Nadbiskup metropolit vrhbosanski mons. Tomo Vukšić, predsjednik BK BiH sudjeluje na 14. plenarnom zasjedanju Dikasterija za međureligijski dijalog koje se održava od 6. do 8. lipnja 2022. u Rimu na temu „Međureligijski dijalog i druželjubivost“

Nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH, mons. Tomo Vukšić, predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine sudjeluje na 14. plenarnom zasjedanju Dikasterija za međureligijski dijalog koje se održava od 6. do 8. lipnja 2022. u Rimu na temu „Međureligijski dijalog i druželjubivost“.

Dikasterij za međureligijski dijalog broji 28 članova od kojih 12 kardinala i 16 nadbiskupa i biskupa iz cijeloga svijeta. Dikasterijem predsjeda kardinal Miguel Ángel Ayuso Guixot.

Prvoga dana zasjedanja tema je bila dijalog u Aziji, posebice stanje u Pakistanu, Južnoj Koreji i Indiji. U utorak, 7. lipnja tijekom prijepodneva bit će riječi o afričkoj situaciji, a popodne je na redu situacija u Europi. Uvodna plenarna izlaganja za europski dio, na poziv kardinala prefekta Dikasterija, održat će Jean-Marc Aveline, novi kardinal i nadbiskup Marseille-a i nadbiskup Vukšić. Posljednja dva područja za predstavljanje i raspravu su Bliski Istok te Sjeverna i Južna Amerika, a zasjedanje će završiti u srijedu, 8. lipnja Euharistijskim slavljem u bazilici sv. Petra.

Nakon službenog otvaranja zasjedanja u ponedjeljak, 6. lipnja 2022. sudionike zasjedanja primio je papa Franjo. Govor pape Franje prenosimo u cijelosti.

Gospodo kardinali,

draga braćo u biskupstvu,

draga braćo i sestre!

Izražavam Vam srdačnu dobrodošlicu i zahvaljujem kardinalu Miguelu Ángelu Ayusu Guixotu na riječima koje mi je uputio u vaše ime. Zadovoljstvo mi je susresti Vas prigodom plenarnog zasjedanja Dikasterija za međureligijski dijalog, dan nakon svetkovine Duhova. Naglašavam to stoga jer je sveti Pavao VI. najavio rođenje „Tajništva za nekršćane“ u propovijedi na Pedesetnicu 1964., za vrijeme Drugog vatikanskog koncila. Učinio je to prije objavljivanja deklaracije Nostra aetate o odnosima Crkve s nekršćanskim religijama, a prije enciklike Ecclesiam suam, smatranom magnom chartom dijaloga u njegovim različitim oblicima. Koliki je put napravio Duh u gotovo šezdeset godina! Intuicija pape Pavla temeljila se na svijesti o eksponencijalnom razvoju odnosa između ljudi i zajednica različitih kultura, jezika i religija – aspekt onoga što danas nazivamo globalizacijom –; i postavio Tajništvo „u Crkvu kao vidljiv i institucionalni znak dijaloga“ s ljudima drugih religija (Obraćanje članovima i savjetnicima Tajništva, 25. rujna 1968.).

Apostolska konstitucija Praedicate Evangelium o Rimskoj kuriji upravo je stupila na snagu, a ovaj sektor njezina služenja Crkvi i svijetu nije izgubio nimalo na svojoj važnosti. Naprotiv, globalizacija i ubrzanje međunarodnih komunikacija čine dijalog općenito, a posebno međureligijski dijalog, ključnim pitanjem.

Smatram vrlo prikladnim da ste za ovo plenarno zasjedanje odabrali temu „Međureligijski dijalog i druželjubivost“ u vremenu kada čitava Crkva želi rasti u sinodalnosti, rasti kao „Crkva međusobnoga slušanja u kojoj svatko ima nešto naučiti“ (Praed Ev., 4). Tako ćete zajedno s cijelom Kurijom moći izraditi svoju „paradigmu duhovnosti Koncila izraženu u drevnoj priči o milosrdnom Samaritancu“, prema kojoj se „lice Krista nalazi na licu svakog čovjeka“, posebno muškarca i žene koji pate“ (ibid., 11).

Naš svijet, sve više međusobno povezan, nije tako bratski i druželjubiv, naprotiv! U tom kontekstu, vaš Dikasterij, „svjestan da se međureligijski dijalog konkretizira djelovanjem, teološkom razmjenom i duhovnim iskustvom, ... promiče istinsku potragu za Bogom među svim ljudima“ (ibid., 149). Ovo je vaše poslanje: promicati s drugim vjernicima, na bratski i druželjubiv način, put traženja Boga; promatrajući ljude drugih vjera ne na apstraktan način, nego konkretno, s poviješću, željama, ranama, snovima. Samo tako ćemo zajedno moći u miru izgraditi svijet pogodan za sve. Suočeni s nizom kriza i sukoba, „neki pokušavaju pobjeći od stvarnosti skrivajući se u privatnim svjetovima, drugi se s njom suočavaju s destruktivnim nasiljem, ali između sebične ravnodušnosti i nasilnog protesta uvijek postoji opcija: dijalog“ (Enc. Brothers all, Fratelli tutti 199).

Svaki muškarac i svaka žena su poput komadića ogromnog mozaika, koji je već sam po sebi lijep, ali samo zajedno s ostalim pločicama (dijelovima) čini sliku, u druželjubivosti razlika. Biti druželjubiv s nekim također znači zamišljati i graditi sretnu budućnost s drugim. Druželjubivost, naime, odjekuje željom za zajedništvom koje živi u srcu svakog čovjeka, zahvaljujući kojem svi mogu razgovarati jedni s drugima, razmjenjivati ​​projekte i zajedno zacrtati budućnost. Druželjubivost društveno ujedinjuje, ali bez koloniziranja drugih i čuvajući njihov identitet. U tom smislu ima političku relevantnost kao alternativa društvenoj fragmentaciji i sukobu.

Hrabrim sve vas da njegujete duh i stil druželjubivosti u svojim odnosima s ljudima drugih vjerskih tradicija: toliko nam je to potrebno danas u Crkvi i u svijetu!

Sjećamo se da se Gospodin Isus bratimio sa svima, da se družio s ljudima koji smatrane grešnima i nečistima, da je bez predrasuda dijelio stol carinika. I uvijek se tijekom druženja do kraja pokazivao kao sluga i vjeran prijatelj, a potom kao uskrsli, Živi koji nam daje milost sveopćeg druženja.

Draga braćo i sestre, zahvaljujem vam na vašem radu, posebno na onom koji je više skriven, manje primjetan, a ponekad čak i pomalo dosadan. Neka Vas Gospa prati i čuva u punoj poslušnosti Duhu. Od srca blagoslivljam svakoga od vas i sve vaše. I molim vas da se molite za mene. Hvala!

Izvor: KTA

 Objavljeno: 07.lipnja 2022.