Susret duhovnih zvanja Derventskog i Doborskog dekanata održan je 10. rujna u župi Modriča. Domaćin je bio župnik vlč. Anto Perić, a nazočno je bilo 30-ak svećenika, redovnika i redovnica.
Susret duhovnih zvanja Derventskog i Doborskog dekanata održan je 10. rujna u župi Modriča. Domaćin je bio župnik vlč. Anto Perić, a nazočno je bilo 30-ak svećenika, redovnika i redovnica.
Susret je započeo molitvom koordinatora vlč. Ivana Ravlića koji je ujedno i pozdravio nazočne koji su osim iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine, stigli i iz Hrvatske i Srbije, izvijestio je portal Katoličkog tjednika Nedjelja.
Uvodno predavanje na temu Migranti i migracije u svjetlu sveopćeg bratstva održao je doc. dr. sc. pater Tadija Milikić, DI, progovorivši o izazovima na koje je skrenuta pozornost u enciklici Fratelli tutti, a u kontekstu migrantskih pitanja. "Suvremene su migracije najveća migrantska kretanja u povijesti ljudskog roda, koja će se i dalje nastaviti osnaživati. Papa Franjo o migracijama govori kao o paradigmi našega vremena. Štoviše u migracijama Papa prepoznaje 'ishodišni element budućnosti svijeta', kao i ogroman utjecaj na sveukupna društvena kretanja, koja su danas daleko osjetljivija na migracijske procese nego li je to bio slučaj u prošlosti", dio je iz predavanja p. Tadije koji je potom iznio podatke UNHCR-a prema kojima je u svijetu na kraju 2020. bilo 82,4 milijuna prisilno raseljenih osoba, što je najveći broj u povijesti čovječanstva."U tu kategoriju spadaju osobe koje su dom napustile uslijed progona, sukoba, nasilja, kršenja ljudskih prava ili drugih događaja koji narušavaju javni red. Iz samo pet zemalja potječe čak 68% izbjeglica: Sirija, Venezuela, Afganistan, Južni Sudan i Mianmar. Među zemljama koje trenutno ugošćuje izbjeglice prednjači: Turska, Kolumbija, Pakistan, Uganda i Njemačka. Iz dana u dan se bilježe brojevi umrlih i nestalih migranata", rekao je na kraju izlaganja p. Tadija.
Uslijedilo je slavlje svete mise koju je predvodio dr. fra Ivan Nujić, profesor u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom, uz koncelebraciju 13 svećenika.
U prigodnoj propovijedi fra Ivan je govorio o ulozi svećenika naglasivši kako je on kultni službenik u religijama koje imaju žrtvu što ga razlikuje od propovjedničkog kultnog službenika (rabina, imama, pastora) i od karizamtika (proroka, duhovnog učitelja). "U Starom zavjetu svećenik je opsluživao žrtveno bogoslužje u Hramu, a on je mogao biti samo iz Levijeva plemena (Leviti). U Novom zavjetu, uz druge crkvene službe (npr. đakona), javlja se kolegijalna služba starješina, a zatim nadziratelja. Službe voditelja u prvim kršćanskim zajednicama nisu shvaćene u smislu sakralnoga svećenstva. Pod utjecajem židovske koncepcije svećenstva i preuzimanjem sakralnih predodžbi iz helenizma i rimske religije, služba voditelja kršćanskih zajednica počela se sakralizirati, a prezbiteri i episkopi počeli su se držati svećenicima. Njihova služba, međutim, nije shvaćena kao samostalno posredništvo, nego kao namjesništvo Isusa Krista, stoga se svećenici i nazivaju namjesnici Kristovi", kazao je fra Ivan. Nadalje je govorio o ulozi biskupa i njihovu autoritetu te kako, s obzirom da su malobrojni, malo bi što mogli uraditi bez svećenika zato je II. vatikanski sabor tumačio i njihovu ulogu. "Svećenici se posvećuju za propovijedanje evanđelja, za vođenje vjernika i za vršenje službe Božje. Imajući na svojem stupnju udjela u službi jedinog posrednika, Krista, oni svima navješćuju božansku riječ. Oni posvećuju i vode povjereni im dio Gospodnjeg stada, na svojem mjestu čine vidljivom sveopću Crkvu te snažnom pomoći pridonose izgradnji cijeloga Kristova tijela. Tako nitko od nas katolika, kršćana nema isprike da iz ovoga organizma Crkve bude izoliran, odbačen nego uvijek rado prihvaćen da organizam lakše funkcionira", zaključio je propovjednik.
Svetu misu pjevanjem su animirale časne sestre iz različitih družbi.
Na kraju ovogodišnjeg susreta, najavljen je sljedeći koji će se održati 9. rujna 2023. u župi Koraće, kada će domaćin biti župnik fra Ivan Marić.
Inače, ovaj susret duhovnih zvanja dva dekanata tradicionalno se održava već više od 25 godina.
Izvor: KTA
Objavljeno: 12.rujna 2022.