Sveto misno slavlje predvodio je gvardijan gučogorskog samostana fra Davor Petrović, uz koncelebraciju ostalih svečenika

Izvor: Centralna.ba

U nedjelju, 28. kolovoza 2022. godine je na Bukovici kod Travnika, župa Guča Gora proslavljen blagdan svetog Ivana Krstitelja Glavosjeka. Sveto misno slavlje predvodio je gvardijan gučogorskog samostana fra Davor Petrović, uz koncelebraciju ostalih svećenika, izvijestio je portal Centralna.

Na Bukovici se i ove godine okupio veliki broj vjernika, štovatelja sv.Ivana Krstitelja.

Smrt Ivana Krstitelja 

Herod je zapovijedio da uhvate Ivana i da ga, svezana u lance, bace u tamnicu, zbog Herodijade, žene svoga brata Filipa, koju bijaše uzeo za ženu, jer mu je Ivan govorio: “Nije ti dopušteno imati ženu svoga brata”.

Zato ga je Herodijada zamrzila i htjela ubiti, ali nije mogla. A Herod se bojao Ivana. Znao je da je pravedan i Bogu posvećen čovjek i zato ga je štitio. Kad bi ga slušao, odmah bi se zbunio, ali bi ga ipak rado slušao.

“No, dođe zgodan dan, kad Herod o svom rođendanu priredi gozbu svojim velikašima, visokim časnicima i galilejskim prvacima. Uđe Herodijadina kći te je tako plesala da se svidjela Herodu i gostima. Kralj reče djevojci: ‘Išti od mene što god hoćeš, i dat ću ti’. I zakle joj se: ‘Dat ću ti što god zatražiš od mene, pa bilo to i pola moga kraljevstva.’ Ona iziđe te reče svojoj majci: ‘Što ću tražiti? – ‘Glavu Ivana Krstitelja’, odgovori ona. Vrati se njena kći žurno kralju i zatraži: ‘Hoću da mi odmah daš na pladnju glavu Ivana Krstitelja’. To ražalosti kralja, ali zbog zakletve dane pred gostima ne htjede je odbiti. Kralj odmah pošalje krvnika i naredi mu da donesu Ivanovu glavu. Ovaj ode, odrubi mu glavu u tamnici, donese je na pladnju i dade je djevojci, a djevojka svojoj majci. Kad to čuše Ivanovi učenici, dođoše i uzeše njegovo tijelo te ga položiše u grob” (Mk 6,17-29).

Ivan nije živio za samoga sebe i nije umro za samoga sebe. Koliko je ljudi, obremenjenih grijehom, njegov tvrdi i strogi život doveo do obraćenja? Koliko je ljudi njegova nezaslužena smrt ohrabrila u podnošenju kušnji? A mi, odakle nama danas dolazi prilika da vjerno zahvalimo Bogu, ako ne od uspomene sv. Ivana, koji je bio ubijen za pravdu, za Krista.

Prema Rimskom martirologiju današnji je datum izabran za proslavu mučeništva ili glavosjeka Sv. Ivana Krstitelja, jer je na danasnji dan po drugi puta pronađena časna njegova glava. Ta je glava kasnije bila prenesena u Rim, gdje se s velikim poštovanjem čuva u crkvi Sv. Silvestra ad Campum Martium. Osim Sv. Marka, mučeništvo sv. Ivana opisuje Sv. Matej i Sv. Luka. Ti opisi idu u red najdramatičnijih scena Novoga zavjeta.

Veliki je Augustin riječima komentirao taj događaj: “Tek što sam pročitao Evanđelje, pred našim se očima ukazao okrutan prizor: Glava sv. Ivana na pladnju, prokleti nalog pun okrutnosti, jer se nije mogla podnositi istina. Jedna djevojka pleše, a jedna se mati odmara; usred bestidnosti i uživanja jedne gozbe drsko se stvara i izvodi bezbožna zavjera. I tako se na Ivanu ispunila riječ, koju je sam unaprijed kazao: ‘On mora rasti, a ja se umanjivati’. On je, uistinu, bio umanjen kad mu je bila odrubljena glava; a Krist je porastao na Križu.”

Zanimljivo je da je i židovski povjesničar Josip Flavije oko god. 90., dao o Ivanu Krstitelju ovako divno svjedočanstvo: “Herod je, naime, dao pogubiti toga Ivana, zvanoga Krstitelj, jer je bio dobar čovjek i Židove poticao na nastojanje oko kreposti, zapovijedajući im da se među sobom vladaju pravedno, a prema Bogu pobožno, i tako se očiste.”

Osim toga, on točno navodi kako je Ivan bio zatvoren u tvrđavi Mekeront, s istoccne strane Mrtvoga mora, a razlog je uhićenja ležao u “strahu da toliki ugled toga čovjeka ne bi njegove podanike naveo na otpad”. U takvom su postupku svi tirani jednaki, i stari i novi. Njima uvijek smetaju oni koji se boje više Boga nego ljudi koji ljube pravdu, a mrze bezakonje, pogotovo ako jos hrabrošću Ivana Krstitelja otvoreno označuju zločin i nepravdu.

Arheološke iskopine svjedoče o postojanju tvrđave s palačom i dva trinklinija, što odgovara evanđeoskom opisu prema kojem su Herod i muškarci bili u jednoj prostoriji, a Herodijada i Saloma u drugoj.

Zaštitnik je: pjevača, krojača, glazbenika, kožra, krznra, remenara, gostioničara, brusaca, zatvorenika, osuđenih na smrt, uzgajivača ptica, oboljelih od epilepsije, krštenika, kao i Malte, Jordana i brojnih gradova širom svijeta.

Izvor: KTA

Objavljeno: 29.kolovoza 2022.