Međureligijski kongres na kojem je sudjelovao papa Franjo u Kazahstanu usvojio je deklaraciju u kojoj se religijski pluralizam naziva izrazom "mudrosti Božje volje u stvaranju"

Međureligijski kongres na kojem je sudjelovao papa Franjo u Kazahstanu usvojio je deklaraciju u kojoj se religijski pluralizam naziva izrazom "mudrosti Božje volje u stvaranju".

Deklaraciju od 35 točaka "usvojila je većina delegata" Sedmog kongresa čelnika svjetskih i tradicionalnih religija 15. rujna u glavnom gradu Nur-Sultanu.

Papa Franjo sudjelovao je u ceremonijama otvaranja i zatvaranja međureligijskog summita tijekom svog posjeta toj srednjoazijskoj zemlji od 13. do 15. rujna.

Gotovo 100 izaslanika iz cijelog svijeta, koji su predstavljali najveće svjetske religije, sudjelovalo je na trodnevnoj konferenciji, uključujući državnog tajnika Sv. Stolice kardinala Pietra Parolina i kardinala Miguela Angela Ayuso Guixota, predsjednika vatikanskog Papinskog vijeća za međureligijski dijalog.

Neslužbeni prijevod, preuzet s mrežne stranice Katoličkog tjednika – nedjelja.ba, prenosimo u cijelosti glasi:

Mi, sudionici VII. kongresa – duhovni poglavari svjetskih i tradicionalnih religija, političari, čelnici međunarodnih organizacija,

vođeni zajedničkom željom za pravednim, mirnim, sigurnim i prosperitetnim svijetom,

potvrđujući važnost zajedničkih vrijednosti u duhovnom i društvenom razvitku čovječanstva,

uviđajući nužnost suprotstavljanja i prevladavanja netolerancije i govora mržnje, ksenofobije, diskriminacije i sukoba temeljenih na etničkim, vjerskim i kulturnim razlikama,

poštujući bogatstvo religijske i kulturne raznolikosti,

shvaćajući da djela milosrđa, sućuti, milosti, pravde i solidarnosti doprinose zbližavanju naroda i društava,

prepoznajući vrijednosti obrazovanja i duhovnosti za osobni i međureligijski razvoj

afirmirajući važnost uloge i prava žena u društvu,

navodeći da materijalna nejednakost dovodi do nezadovoljstva, društvenih napetosti, sukoba i kriza u našem svijetu,

razaznajući važnost suočavanja s globalnim izazovima u našem svijetu nakon pandemije, uključujući klimatske promjene, siromaštvo i glad; organizirani kriminal, terorizam i droge,

najoštrije osuđujući ekstremizam, radikalizam i terorizam koji dovode do vjerskog progona i potkopavanja ljudskog života i dostojanstva,

osuđujući stvaranje žarišta međudržavnih i međunarodnih napetosti u svijetu,

izražavajući ozbiljnu zabrinutost zbog globalnog porasta broja migranata i izbjeglica kojima je potrebna humanitarna pomoć i zaštita,

očitujući čvrstu želju pridonijeti stvaranju uvjeta za dijalog i pomirenje sukobljenih strana,

shvaćajući žurnu potrebu da duhovni i politički vođe rade zajedno u suočavanju s izazovima našeg svijeta,

pozdravljajući sve međunarodne, regionalne, nacionalne i lokalne inicijative, posebice napore vjerskih vođa u promicanju međureligijskog, međukulturalnog i međucivilizacijskog dijaloga,

izražavajući namjeru intenziviranja suradnje između vjerskih zajednica, međunarodnih, nacionalnih i javnih institucija te nevladinih organizacija u postpandemijskom razdoblju,

potvrđujući rad Kongresa čelnika svjetskih i tradicionalnih religija kao međunarodne međureligijske platforme za dijalog za predstavnike mnogih religija, konfesija i vjeroispovijesti,

ističući priliku Kongresa čelnika svjetskih i tradicionalnih religija za poduzimanje daljnjih konkretnih koraka za proširenje međureligijskog međukulturnog i međucivilizacijskog dijaloga,

DOŠLI SMO DO ZAJEDNIČKOG STANOVIŠTA I IZJAVLJUJEMO SLJEDEĆE:

1. Potrudit ćemo se da Kongres čelnika svjetskih i tradicionalnih religija nastavi svoje redovite aktivnosti u korist mira i dijaloga među religijama, kulturama i civilizacijama.

2. Izjavljujemo da u uvjetima postpandemijskog svjetskog razvoja i globalizacije procesa i sigurnosnih prijetnji, Kongres poglavara svjetskih i tradicionalnih religija igra važnu ulogu u provedbi zajedničkih napora za jačanje dijaloga u ime mir i suradnje, kao i promicanja duhovnih i moralnih vrijednosti.

3. Svjesni smo da se negativne posljedice pandemijske bolesti mogu prevladati samo zajedničkim naporima, zajedničkim radom i međusobnim pomaganjem.

4. Uvjereni smo da pokretanje bilo kakvog vojnog sukoba, stvaranje žarišta napetosti i konfrontacije, uzrokuje lančane reakcije koje narušavaju međunarodne odnose.

5. Vjerujemo da ekstremizam, radikalizam, terorizam i svi drugi oblici nasilja i ratova, bez obzira na njihovu motivaciju i ciljeve, nemaju nikakve veze s autentičnom vjerom i moraju biti odbačeni u najjače mogućem obliku.

6. Snažno pozivamo nacionalne vlade i ovlaštene međunarodne organizacije da pruže sveobuhvatnu pomoć svim vjerskim skupinama i etničkim zajednicama koje su bile izložene kršenju prava i nasilju od ekstremista i terorista kao i posljedicama ratova i vojnih sukoba.

7. Pozivamo svjetske čelnike da napuste svu agresivnu i destruktivnu retoriku koja vodi destabilizaciji svijeta, te da prestanu sa sukobima i krvoprolićem u svim dijelovima našeg svijeta.

8. Pozivamo vjerske vođe i istaknute političke osobe iz različitih dijelova svijeta da neumorno razvijaju dijalog u ime prijateljstva, solidarnosti i mirnog suživota.

9. Zalažemo se za aktivno uključivanje čelnika svjetskih i tradicionalnih religija te istaknutih političkih osoba u proces rješavanja sukoba radi postizanja dugoročne stabilnosti.

10. Primjećujemo da je pluralizam u smislu razlika u boji kože, spolu, rasi, jeziku i kulturi izraz Božje mudrosti u stvaranju. Religijska različitost je od Boga dopuštena i stoga je svako prisiljavanje na određenu vjeru i vjerski nauk neprihvatljivo.

11. Pozivamo na potporu praktičnih inicijativa za provedbu međureligijskog i međudenominacijskog dijaloga, radi izgradnje društvene pravde i solidarnosti za sve narode.

12. Solidariziramo se s naporima Ujedinjenih naroda i svih drugih međunarodnih, vladinih i regionalnih institucija i organizacija, koji promiču dijalog među civilizacijama i religijama, državama i nacijama.

13. Prepoznajemo važnost i vrijednost Dokumenta o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički život između Svete Stolice i Al-Azhar Al-Sharifa (kojega je usvojila Opća skupština UN-a rezolucijom A/RES/75/200 od 21. prosinca 2020.) i Deklaracija iz Meke (usvojene u Mekki u svibnju 2019.), koji pozivaju na mir, dijalog, međusobno razumijevanje i uzajamno poštovanje među vjernicima za opće dobro.

14. Pozdravljamo napredak koji je globalna zajednica postigla u područjima znanosti, tehnologije, medicine, industrije i drugim područjima, ali primjećujemo važnost njihova usklađivanja s duhovnim, društvenim i ljudskim vrijednostima.

15. Shvaćamo da društveni problemi često tjeraju ljude na ekstremne stavove i postupke te pozivamo sve države svijeta da svojim građanima osiguraju odgovarajuće uvjete za život.

16. Primjećujemo kako su ljudi i društva koji odbacuju važnost duhovnih vrijednosti i moralnih smjernica podložni gubitku svoje čovječnosti i kreativnosti.

17. Pozivamo svjetske političke i poslovne čelnike da se usredotoče na prevladavanje neravnoteža u razvoju modernih društava i smanjenje jaza u blagostanju različitih segmenata stanovništva i različitih zemalja svijeta.

18. Primjećujemo pozitivan utjecaj dijaloga vođa svjetskih i tradicionalnih religija na društveno-političke procese u državama i društvima, koji pridonose očuvanju mira.

19. Polazimo od nepromjenjive činjenice da je Svevišnji sve ljude stvorio ravnopravnima, bez obzira na njihovu rasnu, vjersku, etničku ili drugu pripadnost ili društveni status, stoga je uvažavanje jedni drugih i međusobno razumijevanje temelj svih vjerskih učenja.

20. Pozivamo političke i javne osobe, novinare i blogere da se, uvažavajući slobodu govora, čuvaju religijskog generaliziranja i ne poistovjećuju ekstremizam i terorizam s bilo kojom nacijom ili vjerom, kao i da ne koriste religije u političke svrhe.

21. Zalažemo se za povećanje uloge obrazovanja i vjerske formacije, osobito među mladima, u jačanju suživota religija i kultura uz poštovanje i razotkrivanje opasnih pseudoreligijskih predrasuda.

22. Posebnu pozornost pridajemo važnosti jačanja institucije obitelji.

23. Zalažemo se za zaštitu dostojanstva i prava žena, poboljšanje njihova društvenog statusa kao ravnopravnih članova obitelji i društva, te potičemo njihovo uključivanje u mirovne procese u kulturnim i religijskim okvirima.

24. Uočavamo neizbježnost globalnog digitalnog razvoja, kao i važnost uloge vjerskih i duhovnih vođa u interakciji s političarima u rješavanju problema digitalne nejednakosti.

25. Dok poštujemo slobodu izražavanja, nastojimo razvijati dijalog s medijima i drugim institucijama društva kako bismo razjasnili značaj vjerskih vrijednosti za promicanje vjerskog znanja, međureligijskog sklada i građanskog mira, kao i razvitka opće tolerancije prema religijama.

26. Pozivamo sve vjernike i ljude dobre volje da se u ovom teškom trenutku ujedinimo i doprinesemo uspostavljanju sigurnosti i sklada u našem zajedničkom domu – planetu Zemlji.

27. Okrećemo se molitvi kako bismo dali potporu svim ljudima dobre volje na planetu koji značajno pridonose širenju međucivilizacijskog, međureligijskog i međunarodnog dijaloga za prosperitetniji svijet.

28. Pozivamo na potporu djelima milosrđa i suosjećanja u regijama pogođenim vojnim sukobima, prirodnim i nesrećama koje je prouzročio čovjek.

29. Pozivamo na solidarnost u podršci međunarodnim organizacijama i nacionalnim vladama u njihovim nastojanjima da prevladaju posljedice pandemije Covida.

30. Potvrđujemo da je svrha Kongresa i ove Deklaracije usmjeravanje suvremenih i budućih generacija čovječanstva u promicanju kulture međusobnog poštovanja i mira; dostupna je za korištenje u javnoj upravi bilo koje zemlje u svijetu, kao i međunarodnim organizacijama, uključujući institucije UN-a.

31. Zadužujemo Tajništvo Kongresa da izradi Koncept razvoja Kongresa vođa svjetskih i tradicionalnih religija kao platforme globalnog međureligijskog dijaloga za 2023.-2033.

32. Potvrđujemo ulogu Republike Kazahstan kao autoritativnog i globalnog središta međucivilizacijskog, međureligijskog i međuvjerskog dijaloga.

33. Zahvaljujemo Republici Kazahstan i predsjedniku Kassym-Jomartu Tokayevu na sazivanju VII kongresa čelnika svjetskih i tradicionalnih religija, na njihovim humanitarnim inicijativama i doprinosu obnovi i napretku, miru i skladu.

34. Zahvaljujemo Republici Kazahstan na izvrsnoj organizaciji Kongresa, a kazahstanskom narodu na srdačnosti i gostoprimstvu.

35. Potvrđujemo zajednički interes za nastavkom aktivnosti Kongresa čelnika svjetskih i tradicionalnih religija i našu namjeru sazivanja sljedećeg VIII. Kongresa 2025. u glavnom gradu Republike Kazahstan, Nur-Sultanu.

* * *

Ovu je Deklaraciju usvojila većina izaslanika VII. kongresa čelnika svjetskih i tradicionalnih religija i prosljeđuje se vlastima, političkim vođama i vjerskim osobama diljem svijeta, relevantnim regionalnim i međunarodnim organizacijama, organizacijama civilnog društva, vjerskim udrugama te vodećim stručnjacima. Također će biti distribuirana kao službeni dokument 77. zasjedanja Opće skupštine UN-a.

Načela sadržana u ovoj Deklaraciji mogu se širiti na svim regionalnim i međunarodnim razinama, za razmatranje u svim političkim odlukama, zakonodavnim normama, obrazovnim programima i masovnim medijima u svim zainteresiranim zemljama.

NEKA BUDU BLAGOSLOVLJENE NAŠE TEŽNJE

I NEKA JE MIR I BLAGOSTANJE

SVIM LJUDIMA I DRŽAVAMA!

Izvor: KTA

Objavljeno: 19.rujna 2022.