožnosti i slavlja uvelike su pridonijeli brojni redari pod vodstvom don Ive Bezine te pjevanje mješovitoga zbora, sastavljenoga od Mješovitoga pjevačkog prvostolnog zbora sv. Dujma i zbora Gospe od zdravlja, pod ravnanjem kapelnika splitske prvostolnice maestra don Šime Marovića, a uz pratnju splitskoga “Brass kvinteta” te orguljašku pratnju maestra don Ivana Urlića. Misa je završila himnom Domovini, za vrijeme koje su ovogodišnji prvopričesnici mahali hrvatskim i ukrajinskim zastavicama a hrvatska i vatikanska zastava poletjele su u nebo nošene balonima ukrajinskih boja. Predvoditelj slavlja zazvao je Božji blagoslov na sve hrvatske obitelji i domovinu Hrvatsku. Nakon pjesme Blaženoj Djevici Mariji, proslava Dana Grada i njegova zaštitnika sv. Dujma nastavit će se kulturnim, zabavnim i drugim sadržajima.
Izvor: informativna katolička agencija
Objavljeno: 07.svibnja 2022.
